Budući crkveni delatnici pokazuju pravo značenje Božića kroz gest ljubavi prema deci kojima je ona najpotrebnija. Podela paketića nosi poruku solidarnosti i hrišćanske odgovornosti koja se širi van zidova Bogoslovije.
Dok se većina sveta prepustila prazničnoj euforiji, učenici Bogoslovije Sveti Sava odlučili su da poslednje trenutke decembra provedu na poseban način. Umesto da se prepuste radostima raspusta, odlučili su da poslednjeg decembarskog dana daruju ljubav i pažnju onima kojima je najpotrebnija – deci.
Printscreen/TV Hram
Učenici Bogoslovije Sveti sava dele božićne paketiće
U saradnji sa svojim profesorom Nikolom Vilotićem, učenici Bogoslovije Sveti Sava pripremili su božićne paketiće, obogatili ih slatkišima, igračkama, knjigama i sve ono što decu čini srećnima. Ovi pokloni, međutim, nisu bili samo materijalna dobra; oni su nosili i duboku poruku ljubavi, zajedništva i hrišćanske pažnje prema drugima.
Profesor Vilotić, koji je sa učenicima organizovao ovu plemenitu akciju, ističe značaj ovakvih inicijativa:
- Đaci od prvih bogoslovskih dana imaju priliku da nauče i steknu osećaj za bližnje. Kao prosvetna ustanova koja školuje buduće crkvene delatnike, želimo da ih naučimo odgovornosti i spremnosti da služe onima kojima je pomoć potrebna. To je poziv Crkve — da učestvujemo u hrišćanskim gestovima koji izvire iz same naše vere u rođenog Gospoda Isusa Hrista - rekao je profesor Vilotić, prenosti TV Hram.
Printscreen/TV Hram
Profesor Bogoslovije Nikola Vilotić
Svake godine, učenici Bogoslovije uoči Božića nastoje da obiđu što više domova i bolnica, donoseći radost onima koji možda nemaju priliku da dožive božićnu čaroliju na isti način kao deca sa srećnijim okolnostima. Iako im je najlepši trenutak onaj u kojem vide osmehe na licima mališana, oni ističu da su motivisani da se i dalje angažuju na ovakvim akcijama.
- Radost koju vidimo na njihovim licima najlepši je poklon koji možemo dobiti. Ove akcije su naša misija i nastavićemo da ih sprovodimo i u budućnosti, kao što je to poziv koji smo prihvatili - poručuju učenici.
Printscreen/TV Hram
Božićni paketići za decu kojima nedostaje roditeljska ljubav
Božićni paketići, iako skromni, sadrže mnogo više od materijalnih poklona – oni su izraz duboke hrišćanske ljubavi, milosrđa, solidarnosti i odgovornosti prema zajednici. Za učenike Bogoslovije, ovo nije samo obična humanitarna akcija, već način života koji ih priprema za ulogu koju će kasnije preuzeti u Crkvi i društvu.
Drevna praksa iz crkava Vizantije u vreme osmanlija prešla je u evropske domove, izgubila svoju prvobitnu simboliku i vratila se kao globalni praznični ukras.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Od skromnog darodavca i milosrdnog zaštitnika do globalnog simbola potrošačke kulture – priča o Svetom Nikoli i Deda Mrazu osvetljava promene u društvenim vrednostima i poziva na povratak izvornim hrišćanskim idealima.
Sveštenik Vladislav Vučanović iz Prijedora najluđu noć naziva idolopokloničkim praznikom, u suprotnosti s hrišćanskim vrednostima. Njegov apel, potkrepljen duhovnim objašnjenjem i strogim pravilima posta, pokrenuo je raspravu o značenju ovog praznika.
Tradicija pravoslavne crkve pridaje poseban značaj duhovnoj dimenziji početka nove godine, a kroz reči svetitelja, i drevnih i savremenih, možemo crpeti dragocene pouke.
Nakon razgovora u Požarevcu, dvojica arhijereja obišla su drevnu svetinju, poklonila se ikoni Presvete Bogorodice Kurske i posetila isposnicu Svetog Zosima, a potom je episkop bihaćko-petrovački nastavio put ka Eparhiji timočkoj.
Za osobu koja nije pripadala Pravoslavnoj crkvi ne mogu se vršiti opela, pomeni i druge crkvene molitve na način na koji se one vrše za pravoslavne hrišćane.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za petak 14. sedmice po Duhovima ukazuje na neverovatnu preciznost Isaijinog svedočanstva i njegovo ispunjenje u Hristovim isceljenjima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Agatonika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenik Vavila i Sveti prorok Mojsije Bogovidac. Katolička crkva obeležava Svetu Ružu iz Viterba, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada rezultati izostanu, lako je posumnjati u smisao svega što radimo. Pouka svetitelja podseća da nisu svi odgovori u našim rukama i otkriva kako zahvalnost može promeniti naš pogled na život.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Uz blagoslov vladike Ishiija, u Valjevu je pokrenuta tradicionalna akcija prikupljanja paketića za mališane iz socijalno ugroženih porodica i one narušenog zdravlja.
Tradicionalna akcija Verskog dobrotvornog starateljstva i "Radosti na dar" od 4. do 6. januara omogućava svakome da pokaže milosrđe i veru kroz konkretna dela.
Mališanima stigle hiljade poklona iz Verskog dobrotvornog starateljstva i humanitarne organizacije „Naši Srbi“ iz Čikaga, uz podsećanje na ljubav i dar života kroz pravoslavne vrednosti.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Nakon razgovora u Požarevcu, dvojica arhijereja obišla su drevnu svetinju, poklonila se ikoni Presvete Bogorodice Kurske i posetila isposnicu Svetog Zosima, a potom je episkop bihaćko-petrovački nastavio put ka Eparhiji timočkoj.
Mitropolit budimljansko-nikšićki daće iskaz pred državnim organima, dok se posebno pitanje otvara zbog toga što je pozvan da odgovara zbog čina koji pripada njegovoj svešteničkoj službi.
Učesnici predavanja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objasnili su zašto su poverenje, razgovor, zajedništvo i liturgijski život važni na putu oporavka, a iskustvo "Zemlje živih" pokazalo je kako takva podrška izgleda u praksi.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.