LEKCIJA ZA DANE KADA SE VIŠE NE ZNA KUDA DALJE: Kada čovek ostane bez snage, uvek može pronaći put
Poruka iz sure El-Bekare, izdvojena za 10. januar, ne obećava lakše dane, već uči kako se kroz teške prolazi uspravno.
Uz recept sa juga Srbije, otkrijte čaroliju starinskih ukusa kroz hrskavu, slasnu poslasticu koja nas vraća u vreme kada su domaći kolači davali toplinu porodičnim okupljanjima.
Sastojci:
1 žumance
2 šolje mlevenih oraha
1 šolja čokolade za kuvanje
1 šolja šećera
100 ml belog vina
Šam:
2 belanca
12 kašika šećera
malo limunovog soka
Napomena: 1 šolja = 150 ml
Priprema:
Zamesite sve sastojke u čvrstu masu pa vadite i valjajte rukama sitne kuglice veličine oraha (oko 40 komada). Umutiti čvrst šam od dva belanca, 12 kašika šećera i malo soka od limuna. Kuglice uvaljati u šam, staviti na papir za pečenje i peći do 60 minuta u rerni na 100 stepeni. Izvaditi puslice iz rerne i ostaviti da se ohlade. Poslužite i uživajte u ovom starinskom kolaču.

U domovima širom Srbije vekovima se negovala kuhinja bogata verom, mirisima i simbolikom. Gruvanica je jedno od jela koje čuva duh te zaboravljene tradicije.
Tradicionalna pileća slavska supa uz dodatak telećih kostiju i mekanih knedli oduševiće sve goste i obogatiti prazničnu trpezu pravim domaćim ukusom.
Patlidžan se, zajedno sa mnogim drugim povrćem, začinima i kuhinjskim tehnikama, proširio po Balkanu kroz tursku kuhinju, pa se tako našao i u ovom receptu starom preko 200 godina.
Tradicionalni vojvođanski kolač, bez kog je nedeljni porodični ručak ranije bio nezamisliv, razgaliće svačije nepce, rashladiti telo, a ugrejati dušu.
Kim, zaprška i hrskavi hleb u jednostavnom receptu jeromonaha Jeroteja Draganovića iz Krušedola stvaraju obrok koji greje, osvežava i hrani dušu.
Kutja je prvo jelo koje se iznosi na sto za Badnje veče kod Istočnih Slovena - skromno i puno simbolike.
Jelo po receptu jeromonaha Jeroteja iz 1855. godine svedoči o drugačijem odnosu prema hrani i prazniku.
Ovaj drevni način pripreme božićnog hleba otkriva zašto je pogača više od običaja i zašto se na prazničnoj trpezi doživljava kao blagoslov.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
U Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja danas se oseća snaga vere i tradicije, dok predstojatelj Srpske pravoslavne crkve podseća da vera živi u srcima ljudi i povezuje narod u teškim vremenima.
U parohiji u Teksasu, uoči Božića, dogodio se niz ličnih preokreta koji govori više o vremenu u kome živimo nego mnoge velike vesti.
Kim, zaprška i hrskavi hleb u jednostavnom receptu jeromonaha Jeroteja Draganovića iz Krušedola stvaraju obrok koji greje, osvežava i hrani dušu.