shutterstock.comiIkona u Hramu Svetih Stefana i Jelene u Augzburgu: Silazak Duha Svetoga na apostole
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
U pravoslavnom kalendaru, dva dana nakon svetkovine Pedesetnice, vernici proslavljaju Duhovski utorak, praznik koji veliča Svesvetog Životvornog i Svesilnog Duha, jedno od tri lica Svete Trojice. Ovaj praznik u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom i duboko ukorenjen u tradiciji i duhovnosti, nosi sa sobom ne samo versko značenje, već i posebnu energiju koja osvežava i nadahnjuje verujuće.
shutterstock.com
Freska u Hramu Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu: Silazak Duha Svetog na apostole
Pedesetnica, koja se slavi u nedelju, simbolizuje silazak Svetog Duha na apostole, trenutak koji je označio početak njihove misije i širenja hrišćanske vere po svetu. Pedesetnica je dan kada se sećamo kako je Sveti Duh ispunio srca apostola, darujući im mudrost, snagu i hrabrost. Kao produžetak ove svetkovine, Duhovski utorak predstavlja dodatnu priliku za proslavu i kontemplaciju prisustva Svetog Duha u našim životima.
Duhovski utorak je prilika da se ponovo setimo značaja Svetog Duha u našim životima. Sveti Duh, koji je jednosuštan i jednako poštovan i slavljen sa Ocem i Sinom, predstavlja izvor života i sile, darujući nam inspiraciju, mudrost i duhovnu snagu. Kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, vernici izražavaju svoju zahvalnost i slavljenje Svetog Duha, tražeći njegovu prisutnost i vođstvo u svakodnevnom životu.
Religija.rs
iIkona u Hramu Svetih Stefana i Jelene u Augzburgu: Silazak Duha Svetoga na apostole
Ovaj praznik nas podseća na važnost duhovne obnove i osnaživanja vere. U svetu prepunom izazova i iskušenja, Duhovski utorak donosi svetlost i nadu, podsećajući nas da smo, kroz veru i prisustvo Svetog Duha, uvek povezani sa božanskom ljubavlju i milošću. U tom duhu, vernici širom pravoslavnog sveta okupljaju se u crkvama i domovima, slaveći i zahvaljujući se za darove koje im Sveti Duh nesebično pruža.
Duhovna pouka shiarhimandrita Kirila Pavlova otkriva zašto spoljašnje kajanje bez unutrašnjeg preobražaja i oproštaja prema bližnjem gubi svoju duhovnu težinu.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru vladika Dositej je na praznik Svetog vladike Nikolaja rukopoložio dugogodišnjeg đakona i pojca Željka Jovanovića u sveštenički čin.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Povodom Pedesetnice i 220 godina Crkve Svete Trojice u budvanskom Starom gradu, vernici će uz liturgije, litiju, duhovnu akademiji i nastup crkvenog hora obeležiti ovaj duhovni praznik.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Sabran narod, reč mitropolita Ilariona, večernje bogosluženje i litija oko hrama Svete Trojice učinili su da Negotin, uoči hramovne slave, postane svedok živog susreta neba i zemlje.
Posle arhijerejske liturgije i večernjeg bogosluženja u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla na Pedesetnicu, vladika je uveličao i otvaranje izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Jednostavno jelo od krompira, luka i pirinča, obogaćeno kobasicom, koje se sprema bez mnogo muke, a donosi pun domaći ukus i miris nedeljnog ručka kakav se nekada podrazumevao.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.