shutterstock.comiIkona u Hramu Svetih Stefana i Jelene u Augzburgu: Silazak Duha Svetoga na apostole
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
U pravoslavnom kalendaru, dva dana nakon svetkovine Pedesetnice, vernici proslavljaju Duhovski utorak, praznik koji veliča Svesvetog Životvornog i Svesilnog Duha, jedno od tri lica Svete Trojice. Ovaj praznik u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom i duboko ukorenjen u tradiciji i duhovnosti, nosi sa sobom ne samo versko značenje, već i posebnu energiju koja osvežava i nadahnjuje verujuće.
shutterstock.com
Freska u Hramu Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu: Silazak Duha Svetog na apostole
Pedesetnica, koja se slavi u nedelju, simbolizuje silazak Svetog Duha na apostole, trenutak koji je označio početak njihove misije i širenja hrišćanske vere po svetu. Pedesetnica je dan kada se sećamo kako je Sveti Duh ispunio srca apostola, darujući im mudrost, snagu i hrabrost. Kao produžetak ove svetkovine, Duhovski utorak predstavlja dodatnu priliku za proslavu i kontemplaciju prisustva Svetog Duha u našim životima.
Duhovski utorak je prilika da se ponovo setimo značaja Svetog Duha u našim životima. Sveti Duh, koji je jednosuštan i jednako poštovan i slavljen sa Ocem i Sinom, predstavlja izvor života i sile, darujući nam inspiraciju, mudrost i duhovnu snagu. Kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, vernici izražavaju svoju zahvalnost i slavljenje Svetog Duha, tražeći njegovu prisutnost i vođstvo u svakodnevnom životu.
Religija.rs
iIkona u Hramu Svetih Stefana i Jelene u Augzburgu: Silazak Duha Svetoga na apostole
Ovaj praznik nas podseća na važnost duhovne obnove i osnaživanja vere. U svetu prepunom izazova i iskušenja, Duhovski utorak donosi svetlost i nadu, podsećajući nas da smo, kroz veru i prisustvo Svetog Duha, uvek povezani sa božanskom ljubavlju i milošću. U tom duhu, vernici širom pravoslavnog sveta okupljaju se u crkvama i domovima, slaveći i zahvaljujući se za darove koje im Sveti Duh nesebično pruža.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.
Nekadašnji basista benda Danzig Džoš Lejzi govori o ličnom slomu, godinama borbe sa zavisnošću i susretu s verom, koji ga je doveo do odluke da primi svetu tajnu krštenja u Pravoslavnoj crkvi.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Povodom Pedesetnice i 220 godina Crkve Svete Trojice u budvanskom Starom gradu, vernici će uz liturgije, litiju, duhovnu akademiji i nastup crkvenog hora obeležiti ovaj duhovni praznik.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Sabran narod, reč mitropolita Ilariona, večernje bogosluženje i litija oko hrama Svete Trojice učinili su da Negotin, uoči hramovne slave, postane svedok živog susreta neba i zemlje.
Posle arhijerejske liturgije i večernjeg bogosluženja u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla na Pedesetnicu, vladika je uveličao i otvaranje izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jevtimija Velikog po starom, odnosno Sretenje Gospodnje po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Prikazanje Gospodnje, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.