ŽIVI, A MRTVI! Otac Aleksandar o glavnom uzroku i sigurnom znaku duhovne smrti!
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
U pravoslavnom kalendaru, dva dana nakon svetkovine Pedesetnice, vernici proslavljaju Duhovski utorak, praznik koji veliča Svesvetog Životvornog i Svesilnog Duha, jedno od tri lica Svete Trojice. Ovaj praznik u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom i duboko ukorenjen u tradiciji i duhovnosti, nosi sa sobom ne samo versko značenje, već i posebnu energiju koja osvežava i nadahnjuje verujuće.
Pedesetnica, koja se slavi u nedelju, simbolizuje silazak Svetog Duha na apostole, trenutak koji je označio početak njihove misije i širenja hrišćanske vere po svetu. Pedesetnica je dan kada se sećamo kako je Sveti Duh ispunio srca apostola, darujući im mudrost, snagu i hrabrost. Kao produžetak ove svetkovine, Duhovski utorak predstavlja dodatnu priliku za proslavu i kontemplaciju prisustva Svetog Duha u našim životima.
Duhovski utorak je prilika da se ponovo setimo značaja Svetog Duha u našim životima. Sveti Duh, koji je jednosuštan i jednako poštovan i slavljen sa Ocem i Sinom, predstavlja izvor života i sile, darujući nam inspiraciju, mudrost i duhovnu snagu. Kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, vernici izražavaju svoju zahvalnost i slavljenje Svetog Duha, tražeći njegovu prisutnost i vođstvo u svakodnevnom životu.
Ovaj praznik nas podseća na važnost duhovne obnove i osnaživanja vere. U svetu prepunom izazova i iskušenja, Duhovski utorak donosi svetlost i nadu, podsećajući nas da smo, kroz veru i prisustvo Svetog Duha, uvek povezani sa božanskom ljubavlju i milošću. U tom duhu, vernici širom pravoslavnog sveta okupljaju se u crkvama i domovima, slaveći i zahvaljujući se za darove koje im Sveti Duh nesebično pruža.


Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
Na praznik Svete Trojice, poglavar Ruske pravoslavne crkve služio je Božanstvenu liturgiju u Sveto-Trojičkoj Sergijevoj lavri i uputio snažne reči vernicima o jačini i moći vere, njenoj ulozi u savremenom svetu i važnosti molitve za budućnost.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, poglavar SPC služio je arhijerejsku liturgiju i obavio čin osvećenja hrama u Hamburgu, gde su se u zajedničkoj molitvi okupili crkveni velikodostojnici i brojni vernici.
Jedan od najvećih hrišćanskih praznika, poznat u narodu i kao Pedesetnica, Duhovi, Trojica ili Trojčindan, je trodnevno praznovanje u znak sećanja na dan kada je Sveti Duh ispunio apostole snagom da šire Hristovu veru.
Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Sozona po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Jevstatije. Katolička crkva obeležava Svete Andreja Kim Taegona, Pavla Čong Hasanga i njihove saputnike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Živeo je po Božjim zapovestima i svoju veru nije čuvao samo za sebe, već je svoje vršnjake i drugove poučavao hrišćanskom životu.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
U besedi za 16. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega je spasenje ljudi za Gospoda bilo poput hrane bez koje ne može da bude.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Reči optinskog starca govore o smirenju, samoprekoru i oproštaju, ali i o tome kako da čovek spreči da povreda preraste u gnev i osudu.