shutterstock.comiIkona u Hramu Svetih Stefana i Jelene u Augzburgu: Silazak Duha Svetoga na apostole
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
U pravoslavnom kalendaru, dva dana nakon svetkovine Pedesetnice, vernici proslavljaju Duhovski utorak, praznik koji veliča Svesvetog Životvornog i Svesilnog Duha, jedno od tri lica Svete Trojice. Ovaj praznik u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom i duboko ukorenjen u tradiciji i duhovnosti, nosi sa sobom ne samo versko značenje, već i posebnu energiju koja osvežava i nadahnjuje verujuće.
shutterstock.com
Freska u Hramu Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu: Silazak Duha Svetog na apostole
Pedesetnica, koja se slavi u nedelju, simbolizuje silazak Svetog Duha na apostole, trenutak koji je označio početak njihove misije i širenja hrišćanske vere po svetu. Pedesetnica je dan kada se sećamo kako je Sveti Duh ispunio srca apostola, darujući im mudrost, snagu i hrabrost. Kao produžetak ove svetkovine, Duhovski utorak predstavlja dodatnu priliku za proslavu i kontemplaciju prisustva Svetog Duha u našim životima.
Duhovski utorak je prilika da se ponovo setimo značaja Svetog Duha u našim životima. Sveti Duh, koji je jednosuštan i jednako poštovan i slavljen sa Ocem i Sinom, predstavlja izvor života i sile, darujući nam inspiraciju, mudrost i duhovnu snagu. Kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, vernici izražavaju svoju zahvalnost i slavljenje Svetog Duha, tražeći njegovu prisutnost i vođstvo u svakodnevnom životu.
Religija.rs
iIkona u Hramu Svetih Stefana i Jelene u Augzburgu: Silazak Duha Svetoga na apostole
Ovaj praznik nas podseća na važnost duhovne obnove i osnaživanja vere. U svetu prepunom izazova i iskušenja, Duhovski utorak donosi svetlost i nadu, podsećajući nas da smo, kroz veru i prisustvo Svetog Duha, uvek povezani sa božanskom ljubavlju i milošću. U tom duhu, vernici širom pravoslavnog sveta okupljaju se u crkvama i domovima, slaveći i zahvaljujući se za darove koje im Sveti Duh nesebično pruža.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Povodom Pedesetnice i 220 godina Crkve Svete Trojice u budvanskom Starom gradu, vernici će uz liturgije, litiju, duhovnu akademiji i nastup crkvenog hora obeležiti ovaj duhovni praznik.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Sabran narod, reč mitropolita Ilariona, večernje bogosluženje i litija oko hrama Svete Trojice učinili su da Negotin, uoči hramovne slave, postane svedok živog susreta neba i zemlje.
Posle arhijerejske liturgije i večernjeg bogosluženja u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla na Pedesetnicu, vladika je uveličao i otvaranje izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.