Posle arhijerejske liturgije i večernjeg bogosluženja u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla na Pedesetnicu, vladika je uveličao i otvaranje izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda.
Dok je svetlost Silaska Svetog Duha na apostole obasjacala sabrane vernike, preosvećeni episkop šabački Jerotej služio je arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Šapcu. Ovaj svečani događaj, proslava Pedesetnice, okupio je brojne vernike koji su se molitveno i sa velikom pobožnošću pridružili ovom uzvišenom činu.
U večernjim časovima, mir i tišina Sabornog hrama ispunili su duše prisutnih dok je episkop Jerotej molitveno prisustvovao prazničnom Duhovskom večernjem bogosluženju. Tokom bogosluženja, pročitao je kolenopreklone molitve (molitve koje se na Duhove čitaju na kolenima), unoseći dodatni blagoslov i duhovnu snagu u srca okupljenih.
SPC / Eparhija šabačka
Episkop Jerotej na otvaranju izložbe "Kraljevski dan u Šapcu“
Istoga dana, grad Šabac bio je svedok još jednog značajnog događaja. Episkop Jerotej je prisustvovao otvaranju izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“ u Galeriji na Trgu. Ova izložba, delo autora Dejana Živanovića i Nebojše Cvejića, evocira sećanje na 3. jun 1934. godine, dan kada je Šabac bio centar društvenih, političkih i duhovnih dešavanja.
Na taj dan, Šabac je dočekao kralja Aleksandra I Karađorđevića i Patrijarha srpskog Varnavu sa arhijerejima Srpske Pravoslavne Crkve. Izložba osvetljava događaje poput osvećenja i otkrivanja Spomenika palim Šapčanima u ratovima 1912-1918. godine, osvećenja Sokolskog doma, puštanja u saobraćaj železničke pruge Klenak – Šabac, te dodele odlikovanja ordena Karađorđeve zvezde Šapcu.
Ova retrospektivna izložba ne samo da vraća u prošlost, već i podseća na značaj i veličinu tadašnjih događaja koji su urezani u kolektivnu svest Šapčana. Kroz fotografije, dokumente i predmete iz tog perioda, posetioci imaju priliku da osete duh vremena i važnost tog dana za istoriju Šapca.
Duhovni i kulturni događaji tog dana bili su isprepleteni, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda. Episkop Jerotej, svojom prisutnošću i molitvama, oplemenio je i duhovno osnažio oba ova događaja, učinivši ovaj dan posebnim za sve Šapčane.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Uz sasluženje visokih crkvenih velikodostojnika, episkop šabački služio je arhijerejsku liturgiju u čast Svetog sveštenomučenika Jeroteja, podsećajući okupljene vernike na značaj hrišćanske predanosti, mučeništva i duhovne obnove kroz veru i molitvu.
Uz blagoslov vladike Atanasija, u jednom od najvažnijih manastira Srpske crkve, sveštenici Eparhije su, u sabornosti, pristupili Svetoj tajni ispovesti i pokajanja, nakon čega je usledila trpeza ljubavi.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otputovao u Jerusalim, gde će se moliti na mestu Hristovog Vaskrsenja, služiti svetu liturgiju i razgovarati sa jednim od najuglednijih pravoslavnih patrijaraha.
U besedi prepunoj duhovne mudrosti, patrijarh srpski pozvao vernike da otvore srca za Hrista, jer bez žive vere i duhovnog podviga nema istinskog preobražaja duše.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.