ON JE NAJSVETLIJI PRIMER STRADANJA, VERE I TRPLJENJA U HRIŠĆANSTVU! Sutra slavimo Svetog pravednog i mnogostradalnog Jova!
Njegov život je obeležen teškim iskušenjima.
Posle arhijerejske liturgije i večernjeg bogosluženja u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla na Pedesetnicu, vladika je uveličao i otvaranje izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda.
Dok je svetlost Silaska Svetog Duha na apostole obasjacala sabrane vernike, preosvećeni episkop šabački Jerotej služio je arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Šapcu. Ovaj svečani događaj, proslava Pedesetnice, okupio je brojne vernike koji su se molitveno i sa velikom pobožnošću pridružili ovom uzvišenom činu.
U večernjim časovima, mir i tišina Sabornog hrama ispunili su duše prisutnih dok je episkop Jerotej molitveno prisustvovao prazničnom Duhovskom večernjem bogosluženju. Tokom bogosluženja, pročitao je kolenopreklone molitve (molitve koje se na Duhove čitaju na kolenima), unoseći dodatni blagoslov i duhovnu snagu u srca okupljenih.
Istoga dana, grad Šabac bio je svedok još jednog značajnog događaja. Episkop Jerotej je prisustvovao otvaranju izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“ u Galeriji na Trgu. Ova izložba, delo autora Dejana Živanovića i Nebojše Cvejića, evocira sećanje na 3. jun 1934. godine, dan kada je Šabac bio centar društvenih, političkih i duhovnih dešavanja.
Na taj dan, Šabac je dočekao kralja Aleksandra I Karađorđevića i Patrijarha srpskog Varnavu sa arhijerejima Srpske Pravoslavne Crkve. Izložba osvetljava događaje poput osvećenja i otkrivanja Spomenika palim Šapčanima u ratovima 1912-1918. godine, osvećenja Sokolskog doma, puštanja u saobraćaj železničke pruge Klenak – Šabac, te dodele odlikovanja ordena Karađorđeve zvezde Šapcu.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Ova retrospektivna izložba ne samo da vraća u prošlost, već i podseća na značaj i veličinu tadašnjih događaja koji su urezani u kolektivnu svest Šapčana. Kroz fotografije, dokumente i predmete iz tog perioda, posetioci imaju priliku da osete duh vremena i važnost tog dana za istoriju Šapca.
Duhovni i kulturni događaji tog dana bili su isprepleteni, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda. Episkop Jerotej, svojom prisutnošću i molitvama, oplemenio je i duhovno osnažio oba ova događaja, učinivši ovaj dan posebnim za sve Šapčane.

Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Uz sasluženje visokih crkvenih velikodostojnika, episkop šabački služio je arhijerejsku liturgiju u čast Svetog sveštenomučenika Jeroteja, podsećajući okupljene vernike na značaj hrišćanske predanosti, mučeništva i duhovne obnove kroz veru i molitvu.
Najpre su onesposobili video-nadzor, zatim provalili u prostorije crkvene opštine i odneli deo inventara, dok je policija brzo reagovala i identifikovala počinioce.
Episkopi Stefan i Nikon prisustvovali su prvoj prazničnoj liturgiji patrijarha Šija u Tbilisiju i uručili pismo patrijarha Porfirija o jačanju odnosa dve sestrinske crkve i dva pravoslavna naroda.
Zaupokojenom liturgijom i opelom u manastiru u Gornjem Dragljevcu ispraćen protojerej Bogdan Stjepanović; beseda jeromonaha Nikolaja obeležila oproštajnu službu.
Mitropolit australijsko-novozelandski upozorava da se borba za ljudsko srce vodi svakodnevno, između pada i obnove, a Crkvu vidi kao mesto duhovne odluke i preobražaja života.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Irinu po starom i Svetog mučenika Teodota i sedam mučenica po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana I, pape, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.