Mitropolit Irinej u teškom stanju
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posle arhijerejske liturgije i večernjeg bogosluženja u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla na Pedesetnicu, vladika je uveličao i otvaranje izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda.
Dok je svetlost Silaska Svetog Duha na apostole obasjacala sabrane vernike, preosvećeni episkop šabački Jerotej služio je arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Šapcu. Ovaj svečani događaj, proslava Pedesetnice, okupio je brojne vernike koji su se molitveno i sa velikom pobožnošću pridružili ovom uzvišenom činu.
U večernjim časovima, mir i tišina Sabornog hrama ispunili su duše prisutnih dok je episkop Jerotej molitveno prisustvovao prazničnom Duhovskom večernjem bogosluženju. Tokom bogosluženja, pročitao je kolenopreklone molitve (molitve koje se na Duhove čitaju na kolenima), unoseći dodatni blagoslov i duhovnu snagu u srca okupljenih.
Istoga dana, grad Šabac bio je svedok još jednog značajnog događaja. Episkop Jerotej je prisustvovao otvaranju izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“ u Galeriji na Trgu. Ova izložba, delo autora Dejana Živanovića i Nebojše Cvejića, evocira sećanje na 3. jun 1934. godine, dan kada je Šabac bio centar društvenih, političkih i duhovnih dešavanja.
Na taj dan, Šabac je dočekao kralja Aleksandra I Karađorđevića i Patrijarha srpskog Varnavu sa arhijerejima Srpske Pravoslavne Crkve. Izložba osvetljava događaje poput osvećenja i otkrivanja Spomenika palim Šapčanima u ratovima 1912-1918. godine, osvećenja Sokolskog doma, puštanja u saobraćaj železničke pruge Klenak – Šabac, te dodele odlikovanja ordena Karađorđeve zvezde Šapcu.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Ova retrospektivna izložba ne samo da vraća u prošlost, već i podseća na značaj i veličinu tadašnjih događaja koji su urezani u kolektivnu svest Šapčana. Kroz fotografije, dokumente i predmete iz tog perioda, posetioci imaju priliku da osete duh vremena i važnost tog dana za istoriju Šapca.
Duhovni i kulturni događaji tog dana bili su isprepleteni, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda. Episkop Jerotej, svojom prisutnošću i molitvama, oplemenio je i duhovno osnažio oba ova događaja, učinivši ovaj dan posebnim za sve Šapčane.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Na jubilarnom 50. izdanju manifestacije u Beloj Vodi priznanje je pripalo mitropolitu kruševačkom, koji je govorio o lepoti, dobroti, odnosu prema Bogu i bližnjima, ali i o iskušenjima koja čoveka udaljavaju od večnih vrednosti.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.