Posle arhijerejske liturgije i večernjeg bogosluženja u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla na Pedesetnicu, vladika je uveličao i otvaranje izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda.
Dok je svetlost Silaska Svetog Duha na apostole obasjacala sabrane vernike, preosvećeni episkop šabački Jerotej služio je arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Šapcu. Ovaj svečani događaj, proslava Pedesetnice, okupio je brojne vernike koji su se molitveno i sa velikom pobožnošću pridružili ovom uzvišenom činu.
U večernjim časovima, mir i tišina Sabornog hrama ispunili su duše prisutnih dok je episkop Jerotej molitveno prisustvovao prazničnom Duhovskom večernjem bogosluženju. Tokom bogosluženja, pročitao je kolenopreklone molitve (molitve koje se na Duhove čitaju na kolenima), unoseći dodatni blagoslov i duhovnu snagu u srca okupljenih.
SPC / Eparhija šabačka
Episkop Jerotej na otvaranju izložbe "Kraljevski dan u Šapcu“
Istoga dana, grad Šabac bio je svedok još jednog značajnog događaja. Episkop Jerotej je prisustvovao otvaranju izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“ u Galeriji na Trgu. Ova izložba, delo autora Dejana Živanovića i Nebojše Cvejića, evocira sećanje na 3. jun 1934. godine, dan kada je Šabac bio centar društvenih, političkih i duhovnih dešavanja.
Na taj dan, Šabac je dočekao kralja Aleksandra I Karađorđevića i Patrijarha srpskog Varnavu sa arhijerejima Srpske Pravoslavne Crkve. Izložba osvetljava događaje poput osvećenja i otkrivanja Spomenika palim Šapčanima u ratovima 1912-1918. godine, osvećenja Sokolskog doma, puštanja u saobraćaj železničke pruge Klenak – Šabac, te dodele odlikovanja ordena Karađorđeve zvezde Šapcu.
Ova retrospektivna izložba ne samo da vraća u prošlost, već i podseća na značaj i veličinu tadašnjih događaja koji su urezani u kolektivnu svest Šapčana. Kroz fotografije, dokumente i predmete iz tog perioda, posetioci imaju priliku da osete duh vremena i važnost tog dana za istoriju Šapca.
Duhovni i kulturni događaji tog dana bili su isprepleteni, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda. Episkop Jerotej, svojom prisutnošću i molitvama, oplemenio je i duhovno osnažio oba ova događaja, učinivši ovaj dan posebnim za sve Šapčane.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
Reči velike ruske svetiteljke zapisane su u njenom žitiju, a ono što je rekla pred smrt decenijama kasnije dobilo je potpuno novo značenje, kada su hiljade vernika počele da dolaze na mesto gde počivaju njene mošti.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Uz sasluženje visokih crkvenih velikodostojnika, episkop šabački služio je arhijerejsku liturgiju u čast Svetog sveštenomučenika Jeroteja, podsećajući okupljene vernike na značaj hrišćanske predanosti, mučeništva i duhovne obnove kroz veru i molitvu.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
Pored mitropolita povređeni su i sveštenik i dvoje volontera Patrijaršijske humanitarne misije, dok je patrijarh Kiril izrazio zabrinutost zbog napada na hram.