Posle arhijerejske liturgije i večernjeg bogosluženja u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla na Pedesetnicu, vladika je uveličao i otvaranje izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda.
Dok je svetlost Silaska Svetog Duha na apostole obasjacala sabrane vernike, preosvećeni episkop šabački Jerotej služio je arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Šapcu. Ovaj svečani događaj, proslava Pedesetnice, okupio je brojne vernike koji su se molitveno i sa velikom pobožnošću pridružili ovom uzvišenom činu.
U večernjim časovima, mir i tišina Sabornog hrama ispunili su duše prisutnih dok je episkop Jerotej molitveno prisustvovao prazničnom Duhovskom večernjem bogosluženju. Tokom bogosluženja, pročitao je kolenopreklone molitve (molitve koje se na Duhove čitaju na kolenima), unoseći dodatni blagoslov i duhovnu snagu u srca okupljenih.
SPC / Eparhija šabačka
Episkop Jerotej na otvaranju izložbe "Kraljevski dan u Šapcu“
Istoga dana, grad Šabac bio je svedok još jednog značajnog događaja. Episkop Jerotej je prisustvovao otvaranju izložbe „Kraljevski dan u Šapcu“ u Galeriji na Trgu. Ova izložba, delo autora Dejana Živanovića i Nebojše Cvejića, evocira sećanje na 3. jun 1934. godine, dan kada je Šabac bio centar društvenih, političkih i duhovnih dešavanja.
Na taj dan, Šabac je dočekao kralja Aleksandra I Karađorđevića i Patrijarha srpskog Varnavu sa arhijerejima Srpske Pravoslavne Crkve. Izložba osvetljava događaje poput osvećenja i otkrivanja Spomenika palim Šapčanima u ratovima 1912-1918. godine, osvećenja Sokolskog doma, puštanja u saobraćaj železničke pruge Klenak – Šabac, te dodele odlikovanja ordena Karađorđeve zvezde Šapcu.
Ova retrospektivna izložba ne samo da vraća u prošlost, već i podseća na značaj i veličinu tadašnjih događaja koji su urezani u kolektivnu svest Šapčana. Kroz fotografije, dokumente i predmete iz tog perioda, posetioci imaju priliku da osete duh vremena i važnost tog dana za istoriju Šapca.
Duhovni i kulturni događaji tog dana bili su isprepleteni, pokazujući kako vera i kultura zajedno čine neodvojivi deo identiteta jednog naroda. Episkop Jerotej, svojom prisutnošću i molitvama, oplemenio je i duhovno osnažio oba ova događaja, učinivši ovaj dan posebnim za sve Šapčane.
Ajeti iz sure El-Bekara podsećaju da priroda, hrana i svaki dah zavise od Stvoritelja, učeći nas da kroz pažnju i duhovnu svest gradimo život ispunjen smislom i moralnom jasnoćom.
Žitije ove ugodnice Božje svedoči kako jedan lični izbor može da uzdrma porodicu, vlast i čitav grad, ostavljajući pitanje koje i danas boli: šta bismo mi učinili na njenom mestu?
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Uz sasluženje visokih crkvenih velikodostojnika, episkop šabački služio je arhijerejsku liturgiju u čast Svetog sveštenomučenika Jeroteja, podsećajući okupljene vernike na značaj hrišćanske predanosti, mučeništva i duhovne obnove kroz veru i molitvu.
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Godinu dana posle masakra koji je potresao Crnu Goru, liturgija i molitveno sećanje u drevnoj svetinji postali su mesto sabranja bola, vere i opomene da se zlo ne prećutkuje.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.