FreepikFreska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Period od Duhova do Svih Svetih naziva se Duhovska sedmica i prožeta je svečanim karakterom, pa se tada ne posti sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapava sedmica”.
U pravoslavnom kalendaru, Duhovska sedmica je poseban period koji traje od praznika Duhova do Svih Svetih, obasjan svetlošću duhovnog prosvetljenja i radosnom zajednicom vernika. Ovaj period obasjan je prazničnim duhovdanskim karakterom, zbog čega je dozvoljena upotreba svih vrsta hrane, čak i sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapavom sedmicom”, jednako kao i ostale nedelje u godini kada SPC razrešava post sredom i petkom.
Duhovi, ili Pedesetnica, je praznik koji slavi silazak Svetog Duha na apostole, čime je osnovana Crkva Hristova. Nakon ovog velikog događaja, vernici nastavljaju sa slavljem kroz Duhovsku sedmicu, tokom koje se posebno ističe liturgijski život i molitva.
Wikimedia/P.Cikovac/Miskomi. Printscreen
U Duhovskoj sedmici vernici se okupljaju na liturgijama i drugim bogosluženjima
Liturgijski kontekst Duhovske sedmice naglašava značaj bogosluženja koja se obavljaju u pravoslavnim hramovima širom sveta. Vernici se okupljaju na liturgijama i drugim službama kako bi se zajedno molili za duhovno prosvetljenje i primanje darova Svetog Duha. Ovi obredi su prilika da se produbi duhovni život i da se zajednički proslavi Božja blagodat koja je izlivena na apostole pre više od dve hiljade godina.
Tokom Duhovske sedmice, vernici se podstiču na posebno duhovno uzdizanje, u skladu sa prazničnom atmosferom koja dopušta širu upotrebu hrane. U ove dane se ne posti sredom i petkom, a vernici se raduju i zajedno slave u duhu ljubavi i zajedništva.
Shutterstock
Freska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Duhovska sedmica nije samo vreme slavlja, već i prilika za produbljivanje duhovne povezanosti sa Bogom i crkvom. Vernici se podsećaju na važnost duhovne obnove, te se trude da u ovim danima još više učvrste svoju veru i posvećenost. U zajedništvu svoje vere, oni ispunjavaju hramove i duhovno se obnavljaju, uživajući u svetlosti i radosti Duhovske sedmice koja ih podseća na beskrajnu ljubav i milost Božju.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.