FreepikFreska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Period od Duhova do Svih Svetih naziva se Duhovska sedmica i prožeta je svečanim karakterom, pa se tada ne posti sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapava sedmica”.
U pravoslavnom kalendaru, Duhovska sedmica je poseban period koji traje od praznika Duhova do Svih Svetih, obasjan svetlošću duhovnog prosvetljenja i radosnom zajednicom vernika. Ovaj period obasjan je prazničnim duhovdanskim karakterom, zbog čega je dozvoljena upotreba svih vrsta hrane, čak i sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapavom sedmicom”, jednako kao i ostale nedelje u godini kada SPC razrešava post sredom i petkom.
Duhovi, ili Pedesetnica, je praznik koji slavi silazak Svetog Duha na apostole, čime je osnovana Crkva Hristova. Nakon ovog velikog događaja, vernici nastavljaju sa slavljem kroz Duhovsku sedmicu, tokom koje se posebno ističe liturgijski život i molitva.
Wikimedia/P.Cikovac/Miskomi. Printscreen
U Duhovskoj sedmici vernici se okupljaju na liturgijama i drugim bogosluženjima
Liturgijski kontekst Duhovske sedmice naglašava značaj bogosluženja koja se obavljaju u pravoslavnim hramovima širom sveta. Vernici se okupljaju na liturgijama i drugim službama kako bi se zajedno molili za duhovno prosvetljenje i primanje darova Svetog Duha. Ovi obredi su prilika da se produbi duhovni život i da se zajednički proslavi Božja blagodat koja je izlivena na apostole pre više od dve hiljade godina.
Tokom Duhovske sedmice, vernici se podstiču na posebno duhovno uzdizanje, u skladu sa prazničnom atmosferom koja dopušta širu upotrebu hrane. U ove dane se ne posti sredom i petkom, a vernici se raduju i zajedno slave u duhu ljubavi i zajedništva.
Shutterstock
Freska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Duhovska sedmica nije samo vreme slavlja, već i prilika za produbljivanje duhovne povezanosti sa Bogom i crkvom. Vernici se podsećaju na važnost duhovne obnove, te se trude da u ovim danima još više učvrste svoju veru i posvećenost. U zajedništvu svoje vere, oni ispunjavaju hramove i duhovno se obnavljaju, uživajući u svetlosti i radosti Duhovske sedmice koja ih podseća na beskrajnu ljubav i milost Božju.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.