FreepikFreska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Period od Duhova do Svih Svetih naziva se Duhovska sedmica i prožeta je svečanim karakterom, pa se tada ne posti sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapava sedmica”.
U pravoslavnom kalendaru, Duhovska sedmica je poseban period koji traje od praznika Duhova do Svih Svetih, obasjan svetlošću duhovnog prosvetljenja i radosnom zajednicom vernika. Ovaj period obasjan je prazničnim duhovdanskim karakterom, zbog čega je dozvoljena upotreba svih vrsta hrane, čak i sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapavom sedmicom”, jednako kao i ostale nedelje u godini kada SPC razrešava post sredom i petkom.
Duhovi, ili Pedesetnica, je praznik koji slavi silazak Svetog Duha na apostole, čime je osnovana Crkva Hristova. Nakon ovog velikog događaja, vernici nastavljaju sa slavljem kroz Duhovsku sedmicu, tokom koje se posebno ističe liturgijski život i molitva.
Wikimedia/P.Cikovac/Miskomi. Printscreen
U Duhovskoj sedmici vernici se okupljaju na liturgijama i drugim bogosluženjima
Liturgijski kontekst Duhovske sedmice naglašava značaj bogosluženja koja se obavljaju u pravoslavnim hramovima širom sveta. Vernici se okupljaju na liturgijama i drugim službama kako bi se zajedno molili za duhovno prosvetljenje i primanje darova Svetog Duha. Ovi obredi su prilika da se produbi duhovni život i da se zajednički proslavi Božja blagodat koja je izlivena na apostole pre više od dve hiljade godina.
Tokom Duhovske sedmice, vernici se podstiču na posebno duhovno uzdizanje, u skladu sa prazničnom atmosferom koja dopušta širu upotrebu hrane. U ove dane se ne posti sredom i petkom, a vernici se raduju i zajedno slave u duhu ljubavi i zajedništva.
Shutterstock
Freska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Duhovska sedmica nije samo vreme slavlja, već i prilika za produbljivanje duhovne povezanosti sa Bogom i crkvom. Vernici se podsećaju na važnost duhovne obnove, te se trude da u ovim danima još više učvrste svoju veru i posvećenost. U zajedništvu svoje vere, oni ispunjavaju hramove i duhovno se obnavljaju, uživajući u svetlosti i radosti Duhovske sedmice koja ih podseća na beskrajnu ljubav i milost Božju.
Susret u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu otvorio teme pravnog položaja verskih zajednica, zaštite kulturne baštine i unapređenja saradnje Crkve i države.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.