FreepikFreska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Period od Duhova do Svih Svetih naziva se Duhovska sedmica i prožeta je svečanim karakterom, pa se tada ne posti sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapava sedmica”.
U pravoslavnom kalendaru, Duhovska sedmica je poseban period koji traje od praznika Duhova do Svih Svetih, obasjan svetlošću duhovnog prosvetljenja i radosnom zajednicom vernika. Ovaj period obasjan je prazničnim duhovdanskim karakterom, zbog čega je dozvoljena upotreba svih vrsta hrane, čak i sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapavom sedmicom”, jednako kao i ostale nedelje u godini kada SPC razrešava post sredom i petkom.
Duhovi, ili Pedesetnica, je praznik koji slavi silazak Svetog Duha na apostole, čime je osnovana Crkva Hristova. Nakon ovog velikog događaja, vernici nastavljaju sa slavljem kroz Duhovsku sedmicu, tokom koje se posebno ističe liturgijski život i molitva.
Wikimedia/P.Cikovac/Miskomi. Printscreen
U Duhovskoj sedmici vernici se okupljaju na liturgijama i drugim bogosluženjima
Liturgijski kontekst Duhovske sedmice naglašava značaj bogosluženja koja se obavljaju u pravoslavnim hramovima širom sveta. Vernici se okupljaju na liturgijama i drugim službama kako bi se zajedno molili za duhovno prosvetljenje i primanje darova Svetog Duha. Ovi obredi su prilika da se produbi duhovni život i da se zajednički proslavi Božja blagodat koja je izlivena na apostole pre više od dve hiljade godina.
Tokom Duhovske sedmice, vernici se podstiču na posebno duhovno uzdizanje, u skladu sa prazničnom atmosferom koja dopušta širu upotrebu hrane. U ove dane se ne posti sredom i petkom, a vernici se raduju i zajedno slave u duhu ljubavi i zajedništva.
Shutterstock
Freska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Duhovska sedmica nije samo vreme slavlja, već i prilika za produbljivanje duhovne povezanosti sa Bogom i crkvom. Vernici se podsećaju na važnost duhovne obnove, te se trude da u ovim danima još više učvrste svoju veru i posvećenost. U zajedništvu svoje vere, oni ispunjavaju hramove i duhovno se obnavljaju, uživajući u svetlosti i radosti Duhovske sedmice koja ih podseća na beskrajnu ljubav i milost Božju.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Judu i Svetog Jovana Šangajskog po novom kalendaru, dok se po starom kalendaru obeležava Polaganje rize Presvete Bogorodice u crkvu Vlahernsku u Carigradu. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Otona iz Bamberga, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki svetitelj pravoslavlja upozoravao je da ljutnja ne povređuje samo druge ljude, već zarobljava i onoga koji joj se prepusti, a u njegovim rečima nalazi se put ka smirenju i duhovnoj slobodi.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Odmah nakon praznika Silaska Svetog Duha na apostole, Duhovska sedmica donosi liturgijsko razrešenje i otvara vreme u kojem se naglasak sa odricanja premešta na zahvalnost, radost i praznični karakter.
Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.
Veliki svetitelj pravoslavlja upozoravao je da ljutnja ne povređuje samo druge ljude, već zarobljava i onoga koji joj se prepusti, a u njegovim rečima nalazi se put ka smirenju i duhovnoj slobodi.
Vekovima ljudi odlaze na posebna mesta tražeći utehu, zdravlje i pomoć, ali Crkva jasno govori šta osvećena voda zaista jeste, zašto joj vernici prilaze sa poštovanjem i gde se nalazi granica između vere i praznoverja.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.