FreepikFreska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Period od Duhova do Svih Svetih naziva se Duhovska sedmica i prožeta je svečanim karakterom, pa se tada ne posti sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapava sedmica”.
U pravoslavnom kalendaru, Duhovska sedmica je poseban period koji traje od praznika Duhova do Svih Svetih, obasjan svetlošću duhovnog prosvetljenja i radosnom zajednicom vernika. Ovaj period obasjan je prazničnim duhovdanskim karakterom, zbog čega je dozvoljena upotreba svih vrsta hrane, čak i sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapavom sedmicom”, jednako kao i ostale nedelje u godini kada SPC razrešava post sredom i petkom.
Duhovi, ili Pedesetnica, je praznik koji slavi silazak Svetog Duha na apostole, čime je osnovana Crkva Hristova. Nakon ovog velikog događaja, vernici nastavljaju sa slavljem kroz Duhovsku sedmicu, tokom koje se posebno ističe liturgijski život i molitva.
Wikimedia/P.Cikovac/Miskomi. Printscreen
U Duhovskoj sedmici vernici se okupljaju na liturgijama i drugim bogosluženjima
Liturgijski kontekst Duhovske sedmice naglašava značaj bogosluženja koja se obavljaju u pravoslavnim hramovima širom sveta. Vernici se okupljaju na liturgijama i drugim službama kako bi se zajedno molili za duhovno prosvetljenje i primanje darova Svetog Duha. Ovi obredi su prilika da se produbi duhovni život i da se zajednički proslavi Božja blagodat koja je izlivena na apostole pre više od dve hiljade godina.
Tokom Duhovske sedmice, vernici se podstiču na posebno duhovno uzdizanje, u skladu sa prazničnom atmosferom koja dopušta širu upotrebu hrane. U ove dane se ne posti sredom i petkom, a vernici se raduju i zajedno slave u duhu ljubavi i zajedništva.
Shutterstock
Freska u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Jerusalimu, koja prikazuje Silazak Duha Svetog na apostole
Duhovska sedmica nije samo vreme slavlja, već i prilika za produbljivanje duhovne povezanosti sa Bogom i crkvom. Vernici se podsećaju na važnost duhovne obnove, te se trude da u ovim danima još više učvrste svoju veru i posvećenost. U zajedništvu svoje vere, oni ispunjavaju hramove i duhovno se obnavljaju, uživajući u svetlosti i radosti Duhovske sedmice koja ih podseća na beskrajnu ljubav i milost Božju.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Jedni žive u braku i brinu o porodici, dok drugi daju zavete bezbračnosti, poslušanja i nestjažanja, a razlikuju se i po svakodnevnim obavezama i načinu života.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Jedni žive u braku i brinu o porodici, dok drugi daju zavete bezbračnosti, poslušanja i nestjažanja, a razlikuju se i po svakodnevnim obavezama i načinu života.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.