Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
Drugi dan praznika Silaska Svetog Duha na apostole, obeležava se kao jedan od najsvetijih trenutaka u pravoslavnom kalendaru. Duhovski ponedeljak posvećen je svesvetom životvornom i svesilnom Duhu, jednom od tri lica Svete Trojice, jednosuštnom i jednako poštovanom i slavljenom sa Ocem i Sinom. Vernici širom sveta se na ovaj dan sećaju i slave milost koja je izlivena na apostole, obnavljajući svoje duhovne veze i ojačavajući veru kroz liturgiju i zajedničku molitvu.
Duhovski ponedeljak, poznat i kao drugi dan praznika Silaska Svetog Duha na apostole, predstavlja jedan od najvažnijih i najsvetijih dana u pravoslavnom kalendaru. Ovaj praznik, koji sledi odmah nakon Pedesetnice, slavi se s velikom pobožnošću i radošću među vernicima širom pravoslavnog sveta.
Shutterstock
Ikona Silaska Svetog Duha na apostole
Pedesetnica, ili Duhovi, proslavlja silazak Svetog Duha na apostole, čime je ustanovljena hrišćanska crkva. Na Duhovski ponedeljak, vernici se sećaju i proslavljaju ovu veliku tajnu i milost koja je izlivena na apostole i kasnije na sve hrišćane kroz krštenje i druge svete tajne.
U pravoslavnim hramovima, Duhovski ponedeljak obeležava se liturgijom, tokom koje sveštenici i vernici posebno mole za darove Svetog Duha. Na ovaj dan, crkve u toku bogosluženja su često ukrašene zelenilom i cvećem, simbolima obnove i života koji donosi Sveti Duh. Prostranost prirode i bujanje bilja podsećaju verne na duhovno obnavljanje koje se događa silaskom Svetog Duha.
Foto: SPC
U pravoslavnim hramovima, Duhovski ponedeljak obeležava se liturgijom
U duhu ovog praznika, porodične trpeze su bogate, a zajedništvo u veri i ljubavi dodatno se učvršćuje. Duhovski ponedeljak, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, predstavlja praznik koji nas podseća na neizmernu ljubav i milost Boga, koji je kroz Silazak Svetog Duha na apostole darovao svetu duhovnu snagu i obnovu.
U svojoj nadahnutoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za nedelju, dan kada slavimo Pedesetnicu, ističe ključnu ulogu Svete Trojice u našem spasenju, te nas poziva na življenje u veri i poslušnosti Božijim zapovestima.
Period od Duhova do Svih Svetih naziva se Duhovska sedmica i prožeta je svečanim karakterom, pa se tada ne posti sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapava sedmica”.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Kada čovek stavi želje u centar svog postojanja, on ulazi u začarani krug u kome se nikada ne može sasvim zasititi – svaka ispunjena želja rađa novu, još veću, i tako u beskraj.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.