Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
Drugi dan praznika Silaska Svetog Duha na apostole, obeležava se kao jedan od najsvetijih trenutaka u pravoslavnom kalendaru. Duhovski ponedeljak posvećen je svesvetom životvornom i svesilnom Duhu, jednom od tri lica Svete Trojice, jednosuštnom i jednako poštovanom i slavljenom sa Ocem i Sinom. Vernici širom sveta se na ovaj dan sećaju i slave milost koja je izlivena na apostole, obnavljajući svoje duhovne veze i ojačavajući veru kroz liturgiju i zajedničku molitvu.
Duhovski ponedeljak, poznat i kao drugi dan praznika Silaska Svetog Duha na apostole, predstavlja jedan od najvažnijih i najsvetijih dana u pravoslavnom kalendaru. Ovaj praznik, koji sledi odmah nakon Pedesetnice, slavi se s velikom pobožnošću i radošću među vernicima širom pravoslavnog sveta.
Shutterstock
Ikona Silaska Svetog Duha na apostole
Pedesetnica, ili Duhovi, proslavlja silazak Svetog Duha na apostole, čime je ustanovljena hrišćanska crkva. Na Duhovski ponedeljak, vernici se sećaju i proslavljaju ovu veliku tajnu i milost koja je izlivena na apostole i kasnije na sve hrišćane kroz krštenje i druge svete tajne.
U pravoslavnim hramovima, Duhovski ponedeljak obeležava se liturgijom, tokom koje sveštenici i vernici posebno mole za darove Svetog Duha. Na ovaj dan, crkve u toku bogosluženja su često ukrašene zelenilom i cvećem, simbolima obnove i života koji donosi Sveti Duh. Prostranost prirode i bujanje bilja podsećaju verne na duhovno obnavljanje koje se događa silaskom Svetog Duha.
Foto: SPC
U pravoslavnim hramovima, Duhovski ponedeljak obeležava se liturgijom
U duhu ovog praznika, porodične trpeze su bogate, a zajedništvo u veri i ljubavi dodatno se učvršćuje. Duhovski ponedeljak, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, predstavlja praznik koji nas podseća na neizmernu ljubav i milost Boga, koji je kroz Silazak Svetog Duha na apostole darovao svetu duhovnu snagu i obnovu.
U svojoj nadahnutoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za nedelju, dan kada slavimo Pedesetnicu, ističe ključnu ulogu Svete Trojice u našem spasenju, te nas poziva na življenje u veri i poslušnosti Božijim zapovestima.
Period od Duhova do Svih Svetih naziva se Duhovska sedmica i prožeta je svečanim karakterom, pa se tada ne posti sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapava sedmica”.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na Duhovski ponedeljak, stotine vernika prošle su u molitvenom hodu kroz centar Šapca, dok je vladika Jerotej uputio snažne poruke o identitetu, veri i jedinstvu, ističući da Šapčani imaju čast da istog dana proslavljaju i slavu i duhovni rođendan svoje svete Crkve.
Na praznik Pedesetnice, mitropolit bački poručio da Crkva živi kroz Duha Svetoga, naglašavajući da se upravo na današnji dan ispunjava božanski plan spasenja čovečanstva i otkriva tajna Svete Trojice.
Na ponedeljak prve sedmice po Duhovima, u svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini" Sveti Teofan Zatvornik duhovno razgolićuje vernika i poziva ga da se zapita: prebiva li Duh Sveti zaista u meni – ili je već odavno otišao?
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.