Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
Drugi dan praznika Silaska Svetog Duha na apostole, obeležava se kao jedan od najsvetijih trenutaka u pravoslavnom kalendaru. Duhovski ponedeljak posvećen je svesvetom životvornom i svesilnom Duhu, jednom od tri lica Svete Trojice, jednosuštnom i jednako poštovanom i slavljenom sa Ocem i Sinom. Vernici širom sveta se na ovaj dan sećaju i slave milost koja je izlivena na apostole, obnavljajući svoje duhovne veze i ojačavajući veru kroz liturgiju i zajedničku molitvu.
Duhovski ponedeljak, poznat i kao drugi dan praznika Silaska Svetog Duha na apostole, predstavlja jedan od najvažnijih i najsvetijih dana u pravoslavnom kalendaru. Ovaj praznik, koji sledi odmah nakon Pedesetnice, slavi se s velikom pobožnošću i radošću među vernicima širom pravoslavnog sveta.
Shutterstock
Ikona Silaska Svetog Duha na apostole
Pedesetnica, ili Duhovi, proslavlja silazak Svetog Duha na apostole, čime je ustanovljena hrišćanska crkva. Na Duhovski ponedeljak, vernici se sećaju i proslavljaju ovu veliku tajnu i milost koja je izlivena na apostole i kasnije na sve hrišćane kroz krštenje i druge svete tajne.
U pravoslavnim hramovima, Duhovski ponedeljak obeležava se liturgijom, tokom koje sveštenici i vernici posebno mole za darove Svetog Duha. Na ovaj dan, crkve u toku bogosluženja su često ukrašene zelenilom i cvećem, simbolima obnove i života koji donosi Sveti Duh. Prostranost prirode i bujanje bilja podsećaju verne na duhovno obnavljanje koje se događa silaskom Svetog Duha.
Foto: SPC
U pravoslavnim hramovima, Duhovski ponedeljak obeležava se liturgijom
U duhu ovog praznika, porodične trpeze su bogate, a zajedništvo u veri i ljubavi dodatno se učvršćuje. Duhovski ponedeljak, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, predstavlja praznik koji nas podseća na neizmernu ljubav i milost Boga, koji je kroz Silazak Svetog Duha na apostole darovao svetu duhovnu snagu i obnovu.
U svojoj nadahnutoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za nedelju, dan kada slavimo Pedesetnicu, ističe ključnu ulogu Svete Trojice u našem spasenju, te nas poziva na življenje u veri i poslušnosti Božijim zapovestima.
Period od Duhova do Svih Svetih naziva se Duhovska sedmica i prožeta je svečanim karakterom, pa se tada ne posti sredom i petkom, a u narodu se naziva i “trapava sedmica”.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Kada čovek stavi želje u centar svog postojanja, on ulazi u začarani krug u kome se nikada ne može sasvim zasititi – svaka ispunjena želja rađa novu, još veću, i tako u beskraj.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.