Na Duhovski ponedeljak, stotine vernika prošle su u molitvenom hodu kroz centar Šapca, dok je vladika Jerotej uputio snažne poruke o identitetu, veri i jedinstvu, ističući da Šapčani imaju čast da istog dana proslavljaju i slavu i duhovni rođendan svoje svete Crkve.
Šabac je, kao malo koji grad u Srbiji, u danima kada Crkva slavi Silazak Svetog Duha na apostole – Duhove, proslavio i svoj sopstveni rođendan. Duhovski ponedeljak, gradska slava ovog duhovno i istorijski značajnog grada na Savi, obeležen je liturgijski, svečano i dostojanstveno, pod znamenjem vere, sabornosti i zahvalnosti Bogu.
Centralna proslava započela je svetom liturgijom u hramu Svete Trojice na Letnjikovcu, koju je predvodio episkop šabački Jerotej, u prisustvu gradonačelnika, dr Aleksandra Pajića, njegovih saradnika i brojnih vernika. U večernjim časovima, saborni hram Svetih apostola Petra i Pavla bio je mesto sabranja i duhovne tišine, nakon čega je usledila veličanstvena Duhovska litija kroz glavne gradske ulice.
SPC
Gradska slava u Šapcu
Litiju su, osim vernog naroda, obogatili predstavnici gradske vlasti, kulturnih i prosvetnih ustanova, policije i vojske, učenici verske nastave, sportisti i članovi kulturno-umetničkih društava, čineći hod jednim od najdostojanstvenijih izraza hrišćanske sabornosti i identiteta.
Ispred Gradske kuće, gde su osveštani slavski darovi i prelomljen slavski kolač, episkop Jerotej se obratio okupljenima rečima koje su duboko dotakle prisutne, podsećajući na značaj ovog praznika za ceo grad:
– U životu svakoga čoveka, jedan od najvažnijih dana njegovih jeste dan njegovog rođenja, kao i dan rođenja njegovih najmilijih. I dok su ova dva dana često vremenski odvojena, te se tako i odvojeno slave, mi Šapčani, žitelji prve varoši Srbije, imamo retku čast i dvostruku radost da u jednom istom danu proslavljamo i naš rođendan i našu zajedničku slavu – rekao je vladika Jerotej.
SPC
Litiju je predvodio vladika šabački Jerotej
On je naglasio da Šabac slavi rođendan svoje svete Crkve, dan kada je Duh Sveti u vidu ognjenih jezika sišao na apostole, osnaživši ih da pronose jevanđelsku nauku i zasnuju Crkvu kao živu zajednicu Boga i čoveka. U tom svetlu, grad Šabac je upoređen sa „velikim krštenim domom“ sa desetinama hiljada duhovnih ukućana.
– Ovaj svečarski dan ujedinjuje Duhom Svetim – u jednoj veri, nadi i ljubavi – sve nas koji imamo čast, ali i odgovornost da se nazovemo Šapčanima – poručio je vladika.
Na poseban način, vladika je pozvao prisutne na duhovno jedinstvo sa precima koji su ovu zemlju „krvlju i molitvama osveštali“, osvrnuvši se i na spomenik stradalim Šapčanima iz Prvog svetskog rata i saborni hram koji svedoči o mučeništvu i veri.
– Molimo se Bogu, Duhu Svetome, i za naš dragi Šabac i za sve naše sugrađane, da im Gospod Bog podari svaki blagoslov, dobro i napredak. Blagodat Duha Svetoga neka svagda obitava na svima vama – zaključio je svoje praznično slovo episkop Jerotej.
Šabac je tako i ove godine, ponovo i iznova, pokazao da je grad sa dubokim duhovnim temeljima, gde se vera ne prenosi samo rečima, već i hodom, molitvom i zajedništvom. Gradska slava nije bila tek svečani trenutak, već živi izraz identiteta jednog naroda koji zna kome pripada i u čije ime slavi – u ime Oca, Sina i Svetoga Duha.
Odluka direktorke Osnovne škole „Anta Bogićević“ da onemogući verski obred na dan školske slave izazvala je buru nezadovoljstva u Loznici i glasnu reakciju Eparhije šabačke.
U atmosferi duboke molitve i zajedništva, sveštenici Eparhije šabačke koji su u mirovini, zajedno sa episkopom Jerotejem, obeležili su praznik Svetog Simeona, slaveći ljubav i snagu svoje službe.
Episkop šabački obišao šumske prostranstva svoje eparhije i upoznao se sa planovima za održivo upravljanje, koji donose koristi manastirima i vernicima.
Nakon što su pojedini mediji objavili da je studentima onemogućen ulazak u portu hrama u Štitaru, oglasila se Eparhija šabačka i otkrila šta se zapravo dogodilo, optužujući jednog političkog aktivistu za pokušaj zloupotrebe svetinje u političke svrhe.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Grad Loznica planira da deo porte Pokrovskog hrama pretvori u parking i sportske terene, dok Eparhija šabačka upozorava da je reč o svetinji i kulturnom dobru natopljenom krvlju srpskih ustanika.
Molitva u Beogradu služena za pokoj duše velikog duhovnog vođe gruzijskog naroda – reči poglavara Srpske Pravoslavne Crkve osvetlile su snagu vere i nasleđe koje nadživljava vreme.
Na liturgiji pređeosvećenih darova u Manastiru Tresije, mitropolit šumadijski govorio o pričešću kao stvarnom susretu sa Bogom, značaju praštanja i postu kao putu ka unutrašnjem preobražaju.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.