Na Duhovski ponedeljak, stotine vernika prošle su u molitvenom hodu kroz centar Šapca, dok je vladika Jerotej uputio snažne poruke o identitetu, veri i jedinstvu, ističući da Šapčani imaju čast da istog dana proslavljaju i slavu i duhovni rođendan svoje svete Crkve.
Šabac je, kao malo koji grad u Srbiji, u danima kada Crkva slavi Silazak Svetog Duha na apostole – Duhove, proslavio i svoj sopstveni rođendan. Duhovski ponedeljak, gradska slava ovog duhovno i istorijski značajnog grada na Savi, obeležen je liturgijski, svečano i dostojanstveno, pod znamenjem vere, sabornosti i zahvalnosti Bogu.
Centralna proslava započela je svetom liturgijom u hramu Svete Trojice na Letnjikovcu, koju je predvodio episkop šabački Jerotej, u prisustvu gradonačelnika, dr Aleksandra Pajića, njegovih saradnika i brojnih vernika. U večernjim časovima, saborni hram Svetih apostola Petra i Pavla bio je mesto sabranja i duhovne tišine, nakon čega je usledila veličanstvena Duhovska litija kroz glavne gradske ulice.
SPC
Gradska slava u Šapcu
Litiju su, osim vernog naroda, obogatili predstavnici gradske vlasti, kulturnih i prosvetnih ustanova, policije i vojske, učenici verske nastave, sportisti i članovi kulturno-umetničkih društava, čineći hod jednim od najdostojanstvenijih izraza hrišćanske sabornosti i identiteta.
Ispred Gradske kuće, gde su osveštani slavski darovi i prelomljen slavski kolač, episkop Jerotej se obratio okupljenima rečima koje su duboko dotakle prisutne, podsećajući na značaj ovog praznika za ceo grad:
– U životu svakoga čoveka, jedan od najvažnijih dana njegovih jeste dan njegovog rođenja, kao i dan rođenja njegovih najmilijih. I dok su ova dva dana često vremenski odvojena, te se tako i odvojeno slave, mi Šapčani, žitelji prve varoši Srbije, imamo retku čast i dvostruku radost da u jednom istom danu proslavljamo i naš rođendan i našu zajedničku slavu – rekao je vladika Jerotej.
SPC
Litiju je predvodio vladika šabački Jerotej
On je naglasio da Šabac slavi rođendan svoje svete Crkve, dan kada je Duh Sveti u vidu ognjenih jezika sišao na apostole, osnaživši ih da pronose jevanđelsku nauku i zasnuju Crkvu kao živu zajednicu Boga i čoveka. U tom svetlu, grad Šabac je upoređen sa „velikim krštenim domom“ sa desetinama hiljada duhovnih ukućana.
– Ovaj svečarski dan ujedinjuje Duhom Svetim – u jednoj veri, nadi i ljubavi – sve nas koji imamo čast, ali i odgovornost da se nazovemo Šapčanima – poručio je vladika.
Na poseban način, vladika je pozvao prisutne na duhovno jedinstvo sa precima koji su ovu zemlju „krvlju i molitvama osveštali“, osvrnuvši se i na spomenik stradalim Šapčanima iz Prvog svetskog rata i saborni hram koji svedoči o mučeništvu i veri.
– Molimo se Bogu, Duhu Svetome, i za naš dragi Šabac i za sve naše sugrađane, da im Gospod Bog podari svaki blagoslov, dobro i napredak. Blagodat Duha Svetoga neka svagda obitava na svima vama – zaključio je svoje praznično slovo episkop Jerotej.
Šabac je tako i ove godine, ponovo i iznova, pokazao da je grad sa dubokim duhovnim temeljima, gde se vera ne prenosi samo rečima, već i hodom, molitvom i zajedništvom. Gradska slava nije bila tek svečani trenutak, već živi izraz identiteta jednog naroda koji zna kome pripada i u čije ime slavi – u ime Oca, Sina i Svetoga Duha.
Odluka direktorke Osnovne škole „Anta Bogićević“ da onemogući verski obred na dan školske slave izazvala je buru nezadovoljstva u Loznici i glasnu reakciju Eparhije šabačke.
U atmosferi duboke molitve i zajedništva, sveštenici Eparhije šabačke koji su u mirovini, zajedno sa episkopom Jerotejem, obeležili su praznik Svetog Simeona, slaveći ljubav i snagu svoje službe.
Episkop šabački obišao šumske prostranstva svoje eparhije i upoznao se sa planovima za održivo upravljanje, koji donose koristi manastirima i vernicima.
Nakon što su pojedini mediji objavili da je studentima onemogućen ulazak u portu hrama u Štitaru, oglasila se Eparhija šabačka i otkrila šta se zapravo dogodilo, optužujući jednog političkog aktivistu za pokušaj zloupotrebe svetinje u političke svrhe.
Govoreći o vernicima koji tokom posete svetinjama odmah posežu za telefonima, igumanija je istakla da takva praksa odvlači pažnju od onoga zbog čega se u crkvu dolazi - molitve.
Crkva uči da je unutrašnja borba sastavni deo duhovnog života, ali i da nijedna loša misao nije jača od Božje blagodati ukoliko joj čovek otvori svoje srce.
Ova puta iz južnjačke kuhinje osvaja jednostavnošću i posebnim načinom pripreme: testo se seče pre pečenja, a nekoliko domaćih sastojaka pretvara je u ukusan obrok za porodičnu trpezu.
Zašto postoje dogmati, kanoni i crkveni običaji, šta vernici često pogrešno razumeju i kako pravila mogu postati put ka duhovnoj slobodi, a ne prepreka na putu vere?
U pouci za ponedeljak 10. sedmice po Duhovima, upozorava na one koji pod maskom istine udaljavaju ljude od Hrista i poziva vernike da zaštitu traže u Crkvi, molitvi i učenju svetih otaca.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Od Ilindana do Uspenja Presvete Bogorodice, vernici će tokom ovog meseca proslaviti neke od najpoštovanijih svetitelja, a posebnu pažnju obratiće na to da slavska trpeza bude pripremljena u skladu sa crkvenim pravilima.
U kragujevačkom hramu Svete Petke, mitropolit šumadijski govorio je o značenju liturgijskog poziva „U miru Gospodu se pomolimo“ i podsetio da bez mira sa Bogom nema ni istinskog zajedništva sa bližnjima.
Na liturgijskom slavlju u vojnom hramu Svetog apostola Marka episkop vojni Dositej govorio je o vrlinama svetog vladara i objasnio zašto njegov život i danas ostaje uzor onima koji čuvaju narod, mir i slobodu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Mnogi u nevolji pomoć traže od lažnih iscelitelja i vračara, ali Crkva podseća da je Krštenje jedinstvena Sveta tajna i da se od straha ne oslobađamo vračanjem, već verom, pokajanjem i životom u Hristu.