Odluka direktorke Osnovne škole „Anta Bogićević“ da onemogući verski obred na dan školske slave izazvala je buru nezadovoljstva u Loznici i glasnu reakciju Eparhije šabačke.
Na praznik Svetog Save, kada se u svim školama Srbije tradicionalno osvećuju slavski darovi i seče slavski kolač u čast utemeljivača srpske duhovnosti i prosvete, u Osnovnoj školi „Anta Bogićević“ u Loznici dogodio se nemio i nezapamćen čin – sveštenicima Srpske pravoslavne crkve onemogućeno je da obave ovaj sveti čin. Ova zabrana, kako je navedeno u zvaničnom saopštenju Eparhije šabačke, potekla je od direktorke škole, što je duboko uznemirilo pravoslavne vernike i otvorilo pitanje poštovanja verskih prava u obrazovnim ustanovama.
„Sa velikim žaljenjem i zaprepašćenjem primili smo vest da je na praznik Svetog Save, školsku slavu svih univerziteta, srednjih i osnovnih škola u Srbiji, ali i slavu celog srpskog naroda, u Osnovnoj školi 'Anta Bogićević' u Loznici sveštenicima Srpske pravoslavne crkve bilo zabranjeno da preseku slavski kolač. Zabrana je došla od direktorke ove ustanove, koja je sveštenike sačekala u hodniku škole i obavestila ih da ove godine neće moći da izvrše čin osvećenja slavskih darova“, navodi se u saopštenju Kancelarije episkopa šabačkog Jeroteja.
Wikipedia
Osnovna škola Anta Bogićević u Loznici
Ovaj čin, koji je uzburkao javnost Loznice i šire, ne samo da je povredio verska i nacionalna osećanja mnogih vernika, već je, kako Eparhija tističe, i u suprotnosti sa članom 31. stavom 4. Zakona o crkvama i verskim zajednicama, koji dozvoljava obavljanje verskih obreda u ovakvim prilikama unutar školskih ustanova. Tim povodom, Eparhija šabačka uputila je najoštriji protest, ističući da je neprihvatljivo da baš u ovoj školi, u kojoj čak 97% učenika pohađa versku nastavu, nije moglo da se obavi osvećenje slavskih darova.
„Podsećanja radi, već smo ukazivali na diskriminaciju verskih osećanja dece u ovoj školi povodom slobodnog opredeljivanja za predmet verska nastava i direktnog učešća direktorke škole u kampanji protiv pomenutog predmeta. Bili smo demantovani od direktorke, ali evo, bio je potreban i ovaj sramotni događaj, i to na Svetog Savu, da bi se pokazalo šta je istina. Moramo sa žalošću konstatovati da bi ovaj čin direktorke Osnovne škole 'Anta Bogićević' više odgovarao nekim drugim vremenima – vremenima turskog ropstva i agresivnog posleratnog komunizma – koja nas podsećaju na progone, patnju i stradanje“, stoji u saopštenju Eparhije šabačke.
Ovaj događaj postavlja važno pitanje odnosa prema pravoslavnoj tradiciji u obrazovnim institucijama. Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, osnivač srpskog školstva i duhovni otac naroda, te je obeležavanje njegove slave ne samo verska, već i kulturno-identitetska svetkovina srpskog naroda. Zato svaki pokušaj osporavanja ovog praznika, naročito u školskim ustanovama, izaziva duboku zabrinutost i osećaj nepravde među vernicima.
Verni narod Loznice ostaje uznemiren i pogođen ovim događajem, ali, poučeni rečima Svetog Save i svetootačkom mudrošću, pozivaju na molitvu i dostojanstven i miran odgovor na ovu nepravdu. Jer, kako kaže narodna izreka kojom Eparhija šabačka zaključuje svoje saopštenje: „Ko se Boga ne boji, ni ljudi se ne stidi!
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Uoči praznika Svetog Save, uprava manastira Svete Petke Izvorske odbacila je glasine o navodnoj prodaji arapskim investitorima, pozivajući vernike da ne šire neistine koje ugrožavaju integritet Srpske pravoslavne crkve i destabilizuju zajedništvo među našim narodom.
Patrijarh Porfirije služio je liturgiju u Hramu Svetog Save, a u nadahnutoj besedi poslao je snažnu poruku o veri, jedinstvu i večnosti svetosavskog nasleđa - blagočestivim vernicima koji su se sabrali da u molitvi proslave ime utemeljitelja Srpske Pravoslavne Crkve.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Savršeno očuvano i miomirisno telo srpskog svetitelja preneto je posle godinu dana od smrti u Srbiju, a njegove čudotvorne mošti navodno su izlečile mnoge Bugare i Srbe koji su pratili povorku na putu ka crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u manastiru Mileševa.
U molitvenoj atmosferi sabranja, poglavar Srpske pravoslavne crkve je poslao snažnu poruku o ljubavi, veri i zajedništvu, podsećajući da svetosavlje nije samo prošlost, već putokaz za svakodnevni život.
U poprazništvo Savindana, u Hramu Svetog Save patrijarh srpski Porfirije dočekao je očinskom rečju đake, pretvarajući svečanost u živi čas vere, istine i odgovornosti koji nadilazi praznični protokol.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.