youtube.com/BalkanTrip TVManastir Hilandar na Svetoj gori
Tradicionalno, Srbi koji su posetili Svetu goru ili Jerusalim stavljali su "hadži" ispred svog imena, kako bi se sećali tog važnog putovanja, a ova praksa nema nikakve veze sa islamom.
Neki Srbi pravoslavci imaju hadži u svom imenu i prezimenu, a taj prefiks ima svoje jasno značenje i nema veze sa islamom, kako se obično misli. Prefiks hadži u srpskoj pravoslavnoj tradiciji nosi duboko duhovno značenje. Iako su komunistički režimi često stvarali zabune oko porekla ovog izraza, povezujući ga s islamom i hodočašćem u Meku, istina seže daleko dublje i ima svoje korene u srpskoj pravoslavnoj pobožnosti prema svetim mestima, posebno u vezi sa Svetom gorom i Jerusalimom.
Printscreen/YouTube/BalkanTripTV
Dušan Milovanović, istoričar umetnosti
Naime, hadži u imenu srpskog pravoslavca ne potiče iz turskog jezika niti ima veze sa muslimanskom praksom. Ovaj izraz zapravo dolazi od grčke reči hagios, što znači „sveti“. Na grčkom jeziku, Hagion Oros znači „Sveta gora“ i označava sveto mesto pravoslavlja. Istoričar umetnosti Dušan Milovanović objašnjava:
- Posle posete svetinjama Svete gore, svaki pravoslavni vernik može uz svoje ime postaviti hadži. To nije iz turskog jezika, kako mnogi misle, nego potiče od grčke reči hagios, što znači sveti. Dakle, on je praktično osveštani čovek boravkom na Svetoj gori. Takav čovek može da napiše da se zove, recimo, Predrag hadži Milovanović. Oni koji stignu do Jerusalima, stavljaju 'Hadži' sa velikim 'H' ispred svog imena, kao Hadži Predrag Milovanović - kaže Milovanović.
Nekada se preporučivalo da svaki pravoslavni Srbin bar jednom u životu poseti Svetu goru i manastir Hilandar. Nakon posete, vernici bi često uzimali prefiks hadži kao znak svetosti i dubokog ličnog iskustva duhovnog preobražaja. Tako bi neko ko je posetio Svetu goru stavljao hadži ispred svog prezimena, na primer, Miloš hadži-Stanić, dok bi onaj ko je bio na hodočašću u Jerusalimu stavljao hadži ispred svog imena, kao Hadži Miloš Stanić.
Shutterstock
Manastir Hilandar na Svetoj gori
Ovaj prefiks je, dakle, označavao poseban status među pravoslavnim Srbima. Ne radi se o obavezi ili zakonskom pravilu; pre je bio izraz poštovanja prema svetom mestu i iskustvu, duboko vezan za veru. Oni koji su imali blagoslov da posete Svetu goru ili Jerusalim želeli su da u svojim imenima sačuvaju sećanje na taj duhovni put.
Turski termin hadžiluk došao je kasnije i nije uticao na ovu praksu među pravoslavcima. Kada vidimo srpsko prezime s prefiksom hadži, sada znamo da to nije u znak hodočašća u Meku, već iz svetog putovanja u pravoslavne svetinje. Hadži je ostao kao simbol nečega svetog i čistog, kao svojevrsna titula koja postaje sastavni deo imena za one koji su, kroz posetu Svetoj gori ili Svetoj zemlji, prošli kroz duhovno prosvetljenje i osvećenje.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Monahinja Efimija otkrila je detalje i o svom ocu Vladanu, partizanu i bivšem logorašu, koji je preživeo strahovitu avanturu bežanja iz logora, uključujući i neverovatnu priču o tome kako je spasio jednog Jevrejina i postao pilot u NOB-u, što joj je delovalo kao fantastična priča dok nije pronašla dokaze.
Manastir u Brankovini je bogata riznica relikvija, ali i mesto gde su sahranjeni srpski velikani, među kojima je i Desanka Maksimović. U to mesto je došla kao beba, a želja joj je bila da je tu i sahrane.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.