youtube.com/BalkanTrip TVManastir Hilandar na Svetoj gori
Tradicionalno, Srbi koji su posetili Svetu goru ili Jerusalim stavljali su "hadži" ispred svog imena, kako bi se sećali tog važnog putovanja, a ova praksa nema nikakve veze sa islamom.
Neki Srbi pravoslavci imaju hadži u svom imenu i prezimenu, a taj prefiks ima svoje jasno značenje i nema veze sa islamom, kako se obično misli. Prefiks hadži u srpskoj pravoslavnoj tradiciji nosi duboko duhovno značenje. Iako su komunistički režimi često stvarali zabune oko porekla ovog izraza, povezujući ga s islamom i hodočašćem u Meku, istina seže daleko dublje i ima svoje korene u srpskoj pravoslavnoj pobožnosti prema svetim mestima, posebno u vezi sa Svetom gorom i Jerusalimom.
Printscreen/YouTube/BalkanTripTV
Dušan Milovanović, istoričar umetnosti
Naime, hadži u imenu srpskog pravoslavca ne potiče iz turskog jezika niti ima veze sa muslimanskom praksom. Ovaj izraz zapravo dolazi od grčke reči hagios, što znači „sveti“. Na grčkom jeziku, Hagion Oros znači „Sveta gora“ i označava sveto mesto pravoslavlja. Istoričar umetnosti Dušan Milovanović objašnjava:
- Posle posete svetinjama Svete gore, svaki pravoslavni vernik može uz svoje ime postaviti hadži. To nije iz turskog jezika, kako mnogi misle, nego potiče od grčke reči hagios, što znači sveti. Dakle, on je praktično osveštani čovek boravkom na Svetoj gori. Takav čovek može da napiše da se zove, recimo, Predrag hadži Milovanović. Oni koji stignu do Jerusalima, stavljaju 'Hadži' sa velikim 'H' ispred svog imena, kao Hadži Predrag Milovanović - kaže Milovanović.
Nekada se preporučivalo da svaki pravoslavni Srbin bar jednom u životu poseti Svetu goru i manastir Hilandar. Nakon posete, vernici bi često uzimali prefiks hadži kao znak svetosti i dubokog ličnog iskustva duhovnog preobražaja. Tako bi neko ko je posetio Svetu goru stavljao hadži ispred svog prezimena, na primer, Miloš hadži-Stanić, dok bi onaj ko je bio na hodočašću u Jerusalimu stavljao hadži ispred svog imena, kao Hadži Miloš Stanić.
Shutterstock
Manastir Hilandar na Svetoj gori
Ovaj prefiks je, dakle, označavao poseban status među pravoslavnim Srbima. Ne radi se o obavezi ili zakonskom pravilu; pre je bio izraz poštovanja prema svetom mestu i iskustvu, duboko vezan za veru. Oni koji su imali blagoslov da posete Svetu goru ili Jerusalim želeli su da u svojim imenima sačuvaju sećanje na taj duhovni put.
Turski termin hadžiluk došao je kasnije i nije uticao na ovu praksu među pravoslavcima. Kada vidimo srpsko prezime s prefiksom hadži, sada znamo da to nije u znak hodočašća u Meku, već iz svetog putovanja u pravoslavne svetinje. Hadži je ostao kao simbol nečega svetog i čistog, kao svojevrsna titula koja postaje sastavni deo imena za one koji su, kroz posetu Svetoj gori ili Svetoj zemlji, prošli kroz duhovno prosvetljenje i osvećenje.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Monahinja Efimija otkrila je detalje i o svom ocu Vladanu, partizanu i bivšem logorašu, koji je preživeo strahovitu avanturu bežanja iz logora, uključujući i neverovatnu priču o tome kako je spasio jednog Jevrejina i postao pilot u NOB-u, što joj je delovalo kao fantastična priča dok nije pronašla dokaze.
Manastir u Brankovini je bogata riznica relikvija, ali i mesto gde su sahranjeni srpski velikani, među kojima je i Desanka Maksimović. U to mesto je došla kao beba, a želja joj je bila da je tu i sahrane.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.