youtube.com/BalkanTrip TVManastir Hilandar na Svetoj gori
Tradicionalno, Srbi koji su posetili Svetu goru ili Jerusalim stavljali su "hadži" ispred svog imena, kako bi se sećali tog važnog putovanja, a ova praksa nema nikakve veze sa islamom.
Neki Srbi pravoslavci imaju hadži u svom imenu i prezimenu, a taj prefiks ima svoje jasno značenje i nema veze sa islamom, kako se obično misli. Prefiks hadži u srpskoj pravoslavnoj tradiciji nosi duboko duhovno značenje. Iako su komunistički režimi često stvarali zabune oko porekla ovog izraza, povezujući ga s islamom i hodočašćem u Meku, istina seže daleko dublje i ima svoje korene u srpskoj pravoslavnoj pobožnosti prema svetim mestima, posebno u vezi sa Svetom gorom i Jerusalimom.
Printscreen/YouTube/BalkanTripTV
Dušan Milovanović, istoričar umetnosti
Naime, hadži u imenu srpskog pravoslavca ne potiče iz turskog jezika niti ima veze sa muslimanskom praksom. Ovaj izraz zapravo dolazi od grčke reči hagios, što znači „sveti“. Na grčkom jeziku, Hagion Oros znači „Sveta gora“ i označava sveto mesto pravoslavlja. Istoričar umetnosti Dušan Milovanović objašnjava:
- Posle posete svetinjama Svete gore, svaki pravoslavni vernik može uz svoje ime postaviti hadži. To nije iz turskog jezika, kako mnogi misle, nego potiče od grčke reči hagios, što znači sveti. Dakle, on je praktično osveštani čovek boravkom na Svetoj gori. Takav čovek može da napiše da se zove, recimo, Predrag hadži Milovanović. Oni koji stignu do Jerusalima, stavljaju 'Hadži' sa velikim 'H' ispred svog imena, kao Hadži Predrag Milovanović - kaže Milovanović.
Nekada se preporučivalo da svaki pravoslavni Srbin bar jednom u životu poseti Svetu goru i manastir Hilandar. Nakon posete, vernici bi često uzimali prefiks hadži kao znak svetosti i dubokog ličnog iskustva duhovnog preobražaja. Tako bi neko ko je posetio Svetu goru stavljao hadži ispred svog prezimena, na primer, Miloš hadži-Stanić, dok bi onaj ko je bio na hodočašću u Jerusalimu stavljao hadži ispred svog imena, kao Hadži Miloš Stanić.
Shutterstock
Manastir Hilandar na Svetoj gori
Ovaj prefiks je, dakle, označavao poseban status među pravoslavnim Srbima. Ne radi se o obavezi ili zakonskom pravilu; pre je bio izraz poštovanja prema svetom mestu i iskustvu, duboko vezan za veru. Oni koji su imali blagoslov da posete Svetu goru ili Jerusalim želeli su da u svojim imenima sačuvaju sećanje na taj duhovni put.
Turski termin hadžiluk došao je kasnije i nije uticao na ovu praksu među pravoslavcima. Kada vidimo srpsko prezime s prefiksom hadži, sada znamo da to nije u znak hodočašća u Meku, već iz svetog putovanja u pravoslavne svetinje. Hadži je ostao kao simbol nečega svetog i čistog, kao svojevrsna titula koja postaje sastavni deo imena za one koji su, kroz posetu Svetoj gori ili Svetoj zemlji, prošli kroz duhovno prosvetljenje i osvećenje.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Monahinja Efimija otkrila je detalje i o svom ocu Vladanu, partizanu i bivšem logorašu, koji je preživeo strahovitu avanturu bežanja iz logora, uključujući i neverovatnu priču o tome kako je spasio jednog Jevrejina i postao pilot u NOB-u, što joj je delovalo kao fantastična priča dok nije pronašla dokaze.
Manastir u Brankovini je bogata riznica relikvija, ali i mesto gde su sahranjeni srpski velikani, među kojima je i Desanka Maksimović. U to mesto je došla kao beba, a želja joj je bila da je tu i sahrane.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.