U manastiru Novo Hopovo se nalaze mošti svetitelja iz četvrtog veka, a istoričarka za portal religija.rs otkriva nepoznate detalje o svetinji.
Fruška gora, poznata i kao srpska Sveta gora, mesto je brojnih manastira, čije postojanje verno svedoči o istoriji Srba i pravoslavlja na ovim prostorima, budući da na tom potezu ima oko 17. svetinja.
Jedna od tih svetinja manastir Novo Hopovo, smešten je na ivici šume blizu Iriga. Veruje se da je manastir Novo Hopovo na Fruškoj gori osnovao despot Đorđe Branković (monaško ime Maksim) u 15. veku. Crkva manastira posvećena je Svetom Nikoli, a mnoge ikone na ikonostasu radio je najznačajniji srpski barokni slikar Teodor Kračun.
Kako za portal religija.rs kaže Nevena Kovačević, master istorije i vodič, koji turistima prezentuje lepote srpske Svete gore, ovde se nalazi najstarija relikvija srpskih manastira - mošti Svetog Teodora Tirona, iz četvrtog veka.
- Prvi poznati pomen moštiju Svetog Teodora Tirona u manastiru Novo Hopovo je zapis u panegiriku iz 1555. godine. Iz dela “Povesti o Teodoru Tironu” saznajemo događaje, koji su prethodili prenosu svetiteljevih mošti u Novo Hopovo, kao i one koji se odnose na njihovu sudbinu u ovom manastiru. Prema navedenom delu njegove mošti otkupio je zlatom jedan erdeljski boljar u Ugarovlaškoj i preneo u svoju palatu u Sibinju. Sasvim zapuštene našao ih je u drvenom kovčegu građevinar Radovan Rakić, Srbin, otkupio i preneo u manastir Hodoš gde su počivale dvadeset pet godina i čudotvornom moći lečile vernike - pojašnjava sagovornica.
Kako dalje dodaje Nevena Kovačević, vlasništvo nad moštima je u jednom trenutku bilo upitno, pa su pravoslavni kaluđeri morali brzo da reaguju.
- Kada su mađarski rimokatolički kaluđeri počeli da nagovaraju vojne vlasti da oružjem otmu mošti, hodoški kaluđeri su ih noću izneli i preneli u fruškogorski manastir Hopovo, gde je, prema legendi, iz njih poteklo miro. Prenos iz Hodoša u Hopovo zbio se između 1520. i 1530. godine, a one se i danas nalaze u Novom Hopovu.
Svetitelj koga su hteli da zapale
Sveti Teodor Tiron je bio ranohrišćanski mučenik kog su Rimljani spalili, ali telo nije izgorelo. Reč "tiron" znači regrut, a sve muke ovog svetitelja počele su kada je pošao u vojsku.
Teodor nije želeo da prikrije da je i on hrišćanin, pa je bio bačen u tamnicu. Sudija je pokušao Teodora da izmori glađu, ali se Teodoru u samici javio Hristos i rekao mu: "Ne boj se, Teodore, ja sam sa tobom, ne uzimaj više zemaljske hrane i pića, jer ćeš biti u drugom životu, večnom i neprolaznom, zajedno ćemo biti na nebesima".
Istoričarka kaže da se za mošti svetitelja vezuju mnoge priče o isceljenju i da je to jedan od razlog zašto brojni vernici dolaze u manastir.
- Turisti su oduševljeni ovim izletom, jer na istom obiđu najznačajnije manastire Fruške gore, posete Sremske Karlovce i sve vreme slušaju priču o Srbima u Ugarskoj, ovo je spoj edukacije, odmora, druženja i uživanja. Kada pominjemo manastir Novo Hopovo, treba reći i to da se ovde zamonašio Dositej Obradović. Tu se nalazila jedna od najvećih manastirskih biblioteka koja ga je posebno privukla.
Poznat po svojoj arhitekturi i značajnoj kulturnoj i verskoj istoriji, Novo Hopovo je kroz vekove bilo posećeno mesto molitve, a Srbi iz Beograda su tu učili da čitaju i pišu. Tokom Drugog svetskog rata manastir je pretrpeo velika oštećenja, zvonik je srušen, a biblioteka i arhiv su uništeni u požaru.
Danas manastir čini crkva okružena konacima, ekonomske zgrade i ogradni zid, o kojima brine manastirsko bratstvo, dok se na putu ka Starom Hopovu, nedaleko odatle, nalazi i malo manastirsko jezero.
Manastir Pavlovac, koji se nalazi u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime, je sveto mesto u kojem je Arsenije Čarnojević služio jednu od poslednjih liturgija.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Manastir na padinama Fruške gore zatekle su u ruinama monahinje, nakon čega su odlučile da svetinju podignu od temelja i načine je funkcionalnom za bogosluženje.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Za razliku od većine fruškogorskih svetinja, koje već vekovima postoje i žive u skladu sa prirodom i u neodvojivom spoju sa njom, manastir Vavedenja Presvete Bogorodice nalazi se u centru grada! Ipak, ova neobična okolnost nikako nije umanjila njegovu vrednost. Naprotiv!
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.