U manastiru Novo Hopovo se nalaze mošti svetitelja iz četvrtog veka, a istoričarka za portal religija.rs otkriva nepoznate detalje o svetinji.
Fruška gora, poznata i kao srpska Sveta gora, mesto je brojnih manastira, čije postojanje verno svedoči o istoriji Srba i pravoslavlja na ovim prostorima, budući da na tom potezu ima oko 17. svetinja.
Jedna od tih svetinja manastir Novo Hopovo, smešten je na ivici šume blizu Iriga. Veruje se da je manastir Novo Hopovo na Fruškoj gori osnovao despot Đorđe Branković (monaško ime Maksim) u 15. veku. Crkva manastira posvećena je Svetom Nikoli, a mnoge ikone na ikonostasu radio je najznačajniji srpski barokni slikar Teodor Kračun.
Kako za portal religija.rs kaže Nevena Kovačević, master istorije i vodič, koji turistima prezentuje lepote srpske Svete gore, ovde se nalazi najstarija relikvija srpskih manastira - mošti Svetog Teodora Tirona, iz četvrtog veka.
- Prvi poznati pomen moštiju Svetog Teodora Tirona u manastiru Novo Hopovo je zapis u panegiriku iz 1555. godine. Iz dela “Povesti o Teodoru Tironu” saznajemo događaje, koji su prethodili prenosu svetiteljevih mošti u Novo Hopovo, kao i one koji se odnose na njihovu sudbinu u ovom manastiru. Prema navedenom delu njegove mošti otkupio je zlatom jedan erdeljski boljar u Ugarovlaškoj i preneo u svoju palatu u Sibinju. Sasvim zapuštene našao ih je u drvenom kovčegu građevinar Radovan Rakić, Srbin, otkupio i preneo u manastir Hodoš gde su počivale dvadeset pet godina i čudotvornom moći lečile vernike - pojašnjava sagovornica.
Kako dalje dodaje Nevena Kovačević, vlasništvo nad moštima je u jednom trenutku bilo upitno, pa su pravoslavni kaluđeri morali brzo da reaguju.
- Kada su mađarski rimokatolički kaluđeri počeli da nagovaraju vojne vlasti da oružjem otmu mošti, hodoški kaluđeri su ih noću izneli i preneli u fruškogorski manastir Hopovo, gde je, prema legendi, iz njih poteklo miro. Prenos iz Hodoša u Hopovo zbio se između 1520. i 1530. godine, a one se i danas nalaze u Novom Hopovu.
Svetitelj koga su hteli da zapale
Sveti Teodor Tiron je bio ranohrišćanski mučenik kog su Rimljani spalili, ali telo nije izgorelo. Reč "tiron" znači regrut, a sve muke ovog svetitelja počele su kada je pošao u vojsku.
Teodor nije želeo da prikrije da je i on hrišćanin, pa je bio bačen u tamnicu. Sudija je pokušao Teodora da izmori glađu, ali se Teodoru u samici javio Hristos i rekao mu: "Ne boj se, Teodore, ja sam sa tobom, ne uzimaj više zemaljske hrane i pića, jer ćeš biti u drugom životu, večnom i neprolaznom, zajedno ćemo biti na nebesima".
Istoričarka kaže da se za mošti svetitelja vezuju mnoge priče o isceljenju i da je to jedan od razlog zašto brojni vernici dolaze u manastir.
- Turisti su oduševljeni ovim izletom, jer na istom obiđu najznačajnije manastire Fruške gore, posete Sremske Karlovce i sve vreme slušaju priču o Srbima u Ugarskoj, ovo je spoj edukacije, odmora, druženja i uživanja. Kada pominjemo manastir Novo Hopovo, treba reći i to da se ovde zamonašio Dositej Obradović. Tu se nalazila jedna od najvećih manastirskih biblioteka koja ga je posebno privukla.
Poznat po svojoj arhitekturi i značajnoj kulturnoj i verskoj istoriji, Novo Hopovo je kroz vekove bilo posećeno mesto molitve, a Srbi iz Beograda su tu učili da čitaju i pišu. Tokom Drugog svetskog rata manastir je pretrpeo velika oštećenja, zvonik je srušen, a biblioteka i arhiv su uništeni u požaru.
Danas manastir čini crkva okružena konacima, ekonomske zgrade i ogradni zid, o kojima brine manastirsko bratstvo, dok se na putu ka Starom Hopovu, nedaleko odatle, nalazi i malo manastirsko jezero.
Manastir Pavlovac, koji se nalazi u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime, je sveto mesto u kojem je Arsenije Čarnojević služio jednu od poslednjih liturgija.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
U besedi za 23. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome koliko je lako izgubiti duhovnu budnost – i koliko je spasonosno u trenutku zamoliti Boga: “Spasi me od prašine.“
Ajeti 46:13-16 pokazuju kako vera, zahvalnost i poštovanje roditelja ne samo da otvaraju vrata Božije milosti, već mogu potpuno promeniti vašu svakodnevicu.
Kroz primer iz Starog zaveta, jedan od najvećih svetitelja pokazuje kako vera i strpljenje oblikuju unutrašnju svetlost koju ništa na svetu ne može ugasiti.
Policija razotkrila kako je verski identitet iskorišćen za složenu mrežu krijumčarenja između Atike i Dodekanskih ostrva, dok javnost ostaje u neverici.
Srpska pravoslavna crkva 10. novembra proslavlja ovu svetiteljku, poznatu po snazi molitve i nepokolebljivoj veri, kojom je prkosila caru i mučiteljima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Manastir na padinama Fruške gore zatekle su u ruinama monahinje, nakon čega su odlučile da svetinju podignu od temelja i načine je funkcionalnom za bogosluženje.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Za razliku od većine fruškogorskih svetinja, koje već vekovima postoje i žive u skladu sa prirodom i u neodvojivom spoju sa njom, manastir Vavedenja Presvete Bogorodice nalazi se u centru grada! Ipak, ova neobična okolnost nikako nije umanjila njegovu vrednost. Naprotiv!
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Krsna slava nije samo porodična svetkovina, već sveti dan kada se vera, molitva i gostoprimstvo sjedinjuju u toplini doma, a domaćin s poštovanjem i radošću dočekuje svakog gosta kao brata u Hristu.