ČESTICE MOŠTIJU SVETOG JOVANA KRSTITELJA U BEOGRADSKOM MANASTIRU: Pola sata od centra grada, nalazi se čudotvorna ikona, pred kojom se mole parovi bez dece
Manastir Rajinovac predstavlja mesto izuzetne lepote i duhovnog mira, na koje su ponosni lokalni stanovnici, a u svetinju hrle iz svih delova Srbije.
Na svega pola sata vožnje kolima od centra Beograda u gradskoj opštini Grocka, u naselju Begaljica, nalazi se Rajinovac - manastir izuzetne lepote. Okružen je voćnjacima, a okolne kuće na brdima i bogatstvo prirode odaju utisak mesta satima udaljenog od gradskog centra - iako je slučaj evidentno suprotan.
Ukoliko u svetinju ne krenete svojim vozilom, do podnožja brda, pri čijem vrhu je Rajinovac, vozi i gradski autobus broj 302. Početna stanica prevoza je na okretnici autobusa, na vrhu Ustaničke ulice.
Nakon što prođete Mali Mokri Lug, Kaluđericu, Boleč, Vinču i centar Grocke ostaje svega deset minuta do tačke, gde je izgrađen manastir.
Najraniji poznati pomen manastira Rajinovca nalazi se u popisu iz 1528. godine, gde se pominje kao manastir Sveti Rajko. Narodno predanje nam daje sledeću priču kako je manastir dobio takvo ime. Kod jednog begaljičkog bogataša Bugarčića služio je momak po imenu Rajko, zvani Raja. Nakon što je odslužio svoje, Bugarčić mu isplati zarađenu količinu dukata. Nakon što se uputio svojoj kući, Raju su kod izvora sačekali sinovi njegovog gazde i ubili ga. Novac su pokupili, a Rajino telo zatrpali.
Nakon nekog vremena čobani su pronašli Rajino telo i izvestili su gazdu kod koga je služio. Zaključivši da su Raju ubili njegovi sinovi, gazda da bi okajao greh koji su počinili njegovi sinovi, na svom imanju, nedaleko od izvora, podigne malu drvenu crkvu. U narodu se zadržalo da je crkvu podigao „Rajin novac“, te se ona zato i naziva Rajinovac.
Lep spolja i iznutra
Printscreen/Youtube/Iskra Znanja
Unutrašnjost manastira
Sagrađen od belog kamena, deluje blješteće u kontrastu zelenila, kada je proleće i leto ili u zagasitim tonovima jeseni i zime.
Unutrašnjost crkve krase freske jasnih boja, a portu mlado drveće, ružičnjak uz stazu prema manastiru, pčelinjaci i mir, na koji su lokalni satnovnici ponosni.
Privatna arhiva
Čudotvora ikona Bogorodice
Mesto je poznato po čudotvornoj ikoni Bogorodice Rajinovačke, ispred koje se mole parovi bez dece, a posebno je važno istaći da manastir poseduje čestice moštiju svetaca.
U crkvi su izložne čestice moštiju Svetog Jovana Krstitelja, deo moštiju Svetog apostola Luke, Svetog sveštenomučenika Haralampija, deo kivota kneza Lazara, deo moštiju svetih prepodobnomučenika medljanskih - Serafima igumana, Avkuma i Mardarija, jeromonaha.
Privatna arhiva
Svete relikvije
Od starog manastirskog ikonostasa sačuvano je šest prestonih ikona, rad ruskog slikara A. Kolčina iz 1876. godine. Pored vrednih starih štampanih bogoslužbenih knjiga, u manastirskoj riznici čuva se krst iz 1551. godine u duborezu sa srebrnim okovom. Novi živopis y manastiru Rajinovac, počet je 1993. završen 2004. godine, rad je akademskog slikara Dragomira Jašovića-Jaše.
Rajinovac je od svog osnivanja bio muški, dok je 1948. godine pretvoren u ženski manastir. Najpoznatiji rajinovački monah bio je arhimandrit Teodosije Mraović, potonji mitropolit beogradski i arhiepiskop Kraljevine Srbije (1882-1888). Tokom uprave igumanija Anastasija Kević (1969-1997) i Minodore Tomić (1997-2019), manastir je imao i duhovnike, arhimandrite Avakuma Rosića (1975-1992) i Stefana Šarić (2011-2018.). Nakon upokojenja igumanije Minodore 2019. godine, upravu nad manastirom vrši arhimandrit Serafim Kužić.
Manastir Pavlovac, koji se nalazi u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime, je sveto mesto u kojem je Arsenije Čarnojević služio jednu od poslednjih liturgija.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
Boravak u kuhinji postao je prilika za razgovor i smeh, koji prati zajednički rad u slozi i molitvi, pa se iz priloženog vidi da ove aktivnosti nisu samo praktične, već da jačaju duh zajedništva među monasima.
Povodom praznika posvećenog Prepodobnoj mati Paraskevi, sveštenik u kapeli ove svetice na Kalemegdanu i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govori za portal religija.rs.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Manastir na padinama Fruške gore zatekle su u ruinama monahinje, nakon čega su odlučile da svetinju podignu od temelja i načine je funkcionalnom za bogosluženje.
Tokom poslednje obnove Bešanova, otkriveni su rimski grobovi iz 1. veka, što sugeriše da je ovo mesto bilo sveto još u vreme najranijeg hrišćanstva, a smatra se da je upravo zbog toga Dragutin odlučio da ovde podigne manastir.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.