Manastir Pavlovac, koji se nalazi u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime, je sveto mesto u kojem je Arsenije Čarnojević služio jednu od poslednjih liturgija.
Nedaleko od Beograda, na svega 60 kilometara vožnje i jedva 10 minuta od izletišta Kosmaj, nalazi se manastir Pavlovac - svetinja, čija istorija priča o junacima monasima i bogomolji izdignutoj iz pepela.
Smešten je u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime. Pripada šumadijskoj eparhiji i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Manastir je posvećen Svetom Nikoli i to je hramovna slava.
Printscreen/Youtube/light2tube
Manastir Pavlovac sagrađen je po naredbi despota Stefana Lazarevića 1417.godine i bio je u ruševinama gotovo 280 godina, sve do obnove u drugoj polovini 16. veka. Za vreme Turaka, krajem 16. veka, se u njihovim spisima nalazi ubeležen manastir Pavlovac pod Kosmajem, sa četiri monaha.
Kosmaj bio srpska Sveta gora
Za vreme despota Stefana Lazarevića je planina Kosmaj postala srpska Sveta gora i dosta manastira je izgrađeno i restaurirano, a u mnoge su dolazili veoma učeni monasi sa Atosa i u strahu od Osmanske najezde u tim lokacijama.
Arsenije Čarnojević je 1690. godine upravo u ovom manastiru služio jednu od poslednjih liturgija, pre polaska sa narodom u Ugarsku, to jest pre događaja poznatog kao Prva Velika seoba Srba.Bratstvo manastira nije želelo da napusti ovaj Božji dom, pa su ih Turci sve ubili, a manastir spalili i uništili. Mošti monaha se nalaze u temelju crkve i posebno su obeležene.
Danas u porti manastira postoji natpis o ovom stravičnom zločinu.
Printscreen/Youtube/light2tube
Delimična restauracija manastirske crkve i konzervacija tragova konaka završena je 1998. godine.
Manastirski kompleks sastoji se od crkve, manastirskog konaka na južnoj strani i verovatno letnjikovca despota Stefana Lazarevića, na severnoj strani od crkve.
Unutrašnjost crkve je pažljivo zidana i spojnice između kamena su malterom ravnjane.
Međutim, zidne površine nisu bile malterisane, nego su samo nekoliko puta bile okrečene. Na tako obrađenoj podlozi slikane su freske čiji su manji fragmenti bili vidljivi početkom 20. veka. Danas na zidovima crkve nema nikakvih slikarskih tragova, jer ovako pripremljena podloga nije mogla da bude dugotrajna.
Severno od crkve nalaze se ostaci temeljnih zidova manastirskih konaka i ostalih ekonomskih objekata.
U video prilogu ispod, možete pogledati kako izgledaju manastir Pavlovac i njegova okolina.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Srpska pravoslavna crkva 26. oktobra proslavlja ovu svetiteljku, mladu devojku iz Kosovskog Pomoravlja koja je odbacila zavođenja i pretnje, hrabro branila svoju veru i podnela stradanje. Njeno postojano "ne dam veru svoju" postalo je zavet budućim pokolenjima.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.