Manastir Pavlovac, koji se nalazi u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime, je sveto mesto u kojem je Arsenije Čarnojević služio jednu od poslednjih liturgija.
Nedaleko od Beograda, na svega 60 kilometara vožnje i jedva 10 minuta od izletišta Kosmaj, nalazi se manastir Pavlovac - svetinja, čija istorija priča o junacima monasima i bogomolji izdignutoj iz pepela.
Smešten je u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime. Pripada šumadijskoj eparhiji i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Manastir je posvećen Svetom Nikoli i to je hramovna slava.
Printscreen/Youtube/light2tube
Manastir Pavlovac sagrađen je po naredbi despota Stefana Lazarevića 1417.godine i bio je u ruševinama gotovo 280 godina, sve do obnove u drugoj polovini 16. veka. Za vreme Turaka, krajem 16. veka, se u njihovim spisima nalazi ubeležen manastir Pavlovac pod Kosmajem, sa četiri monaha.
Kosmaj bio srpska Sveta gora
Za vreme despota Stefana Lazarevića je planina Kosmaj postala srpska Sveta gora i dosta manastira je izgrađeno i restaurirano, a u mnoge su dolazili veoma učeni monasi sa Atosa i u strahu od Osmanske najezde u tim lokacijama.
Arsenije Čarnojević je 1690. godine upravo u ovom manastiru služio jednu od poslednjih liturgija, pre polaska sa narodom u Ugarsku, to jest pre događaja poznatog kao Prva Velika seoba Srba.Bratstvo manastira nije želelo da napusti ovaj Božji dom, pa su ih Turci sve ubili, a manastir spalili i uništili. Mošti monaha se nalaze u temelju crkve i posebno su obeležene.
Danas u porti manastira postoji natpis o ovom stravičnom zločinu.
Printscreen/Youtube/light2tube
Delimična restauracija manastirske crkve i konzervacija tragova konaka završena je 1998. godine.
Manastirski kompleks sastoji se od crkve, manastirskog konaka na južnoj strani i verovatno letnjikovca despota Stefana Lazarevića, na severnoj strani od crkve.
Unutrašnjost crkve je pažljivo zidana i spojnice između kamena su malterom ravnjane.
Međutim, zidne površine nisu bile malterisane, nego su samo nekoliko puta bile okrečene. Na tako obrađenoj podlozi slikane su freske čiji su manji fragmenti bili vidljivi početkom 20. veka. Danas na zidovima crkve nema nikakvih slikarskih tragova, jer ovako pripremljena podloga nije mogla da bude dugotrajna.
Severno od crkve nalaze se ostaci temeljnih zidova manastirskih konaka i ostalih ekonomskih objekata.
U video prilogu ispod, možete pogledati kako izgledaju manastir Pavlovac i njegova okolina.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Srpska pravoslavna crkva 26. oktobra proslavlja ovu svetiteljku, mladu devojku iz Kosovskog Pomoravlja koja je odbacila zavođenja i pretnje, hrabro branila svoju veru i podnela stradanje. Njeno postojano "ne dam veru svoju" postalo je zavet budućim pokolenjima.
U okviru centralnog programa manifestacije „Beogradski dani porodice“, održanog u prisustvu patrijarha srpskog i gradonačelnika Šapića, Kalemegdan je zasijao u znaku večnih vrednosti, podsećajući na snagu doma, ljubavi i odgovornosti.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
U nedelju je telefonom razgovarao sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i pomenuo „patnju voljenog ukrajinskog naroda“ u svom prvom nedeljnom blagoslovu na Trgu Svetog Petra.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U Drenskom Rebru, na mestu od istorijskog značaja, obavljen je sveti čin monašenja sestara Stefanide i Lidije. Njihov postrig ne označava samo početak monaškog puta, već i postavljanje temelja prvog pravoslavnog manastira u Sloveniji, donoseći novu nadu pravoslavnim vernicima u ovoj zemlji.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.