Manastir Pavlovac, koji se nalazi u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime, je sveto mesto u kojem je Arsenije Čarnojević služio jednu od poslednjih liturgija.
Nedaleko od Beograda, na svega 60 kilometara vožnje i jedva 10 minuta od izletišta Kosmaj, nalazi se manastir Pavlovac - svetinja, čija istorija priča o junacima monasima i bogomolji izdignutoj iz pepela.
Smešten je u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime. Pripada šumadijskoj eparhiji i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Manastir je posvećen Svetom Nikoli i to je hramovna slava.
Printscreen/Youtube/light2tube
Manastir Pavlovac sagrađen je po naredbi despota Stefana Lazarevića 1417.godine i bio je u ruševinama gotovo 280 godina, sve do obnove u drugoj polovini 16. veka. Za vreme Turaka, krajem 16. veka, se u njihovim spisima nalazi ubeležen manastir Pavlovac pod Kosmajem, sa četiri monaha.
Kosmaj bio srpska Sveta gora
Za vreme despota Stefana Lazarevića je planina Kosmaj postala srpska Sveta gora i dosta manastira je izgrađeno i restaurirano, a u mnoge su dolazili veoma učeni monasi sa Atosa i u strahu od Osmanske najezde u tim lokacijama.
Arsenije Čarnojević je 1690. godine upravo u ovom manastiru služio jednu od poslednjih liturgija, pre polaska sa narodom u Ugarsku, to jest pre događaja poznatog kao Prva Velika seoba Srba.Bratstvo manastira nije želelo da napusti ovaj Božji dom, pa su ih Turci sve ubili, a manastir spalili i uništili. Mošti monaha se nalaze u temelju crkve i posebno su obeležene.
Danas u porti manastira postoji natpis o ovom stravičnom zločinu.
Printscreen/Youtube/light2tube
Delimična restauracija manastirske crkve i konzervacija tragova konaka završena je 1998. godine.
Manastirski kompleks sastoji se od crkve, manastirskog konaka na južnoj strani i verovatno letnjikovca despota Stefana Lazarevića, na severnoj strani od crkve.
Unutrašnjost crkve je pažljivo zidana i spojnice između kamena su malterom ravnjane.
Međutim, zidne površine nisu bile malterisane, nego su samo nekoliko puta bile okrečene. Na tako obrađenoj podlozi slikane su freske čiji su manji fragmenti bili vidljivi početkom 20. veka. Danas na zidovima crkve nema nikakvih slikarskih tragova, jer ovako pripremljena podloga nije mogla da bude dugotrajna.
Severno od crkve nalaze se ostaci temeljnih zidova manastirskih konaka i ostalih ekonomskih objekata.
U video prilogu ispod, možete pogledati kako izgledaju manastir Pavlovac i njegova okolina.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Srpska pravoslavna crkva 26. oktobra proslavlja ovu svetiteljku, mladu devojku iz Kosovskog Pomoravlja koja je odbacila zavođenja i pretnje, hrabro branila svoju veru i podnela stradanje. Njeno postojano "ne dam veru svoju" postalo je zavet budućim pokolenjima.
Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs.
Susret u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu otvorio teme pravnog položaja verskih zajednica, zaštite kulturne baštine i unapređenja saradnje Crkve i države.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori