Manastir Pavlovac, koji se nalazi u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime, je sveto mesto u kojem je Arsenije Čarnojević služio jednu od poslednjih liturgija.
Nedaleko od Beograda, na svega 60 kilometara vožnje i jedva 10 minuta od izletišta Kosmaj, nalazi se manastir Pavlovac - svetinja, čija istorija priča o junacima monasima i bogomolji izdignutoj iz pepela.
Smešten je u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime. Pripada šumadijskoj eparhiji i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja. Manastir je posvećen Svetom Nikoli i to je hramovna slava.
Printscreen/Youtube/light2tube
Manastir Pavlovac sagrađen je po naredbi despota Stefana Lazarevića 1417.godine i bio je u ruševinama gotovo 280 godina, sve do obnove u drugoj polovini 16. veka. Za vreme Turaka, krajem 16. veka, se u njihovim spisima nalazi ubeležen manastir Pavlovac pod Kosmajem, sa četiri monaha.
Kosmaj bio srpska Sveta gora
Za vreme despota Stefana Lazarevića je planina Kosmaj postala srpska Sveta gora i dosta manastira je izgrađeno i restaurirano, a u mnoge su dolazili veoma učeni monasi sa Atosa i u strahu od Osmanske najezde u tim lokacijama.
Arsenije Čarnojević je 1690. godine upravo u ovom manastiru služio jednu od poslednjih liturgija, pre polaska sa narodom u Ugarsku, to jest pre događaja poznatog kao Prva Velika seoba Srba.Bratstvo manastira nije želelo da napusti ovaj Božji dom, pa su ih Turci sve ubili, a manastir spalili i uništili. Mošti monaha se nalaze u temelju crkve i posebno su obeležene.
Danas u porti manastira postoji natpis o ovom stravičnom zločinu.
Printscreen/Youtube/light2tube
Delimična restauracija manastirske crkve i konzervacija tragova konaka završena je 1998. godine.
Manastirski kompleks sastoji se od crkve, manastirskog konaka na južnoj strani i verovatno letnjikovca despota Stefana Lazarevića, na severnoj strani od crkve.
Unutrašnjost crkve je pažljivo zidana i spojnice između kamena su malterom ravnjane.
Međutim, zidne površine nisu bile malterisane, nego su samo nekoliko puta bile okrečene. Na tako obrađenoj podlozi slikane su freske čiji su manji fragmenti bili vidljivi početkom 20. veka. Danas na zidovima crkve nema nikakvih slikarskih tragova, jer ovako pripremljena podloga nije mogla da bude dugotrajna.
Severno od crkve nalaze se ostaci temeljnih zidova manastirskih konaka i ostalih ekonomskih objekata.
U video prilogu ispod, možete pogledati kako izgledaju manastir Pavlovac i njegova okolina.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Srpska pravoslavna crkva 26. oktobra proslavlja ovu svetiteljku, mladu devojku iz Kosovskog Pomoravlja koja je odbacila zavođenja i pretnje, hrabro branila svoju veru i podnela stradanje. Njeno postojano "ne dam veru svoju" postalo je zavet budućim pokolenjima.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Reči jednog od najvećih svetaca pravoslavlja razbijaju iluziju o lakom autoritetu i otkrivaju da je najteža pozicija ona u kojoj čovek mora da predvidi buru, upozori druge i preuzme udarac koji je namenjen njima.
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.