Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice u selu Palja, u opštini Surdulica, na Bohovskoj planini, iza sebe ima burnu istoriju.
U selu Palja, pedesetak kilometara od Surdulice, nalazi se manastir Vavedenja Presvete Bogorodice. Smešten je na visini od 950 metara nadmorske visine, na levoj obali reke Jerme (Paljevice).
Prema arheološkim istraživanjima i nalazima arheoloških iskopavanja, obavljenih od 2004. do 2006. godine, manastir je podignut u 13. veku, u vreme Dejanovića. Podaci Srpske pravoslavne crkve ukazuju da manastirska crkva potiče iz 9. veka, tj. 818. godine, ali da je obnovljena u 13. veku.
Crkva je jednobrodna, sa oltarom, dve bočne apside polukružnog oblika i pripratom. Najstariji deo crkve pokriven je kamenim pločama, a priprata i bočne apside ćeramidom. Što se freskopisa tiče, Bugari su, gradeći pripratu, premalterisali dragocene srednjovekovne vizantijske freske i na novom malteru naslikali nove, vrlo niskog kvaliteta.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Unutrašnjost manastira
U blizini manastira nalazi se izvor, za koji se veruje da je lekovit. Mnogi dolaze da se umiju ili ponesu sa njega vodu, a naročito pomaže kod bolesti očiju. Jedni ovaj izvor zovu izvor Svete Petke, drugi izvor Presvete Bogorodice, dok ga neki nazivaju i izvorom Svetog Save.
Mozaik iznad izvora
Nedavno je iznad samog izvora dr Nataša Dejanović Dimitrijević, poznata umetnica iz Vranja, izradila mozaik Presvete Bogorodice. Kaže da su možda neki njeni preci zidali manastir, a da se ona potrudila da njegovoj lepoti da svoj doprinos.
U narodu ovog kraja postoji predanje da je manastir jedanput posetio i Sveti Sava, kada se vraćao iz Carigrada 1236. i išao u Bugarsku da saopšti Bugarima da je za njih od Nikejskog patrijarha izdejstvovao patrijaršiju.
Narod se kod ove svetinje okuplja nekoliko puta godišnje i to: na Svetog proroka Jeremiju (14. maja), na Svetog proroka Iliju (2. avgusta) i na Uspenje Presvete Bogorodice (28. avgusta).
Blagoslovom Njegovog preosveštenstvaepiskopa vranjskog Gospodina Pahomija, obnova ovog manastira počela je 2006. godine.
Manastir je tada bio u vrlo lošem stanju, bez monaštva, sa srušenim i uništenim manastirskim konakom. Sama crkva je gotovo sasvim bila ruinirana.
Najpre su urađeni projekti i to: projekat restauracije i konzervacije crkve, projekat izgradnje konaka i projekat uređenja celokupnog manastirskog kompleksa. Sve projekte izrado je Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Niša.
Pre početka radova, 2006. godine, obavljenasu arheološka iskopavanja u samoj crkvi i u porti crkve, od strane arheologa Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša. Nakon toga, započeti su radovi na hramu i manastirskom konaku. Počela je izgradnja novog manastirskog konaka, na temeljima starog.
Na dan manastirske slave, 4. decembra 2016. godine, episkop vranjski g. Pahomije izvršio je osvećenje novopodignutog manastirskog konaka. Svi radovi su izvedeni sredstvima Vlade Republike Srbije, posredstvom nadležnih ministarstava.
Manastir Pavlovac, koji se nalazi u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime, je sveto mesto u kojem je Arsenije Čarnojević služio jednu od poslednjih liturgija.
Monahinja iz Belorusije je otkrila tajnu svrsishodnog i isplativog rada, nakon što je naglasila da se svaki predmet na štandu koji prodaje u ime sestrinstva prodaje zahvaljujući jednoj stvari.
Grčki vernici slave i sećaju se priče Svete Anastasije Farmakolitrije, koja je pomogla igumaniji manastira da jednu monahinju izbavi od delovanja nečastivih sila.
Njegovo Blaženstvo prebačeno u Medicinski centar Kavkaza nakon iznenadnog pogoršanja stanja; Patrijaršija poziva narod na molitve dok lekari nastavljaju praćenje, a svet s nestrpljenjem čeka nove informacije.
Iguman manastira Podmaine u hramu Svetog Save u Bileći preneo važne pouke o poverenju u Boga i ljubavi prema bližnjima, ističući kako vera pomaže da se prevaziđu životne nevolje i osnaži duh u danima posta.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Na liturgiji pređeosvećenih darova u Manastiru Tresije, mitropolit šumadijski govorio o pričešću kao stvarnom susretu sa Bogom, značaju praštanja i postu kao putu ka unutrašnjem preobražaju.