Kod manastira Vavedenje Presvete Bogorodice u selu Palja, u opštini Surdulica, narod se kod okuplja nekoliko puta godišnje i to: na Svetog proroka Jeremiju (14. maja), na Svetog proroka Iliju (2. avgusta) i na Uspenje Presvete Bogorodice (28. avgusta).
U selu Palja, pedesetak kilometara od Surdulice, nalazi se manastir Vavedenja Presvete Bogorodice. Smešten je na visini od 950 metara nadmorske visine, na levoj obali reke Jerme (Paljevice).
Prema arheološkim istraživanjima i nalazima arheoloških iskopavanja, obavljenih od 2004. do 2006. godine, manastir je podignut u 13. veku, u vreme Dejanovića.
Crkva je jednobrodna, sa oltarom, dve bočne apside polukružnog oblika i pripratom. Najstariji deo crkve pokriven je kamenim pločama, a priprata i bočne apside ćeramidom. Što se freskopisa tiče, Bugari su, gradeći pripratu, premalterisali dragocene srednjovekovne vizantijske freske i na novom malteru naslikali nove, vrlo niskog kvaliteta.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Unutrašnjost manastira
U blizini manastira nalazi se izvor, za koji se veruje da je lekovit. Mnogi dolaze da se umiju ili ponesu sa njega vodu, a naročito pomaže kod bolesti očiju. Jedni ovaj izvor zovu izvor Svete Petke, drugi izvor Presvete Bogorodice, dok ga neki nazivaju i izvorom Svetog Save.
Mozaik iznad izvora
Nedavno je iznad samog izvora dr Nataša Dejanović Dimitrijević, poznata umetnica iz Vranja, izradila mozaik Presvete Bogorodice. Kaže da su možda neki njeni preci zidali manastir, a da se ona potrudila da njegovoj lepoti da svoj doprinos.
U narodu ovog kraja postoji predanje da je manastir jedanput posetio i Sveti Sava, kada se vraćao iz Carigrada 1236. i išao u Bugarsku da saopšti Bugarima da je za njih od Nikejskog patrijarha izdejstvovao patrijaršiju.
Narod se kod ove svetinje okuplja nekoliko puta godišnje i to: na Svetog proroka Jeremiju (14. maja), na Svetog proroka Iliju (2. avgusta) i na Uspenje Presvete Bogorodice (28. avgusta).
Blagoslovom Njegovog preosveštenstvaepiskopa vranjskog Gospodina Pahomija, obnova ovog manastira počela je 2006. godine.
Manastir je tada bio u vrlo lošem stanju, bez monaštva, sa srušenim i uništenim manastirskim konakom. Sama crkva je gotovo sasvim bila ruinirana.
Najpre su urađeni projekti i to: projekat restauracije i konzervacije crkve, projekat izgradnje konaka i projekat uređenja celokupnog manastirskog kompleksa. Sve projekte izrado je Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Niša.
Pre početka radova, 2006. godine, obavljenasu arheološka iskopavanja u samoj crkvi i u porti crkve, od strane arheologa Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša. Nakon toga, započeti su radovi na hramu i manastirskom konaku. Počela je izgradnja novog manastirskog konaka, na temeljima starog.
Na dan manastirske slave, 4. decembra 2016. godine, episkop vranjski g. Pahomije izvršio je osvećenje novopodignutog manastirskog konaka. Svi radovi su izvedeni sredstvima Vlade Republike Srbije, posredstvom nadležnih ministarstava.
Manastir Pavlovac, koji se nalazi u selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka, po kome je i dobio ime, je sveto mesto u kojem je Arsenije Čarnojević služio jednu od poslednjih liturgija.
Monahinja iz Belorusije je otkrila tajnu svrsishodnog i isplativog rada, nakon što je naglasila da se svaki predmet na štandu koji prodaje u ime sestrinstva prodaje zahvaljujući jednoj stvari.
Grčki vernici slave i sećaju se priče Svete Anastasije Farmakolitrije, koja je pomogla igumaniji manastira da jednu monahinju izbavi od delovanja nečastivih sila.
U vremenu kada se sve meri rezultatima, ocenama i brzinom napretka, možda najviše vredi podsetiti sebe – dete ne traži savršenog roditelja, već prisutnog.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Smešten na šest kilometara od centra grada sadrži monaške ćelije isklesane u stenama, kuhinju, dvospratni podzemni grad i tajne pregrade dizajnirane za hitne slučajeve.
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
Sastanak je protekao u izuzetno pozitivnoj atmosferi, a ministri su istakli duboke veze dve zemlje, kao i višestruki značaj Manastira Svete Katarine na Sinaju kao duhovnog, verskog i kulturnog stuba.
Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Nakon sticanja autokefalnosti pre samo tri godine Makedonska crkva se suočava s dubokim podelama oko izbora novog mitropolita, a oštre reči arhijereja i nezadovoljstvo vernog naroda otvaraju pitanje budućnosti njene stabilnosti i jedinstva.
Nakon sticanja autokefalnosti pre samo tri godine Makedonska crkva se suočava s dubokim podelama oko izbora novog mitropolita, a oštre reči arhijereja i nezadovoljstvo vernog naroda otvaraju pitanje budućnosti njene stabilnosti i jedinstva.
Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.