youtube/printscreen/ВІККА - Черкаси / НовиниSpoljašnjost crkve
Prema rečima volontera, prostor u crkvi se uveliko oslobađa, praveći tako mesta za novu namenu crkve, čija je prvenstvena uloga bila bogoslužbena.
Nedovršeni zvonik pravoslavne crkve u ukrajinskom gradu Čerkasiju dobiće, po svemu sudeći novu namenu, budući da Ukrajinici tu planiraju da naprave ratni muzej, u kom će izložiti lične predmete vojnika, čaure, oružje i druge ratne rekvizite.
Kako je rekao Aleksej Sviatenko, volonter zadužen za organizaciju muzeja prostor se uveliko čisti.
- Počeli smo da oslobađamo prostor. Našli smo mesto gde možemo da prebacimo te stvari, tako da ih ne bacimo na deponiju, već da budu korisne ljudima kojima su potrebne. Oduvek sam sanjao o stvaranju takvog prostora, kako bi deca mogla da steknu uvid u to kako naši vojnici žive u uslovima rata. U ovaj projekat moramo da uložimo novac, trud i zdravlje, ali već smo uradili neke stvari. Pokušaćemo sve da razvrstamo, sada imamo mnogo zastava, desetine njih, koje su samo u označenim kutijama. Posebno ćemo organizovati veliki kutak za našu 118. jedinicu narodne garde grada Čerkasija - kaže Aleksej Sviatenko, prenosi grčki pravoslavni sajt "Vima Orthodoxias".
youtube/printscreen/ВІККА - Черкаси / Новини
Radovi u crkvi
youtube/printscreen/ВІККА - Черкаси / Новини
Spoljašnjost crkve
Prethodne nedelje, javlja Slobodna Evropa, vernici pravoslavnih crkava u centralnom ukrajinskom gradu Čerkasiju sukobili su se nakon što je Saborna crkva Svetog Mihaila, Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije, predata Pravoslavnoj crkvi Ukrajine.
Parlament Ukrajine usvojio je u avgustu ove godine zakon o zabrani pravoslavne crkve povezane sa Rusijom u Ukrajini. Oko 100 maskiranih ljudi nasilno je upalo za vreme noćne liturgije 17. oktobra u ovu sabornu crkvu, koja je određena za garnizonsku crkvu ukrajinskih oružanih snaga, javlja Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Tenzije oko Saborne crkve Svetog Mihaila desile su se usred napora Ukrajine da oslabi uticaj kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije, koja je istorijski bila povezana sa Ruskom pravoslavnom crkvom.
Uprkos proglašenju nezavisnosti od Moskve 2022. godine, ukrajinske vlasti i dalje sumnjaju u ovu crkvu zbog njenog navodnog proruskog stava.
Čoveka su obuzeli neopisiv strah i zbunjenost, ali je odlučio da posluša i da ispuni neverovanu zapovest, ali je upao u dilemu u koji hram otići i kome se moliti.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Poglavar Jerusalimske patrijaršije istakao da verske vođe imaju duhovni i moralni autoritet da pomognu u prevazilaženju sukoba i otvore put ka pomirenju.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.
Otac Varsanufije je stradao u blizini Svetog Nikolajevskog hrama, dok su inok Grigorije i izbeglica Andrej Kirijenko sa teškim povredama prevezeni u bolnicu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.