youtube/printscreen/ВІККА - Черкаси / НовиниSpoljašnjost crkve
Prema rečima volontera, prostor u crkvi se uveliko oslobađa, praveći tako mesta za novu namenu crkve, čija je prvenstvena uloga bila bogoslužbena.
Nedovršeni zvonik pravoslavne crkve u ukrajinskom gradu Čerkasiju dobiće, po svemu sudeći novu namenu, budući da Ukrajinici tu planiraju da naprave ratni muzej, u kom će izložiti lične predmete vojnika, čaure, oružje i druge ratne rekvizite.
Kako je rekao Aleksej Sviatenko, volonter zadužen za organizaciju muzeja prostor se uveliko čisti.
- Počeli smo da oslobađamo prostor. Našli smo mesto gde možemo da prebacimo te stvari, tako da ih ne bacimo na deponiju, već da budu korisne ljudima kojima su potrebne. Oduvek sam sanjao o stvaranju takvog prostora, kako bi deca mogla da steknu uvid u to kako naši vojnici žive u uslovima rata. U ovaj projekat moramo da uložimo novac, trud i zdravlje, ali već smo uradili neke stvari. Pokušaćemo sve da razvrstamo, sada imamo mnogo zastava, desetine njih, koje su samo u označenim kutijama. Posebno ćemo organizovati veliki kutak za našu 118. jedinicu narodne garde grada Čerkasija - kaže Aleksej Sviatenko, prenosi grčki pravoslavni sajt "Vima Orthodoxias".
youtube/printscreen/ВІККА - Черкаси / Новини
Radovi u crkvi
youtube/printscreen/ВІККА - Черкаси / Новини
Spoljašnjost crkve
Prethodne nedelje, javlja Slobodna Evropa, vernici pravoslavnih crkava u centralnom ukrajinskom gradu Čerkasiju sukobili su se nakon što je Saborna crkva Svetog Mihaila, Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije, predata Pravoslavnoj crkvi Ukrajine.
Parlament Ukrajine usvojio je u avgustu ove godine zakon o zabrani pravoslavne crkve povezane sa Rusijom u Ukrajini. Oko 100 maskiranih ljudi nasilno je upalo za vreme noćne liturgije 17. oktobra u ovu sabornu crkvu, koja je određena za garnizonsku crkvu ukrajinskih oružanih snaga, javlja Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Tenzije oko Saborne crkve Svetog Mihaila desile su se usred napora Ukrajine da oslabi uticaj kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije, koja je istorijski bila povezana sa Ruskom pravoslavnom crkvom.
Uprkos proglašenju nezavisnosti od Moskve 2022. godine, ukrajinske vlasti i dalje sumnjaju u ovu crkvu zbog njenog navodnog proruskog stava.
Čoveka su obuzeli neopisiv strah i zbunjenost, ali je odlučio da posluša i da ispuni neverovanu zapovest, ali je upao u dilemu u koji hram otići i kome se moliti.
Kroz biblijske primere od Eve i Kaina do Jude, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta pokazuje da se svako delo vraća kao posledica u svoje vreme, bez izuzetka i zaborava.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Julijana Tarsanina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Andrej Kritski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Elizabete Portugalske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.