John Topham / TopFoto.co.uk / Topfoto / ProfimediaTrgovac je na kraju našao svoj Božji hram
Čoveka su obuzeli neopisiv strah i zbunjenost, ali je odlučio da posluša i da ispuni neverovanu zapovest, ali je upao u dilemu u koji hram otići i kome se moliti.
Đavo ili Satana u hriščanstvu predstavlja simbol protivljenja Bogu i kao takav uzrok je svega lošeg što se događa. Cilj Satane i zlih duhova jeste da nas skrene sa pravog, Božjeg puta, da nas izlaže iskušenjima, ali i da za njega postoji "lek" pkazuje o jednom trgovcu iz vremena SSSR.
Nju je za pravoslavlje.ru ispričao protojerej Oleg Stenjajev.
Naime kao je on ispričao, u vreme Sovjetskog Saveza postojao je trgovac koji je živeo prosečnim životom jednog Rusa, nije puno pažnje pridavao veri sve dok ga jedne noći nije probudio glas koji mu je rekao:
- Idi u dom Božji i moli se!
Čoveka su obuzeli neopisiv strah i zbunjenost, ali je odlučio da posluša i da ispuni neverovanu zapovest, ali je upao u dilemu u koji hram otići i kome se moliti.
Živeo je u kraju oko Kitaj-goroda – tada se ovo mesto zvalo Noginov trg – u blizini je bila sinagoga, tu je bio i molitveni dom baptista, pored je bila katolička crkva Svetog Luja, a ako ide pravo trolejbusom – Jelohovska patrijaršijska crkva.
Seo je i razmišljao - bio je mešovite krvi: preci su mu bili i Poljaci, i Jevreji, i Rusi. I bio je u nedoumici: kuda da ide?
Fine Art Images / Heritage Images / Profimedia, Shutterstock
Žena sa metlom je dočekala trgovca ispred crkve
Najbliži kući bili su mu baptisti – u Maloj Trjohsvetiteljskoj ulici, rešio je tamo da ode. Stigao je kod njih baš u vreme kad su se okupili. Čim je ušao videli su da je nov, pa su ga dočekali:
- Dobar dan, dobar dan, dođite na balkon, imamo tu specijalna mesta za goste!
Odveli su ga na balkon i posadili da sedne.
- Evo vam pesmarica – kad budemo pevali i vi otvarajte po brojevima i pevajte s nama.
Sve mu se to veoma svidelo, ali trgovac u njemu je progovorio! Pomislio je: "Nikad nećeš dobiti robu tako jednostavno i jeftino ako je dobra".
Kad mu je došla ova misao on se zbunio: "Ako postoji Bog, mora postojati i đavo; ne bi bilo dobro da mu dopadnem šaka!"
Odlučio je da ode u Arhipovu uličicu u sinagogu – da vidi kako je kod njih. Tamo nije bilo nikakve službe, ali su se vrata otvorila, izašao je jedan starac. Pitao ga je da li je Jevrejin, a kada je rekao da "jeste po majci" odgovorio mu je da je to vrlo dobro.
- Aha, znači košerni Jevrejin, to je vrlo dobro. Izvolite, pokazaću vam glavnu salu.
Uveo ga je, uključio je neku muziku, upalio je svetlo u glavnoj sali... Sve mu je ispričao, poklonio mu je kipu (kapica za molitvu), siduru (mali molitvenik) na ruskim i na hebrejskom.
Opet mu tu nešto nije stimalo, a krenu dalje. Sledeći na redu bio je katalički hram. Rešio je da tu ne ulazi, razmišlao je: "Ipak živim u Rusiji, treba da odem u pravoslavni hram".
I - prva osoba na koju je naišao bila je nezadovoljna žena s krpom koja je žustro prošla pored njega.
Courtesy Everett Collection / Everett / Profimedia
Trgovac je na kraju našao svoj Božji hram
A kad se spremao da ide kod katolika neko mu je pokazao kako se oni krsta: sleva nadesno. I ova baka je krenula sa zogerom prema njemu, on je od straha uzeo i prekrstio se sleva nadesno. A ona:
- Što si se ovamo dovukao, ko si ti?
I pritiska ga, pritiska. On je odskočio u stranu, a ona će:
- Kud ćeš? Tu se ne stoji!
Iskočio je kroz vrata kao oparen, pa sam sebi kaže:
- Ovde je sigurno istinita vera Božja! Iz principa ću dolaziti ovamo. Ako me teraju to znači da im ne nedostaju ljudi, a gomile naroda su samo tamo gde je dobra roba.
Na kraju priče protojerej Oleg Stenjajev zaključuje:
- Evo, smejemo se, a stvarno je tako. Uzgred rečeno, ja od detinjstva idem u hram, rođen sam u venčanom braku, kršten sam osmog dana života, odrastao sam za pevnicom, slikovito govoreći. I kao dečak, pubertetlija i mladić nikad nisam naišao na bilo kakav grub odnos ni u svom hramu, ni u nekom drugom. Nijednom! Mislim da đavo namerno stvara takve situacije za ljude koje ove situacije mogu da pokolebaju. A ako vidi da se čovek na tako nešto neće upecati, on se povuče u stranu, zato što za njega nema ništa gore od poraza.
Prema predanju, ova svetinja nalazila se u Feodorovskom manastiru grada Gorodca u Nižegorodskoj oblasti, kada ga je 1238. godine spalila vojska Batu-kana, a zatim se „javila“ drugi put, ovoga puta stanovnicima Kostrome.
Samoubistvo je smrtni greh i prkos Duhu Svetome. Samoubistvo je utoliko strašniji greh od ubistva, što greh ubistva čovek može još i pokajati, dok za greh samoubistva nema pokajanja., pisao je Sveti Nikolaj.
U Novom zavetu se kaže da postoje dva kraljevstva - nebesko i đavolsko. Đavo ili Satana je pali anđeo, koji je, prilikom svog pada, povukao i mnoštvo drugih anđela sa sobom. Isus ga naziva "knezom ovoga sveta“. On je "kušač“ ljudi i nastoji da ih povuče za sobom.
Kada su bolje pogledali, videli da je devojčica potpuno zdrava. Sve njene rane su nestale. Ovo dete je živelo s neverovatnim bolom od rođenja. Ceo život nije znala ništa, osim bola. Ceo njen život je bio bol, patnja, a Bogorodica ju je iscelila, zaključio je Nektarije Jangston.
Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.
U besedi za 26. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se verom otkriva prisustvo koje preobražava srce i otvara neiscrpnu širinu Božje dobrote, iskustvo koje nadmašuje svaku ljudsku predstavu.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog mučenika Platona po starom kalendaru, Svetog proroka Nauma po novom, katolici proslavlja Svetog Šarla de Fukoa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Sveti Teofan naglašava da zlo ne prestaje ni nakon smrti; ono proganja duše, ali vernike ne treba da bude strah, jer nad njima zlo nema moć. Njihova vera i molitva su kao oružje protiv zlih sila, koje se povlače pred iskrenim duhovnim životom. Poruka je jasna, ukoliko želimo da se oslobodimo zla, moramo biti budni, moliti se i čuvati svoju dušu. Samo na taj način možemo da odbijemo napade i ostanemo snažni u veri. Sveti Teofan nas poziva na trezvenost i borbu, uz uverenje da uz Božju pomoć možemo prevazići svaku prepreku na našem putu ka svetosti.
U jednom obraćanju otac Oliver Subotić se dotakao palog anđela objašnjavajući da je njegova prevara izvedena u krugovima koji smatraju da on ne postoji, kao i da to đavolu odgovara.
Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.
U besedi za 26. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se verom otkriva prisustvo koje preobražava srce i otvara neiscrpnu širinu Božje dobrote, iskustvo koje nadmašuje svaku ljudsku predstavu.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Dok svet prati simboličan korak ka miru i dijalogu, deo pravoslavlja izražava rezerve zbog brzog približavanja Rimu i straha od ustupaka u veri i tradiciji.