Prema predanju, ova svetinja nalazila se u Feodorovskom manastiru grada Gorodca u Nižegorodskoj oblasti, kada ga je 1238. godine spalila vojska Batu-kana, a zatim se „javila“ drugi put, ovoga puta stanovnicima Kostrome.
Na dan Feodorovske ikone Presvete Bogorodice 27. marta 2000. godine objavljeni su rezultati predsedničkih izbora u Rusiji, a Vladimir Putin je postao novi vladar ove države kojom i sada suvereno vlada. Poklapanja ova dva datuma ponovo su pokrenula priču o ovoj čudotvornoj ikoni, čiji je nastanak obavijen velom tajne, a koja je vekovima smatrana zaštitnicom ruskih vladara.
Čudotvorna i u rukama ratnika
Feodorovska ikona, čije je poreklo obavijeno misterijom, povezuje se s Feodorovskim manastirima u Nižegorodskoj oblasti. Prema predanju, ikona se prvi put pojavila 1238. godine, kada je manastir spalila vojska Batu-kana. Nakon toga, 15. avgusta 1239. godine, stanovnici Kostrome su ugledali ratnika s ikonom Majke Božje, kojeg su prepoznali kao svetog velikomučenika Feodora Stratilata.
Ikona je pronađena zahvaljujući knezu koji je lovio u blizini reke Zaprudnje. Postoji više verzija o knezu koji je otkrio ikonu, uključujući kostromskog kneza Vasilija Kvašnju i vladimirski knez Jurija Vsevolodoviča. Ključno je da se ikona nije pojavila običnom seljaku, već knezu iz kraljevske dinastije Rjurikoviča, čime je stvorila poseban značaj i status, piše "Russia Beyond".
Ikona je preneta u Kostromu i smeštena u crkvu Feodora Stratilata. Priča takođe govori o čudu iz 1262. godine, kada je ikona pomogla stanovnicima da pobede Mongolo-Tatare oslepljujući ih svetlošću. Danas se ikona poštuje kao čudotvorna i smeštena je u Uspensku crkvu Kostromske tvrđave, jedinstvene arhitekture koja je okrenuta prema severu, ka mestu njenog pronalaska.
Public domain
Feodorovska ikona
Bila je simbol dolaska Mihaila Fjodoroviča na vlast
Mihail Fjodorovič Romanov izabran je za cara 1613. godine tokom Zemskog sabora, dok je bio sa majkom u Ipatjevskom manastiru. Iako se u prvobitnim izvorima ne spominje Feodorovska ikona, „Novi letopisac“ iz tog vremena tvrdi da su izaslanici doneli ovu ikonu kao simbol podrške njegovoj vlasti. Dan kada je Mihail preuzeo presto, 14. mart po starom kalendaru, danas se slavi kao praznik posvećen Feodorovskoj ikoni.
Tokom svoje vladavine, Mihail je činio mnoge darove u čast ove ikone, naglašavajući njen značaj za dinastiju Romanov. Iako je ikona postala carska svetinja, ostala je u Kostromi, jer crkvena tradicija ne dozvoljava prenos ikona bez volje Bogorodice. Čak ni visoki sveštenici i carstvo nisu mogli menjati tu praksu.
Feodorovska ikona uticala je na imena članova carske porodice; na primer, imena supruga cara Ivana Aleksejeviča i cara Petra I menjana su u skladu sa ikonom. Tradicija je nastavljena i u XVIII veku, kada su stranci, koji su se venčali u ruskoj imperatorskoj porodici, često dobijali patronim u čast Feodorovske ikone. Ova ikona tako postaje simbol identiteta i povezanosti s dinastijom Romanov.
Posle rušenja carske vlasti u Rusiji likovi na ikoni su potamneli
Posle Oktobarske revolucije 1917. godine Feodorovska ikona je ostala u Kostromi. Međutim, u izvesnom trenutku likovi na njoj su potamneli. Legenda taj događaj povezuje sa ubistvom Nikolaja II.
U realnosti se to, međutim, verovatno dogodilo usled niza neuspešnih restauracija. Komisija Narodnog komesarijata za prosvetu je 1919. godine, naime, pod rukovodstvom restauratora Igora Grabara izvršila ispitivanje ikone. Zatim je na licu mesta u Kostromi obavljena restauracija. Godine 1929. ikonu je ponovo restaurirao Grabar u Moskvi. Nakon toga likovi su postali gotovo nerazaznatljivi, tako da čak ni restauracija iz 1964. godine nije uspela da ih povrati. Istraživač Aleksej Fjodorov smatra da je su likovi potamneli zbog nesavesnog delovanja lično Igora Grabara i njegovih saradnika, piše Russia Beyond.
Public domain
Potamnela Feodorovska ikona
Uspenska crkva, u kojoj se Feodorovska ikona nalazila, porušena je 1934. godine, a ikona je zatim promenila nekoliko adresa, pre nego što je našla mesto u crkvi Hristovog Vaskrsenja u Debri.
18. avgusta 1991. godine Feodorovska ikona je preneta u Bogojavljensku crkvu Bogojavljensko-Anastasijinog manastira, koja je vraćena Ruskoj pravoslavnoj crkvi, postavši saborna crkva Kostromske eparhije.
Ponovo postala pokroviteljka državne vlasti u Rusiji
Na dan Feodorovske ikone Presvete Bogorodice, 27. marta 2000. godine, objavljeni su rezultati predsedničkih izbora u Rusiji, na kojima je Vladimir Putin postao predsednik.
Ovo poklapanje događaja ponovo je izazvalo interes novinara da Feodorovsku ikonu nazivaju pokroviteljkom državne vlasti u Rusiji. Iako Putin nikada nije isticao ovu povezanost, u avgustu 2000. godine dobio je kopiju ikone od arhimandrita Jovana Krestjankina. Godine 2023. godine, po blagoslovu patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila, Feodorovska ikona je preneta u obnovljenu Bogojavljensku crkvu u Kostromskom kremlju.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.