Prema predanju, ova svetinja nalazila se u Feodorovskom manastiru grada Gorodca u Nižegorodskoj oblasti, kada ga je 1238. godine spalila vojska Batu-kana, a zatim se „javila“ drugi put, ovoga puta stanovnicima Kostrome.
Na dan Feodorovske ikone Presvete Bogorodice 27. marta 2000. godine objavljeni su rezultati predsedničkih izbora u Rusiji, a Vladimir Putin je postao novi vladar ove države kojom i sada suvereno vlada. Poklapanja ova dva datuma ponovo su pokrenula priču o ovoj čudotvornoj ikoni, čiji je nastanak obavijen velom tajne, a koja je vekovima smatrana zaštitnicom ruskih vladara.
Čudotvorna i u rukama ratnika
Feodorovska ikona, čije je poreklo obavijeno misterijom, povezuje se s Feodorovskim manastirima u Nižegorodskoj oblasti. Prema predanju, ikona se prvi put pojavila 1238. godine, kada je manastir spalila vojska Batu-kana. Nakon toga, 15. avgusta 1239. godine, stanovnici Kostrome su ugledali ratnika s ikonom Majke Božje, kojeg su prepoznali kao svetog velikomučenika Feodora Stratilata.
Ikona je pronađena zahvaljujući knezu koji je lovio u blizini reke Zaprudnje. Postoji više verzija o knezu koji je otkrio ikonu, uključujući kostromskog kneza Vasilija Kvašnju i vladimirski knez Jurija Vsevolodoviča. Ključno je da se ikona nije pojavila običnom seljaku, već knezu iz kraljevske dinastije Rjurikoviča, čime je stvorila poseban značaj i status, piše "Russia Beyond".
Ikona je preneta u Kostromu i smeštena u crkvu Feodora Stratilata. Priča takođe govori o čudu iz 1262. godine, kada je ikona pomogla stanovnicima da pobede Mongolo-Tatare oslepljujući ih svetlošću. Danas se ikona poštuje kao čudotvorna i smeštena je u Uspensku crkvu Kostromske tvrđave, jedinstvene arhitekture koja je okrenuta prema severu, ka mestu njenog pronalaska.
Public domain
Feodorovska ikona
Bila je simbol dolaska Mihaila Fjodoroviča na vlast
Mihail Fjodorovič Romanov izabran je za cara 1613. godine tokom Zemskog sabora, dok je bio sa majkom u Ipatjevskom manastiru. Iako se u prvobitnim izvorima ne spominje Feodorovska ikona, „Novi letopisac“ iz tog vremena tvrdi da su izaslanici doneli ovu ikonu kao simbol podrške njegovoj vlasti. Dan kada je Mihail preuzeo presto, 14. mart po starom kalendaru, danas se slavi kao praznik posvećen Feodorovskoj ikoni.
Tokom svoje vladavine, Mihail je činio mnoge darove u čast ove ikone, naglašavajući njen značaj za dinastiju Romanov. Iako je ikona postala carska svetinja, ostala je u Kostromi, jer crkvena tradicija ne dozvoljava prenos ikona bez volje Bogorodice. Čak ni visoki sveštenici i carstvo nisu mogli menjati tu praksu.
Feodorovska ikona uticala je na imena članova carske porodice; na primer, imena supruga cara Ivana Aleksejeviča i cara Petra I menjana su u skladu sa ikonom. Tradicija je nastavljena i u XVIII veku, kada su stranci, koji su se venčali u ruskoj imperatorskoj porodici, često dobijali patronim u čast Feodorovske ikone. Ova ikona tako postaje simbol identiteta i povezanosti s dinastijom Romanov.
Posle rušenja carske vlasti u Rusiji likovi na ikoni su potamneli
Posle Oktobarske revolucije 1917. godine Feodorovska ikona je ostala u Kostromi. Međutim, u izvesnom trenutku likovi na njoj su potamneli. Legenda taj događaj povezuje sa ubistvom Nikolaja II.
U realnosti se to, međutim, verovatno dogodilo usled niza neuspešnih restauracija. Komisija Narodnog komesarijata za prosvetu je 1919. godine, naime, pod rukovodstvom restauratora Igora Grabara izvršila ispitivanje ikone. Zatim je na licu mesta u Kostromi obavljena restauracija. Godine 1929. ikonu je ponovo restaurirao Grabar u Moskvi. Nakon toga likovi su postali gotovo nerazaznatljivi, tako da čak ni restauracija iz 1964. godine nije uspela da ih povrati. Istraživač Aleksej Fjodorov smatra da je su likovi potamneli zbog nesavesnog delovanja lično Igora Grabara i njegovih saradnika, piše Russia Beyond.
Public domain
Potamnela Feodorovska ikona
Uspenska crkva, u kojoj se Feodorovska ikona nalazila, porušena je 1934. godine, a ikona je zatim promenila nekoliko adresa, pre nego što je našla mesto u crkvi Hristovog Vaskrsenja u Debri.
18. avgusta 1991. godine Feodorovska ikona je preneta u Bogojavljensku crkvu Bogojavljensko-Anastasijinog manastira, koja je vraćena Ruskoj pravoslavnoj crkvi, postavši saborna crkva Kostromske eparhije.
Ponovo postala pokroviteljka državne vlasti u Rusiji
Na dan Feodorovske ikone Presvete Bogorodice, 27. marta 2000. godine, objavljeni su rezultati predsedničkih izbora u Rusiji, na kojima je Vladimir Putin postao predsednik.
Ovo poklapanje događaja ponovo je izazvalo interes novinara da Feodorovsku ikonu nazivaju pokroviteljkom državne vlasti u Rusiji. Iako Putin nikada nije isticao ovu povezanost, u avgustu 2000. godine dobio je kopiju ikone od arhimandrita Jovana Krestjankina. Godine 2023. godine, po blagoslovu patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila, Feodorovska ikona je preneta u obnovljenu Bogojavljensku crkvu u Kostromskom kremlju.
Jedan neznabožac imao je gluvonemu ćerku, ali mu se, uprkos tome što nije bio hrišćanin, u snu javio arhangel Mihailo i poručio da ćerka treba da se umije na tom izvoru.
Nekadašnji iguman manastira Iviron i jedan od najznačajnijih duhovnih otaca 20. veka ostavio je neizbrisiv trag u životu Atosa i srpskoj bogoslovskoj misli, gde je generacijama prenosio duh liturgijske obnove i živu veru u Hrista.
Tragična smrt američkog aktiviste Čarlija Kirka otkriva njegov duboki odnos prema pravoslavlju, dok pravoslavni sveštenik upozorava na sve veće nasilje i duhovnu krizu u SAD.
Nakon što je pogođena metkom u glavu tokom masakra u katoličkoj školi u Mineapolisu, Sofija Forčas iz dana u dan pokazuje izvanredan napredak, a njena porodica veruje da je tajnu njenog izlečenja otkrila u usrdnoj molitvi i nepokolebljivoj veri.
U prestonici Kazahstana sastali se patrijarh moskovski i cele Rusije i patrijarh jerusalimski kako bi razgovarali o jedinstvu pravoslavlja i podršci hrišćanima u teškim vremenima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
Na praznik svetitelja Kirila i Metodija, predsednik Rusije izrazio je duboku zahvalnost duhovnom vođi naroda, a patrijarh uzvratio rečima o istorijski nezabeleženom odnosu Crkve i države.
Poseta tokom koje je poglavar Srpske pravoslavne crkve odlikovan visokim crkvenim ordenom, proglašen za počasnog doktora i razgovarao sa patrijarhom Kirilom i predsednikom Putinom, zaokružena je dostojanstvenim ispraćajem na aerodromu Šeremetjevo.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Portal Religija.rs posetio je paraklis, podignut pored pri hramu Svete Trojice, izgrađen pre nešto više od deset godina, a koji danas danas predstavlja jedini molitveni prostor u Srbiji posvećen upravo Svetoj Kseniji.
Njegovo "poslušanje" jeste da odgovara na pitanja vernika i posetilaca, pomaže u rezervaciji konaka i pruža podršku svima koji žele da se bliže upoznaju sa manastirom i njegovim svetim čudotvorcima, Svetim Zosimom i Jakovom.
Tragična smrt američkog aktiviste Čarlija Kirka otkriva njegov duboki odnos prema pravoslavlju, dok pravoslavni sveštenik upozorava na sve veće nasilje i duhovnu krizu u SAD.
U prestonici Kazahstana sastali se patrijarh moskovski i cele Rusije i patrijarh jerusalimski kako bi razgovarali o jedinstvu pravoslavlja i podršci hrišćanima u teškim vremenima.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
U svetinji pored Golupca, 21. septembra sabraće se verni iz svih krajeva Srbije i dijaspore da obeleže 90 godina od kada su ovu čudotvornu relikviju ruski monasi doneli u Srbiju.
Svakodnevni poslovi, koji nam često deluju kao prepreka veri, prema učenju jednog od najvećih svetitelja 19. veka mogu postati put ka spasenju – ako naučimo da u svemu vidimo Božije prisustvo.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
U besedi za 14. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Duh Sveti i duhovni trud čovek prelazi sa starog u novi život u Carstvu Božjem