Prema predanju, ova svetinja nalazila se u Feodorovskom manastiru grada Gorodca u Nižegorodskoj oblasti, kada ga je 1238. godine spalila vojska Batu-kana, a zatim se „javila“ drugi put, ovoga puta stanovnicima Kostrome.
Na dan Feodorovske ikone Presvete Bogorodice 27. marta 2000. godine objavljeni su rezultati predsedničkih izbora u Rusiji, a Vladimir Putin je postao novi vladar ove države kojom i sada suvereno vlada. Poklapanja ova dva datuma ponovo su pokrenula priču o ovoj čudotvornoj ikoni, čiji je nastanak obavijen velom tajne, a koja je vekovima smatrana zaštitnicom ruskih vladara.
Čudotvorna i u rukama ratnika
Feodorovska ikona, čije je poreklo obavijeno misterijom, povezuje se s Feodorovskim manastirima u Nižegorodskoj oblasti. Prema predanju, ikona se prvi put pojavila 1238. godine, kada je manastir spalila vojska Batu-kana. Nakon toga, 15. avgusta 1239. godine, stanovnici Kostrome su ugledali ratnika s ikonom Majke Božje, kojeg su prepoznali kao svetog velikomučenika Feodora Stratilata.
Ikona je pronađena zahvaljujući knezu koji je lovio u blizini reke Zaprudnje. Postoji više verzija o knezu koji je otkrio ikonu, uključujući kostromskog kneza Vasilija Kvašnju i vladimirski knez Jurija Vsevolodoviča. Ključno je da se ikona nije pojavila običnom seljaku, već knezu iz kraljevske dinastije Rjurikoviča, čime je stvorila poseban značaj i status, piše "Russia Beyond".
Ikona je preneta u Kostromu i smeštena u crkvu Feodora Stratilata. Priča takođe govori o čudu iz 1262. godine, kada je ikona pomogla stanovnicima da pobede Mongolo-Tatare oslepljujući ih svetlošću. Danas se ikona poštuje kao čudotvorna i smeštena je u Uspensku crkvu Kostromske tvrđave, jedinstvene arhitekture koja je okrenuta prema severu, ka mestu njenog pronalaska.
Public domain
Feodorovska ikona
Bila je simbol dolaska Mihaila Fjodoroviča na vlast
Mihail Fjodorovič Romanov izabran je za cara 1613. godine tokom Zemskog sabora, dok je bio sa majkom u Ipatjevskom manastiru. Iako se u prvobitnim izvorima ne spominje Feodorovska ikona, „Novi letopisac“ iz tog vremena tvrdi da su izaslanici doneli ovu ikonu kao simbol podrške njegovoj vlasti. Dan kada je Mihail preuzeo presto, 14. mart po starom kalendaru, danas se slavi kao praznik posvećen Feodorovskoj ikoni.
Tokom svoje vladavine, Mihail je činio mnoge darove u čast ove ikone, naglašavajući njen značaj za dinastiju Romanov. Iako je ikona postala carska svetinja, ostala je u Kostromi, jer crkvena tradicija ne dozvoljava prenos ikona bez volje Bogorodice. Čak ni visoki sveštenici i carstvo nisu mogli menjati tu praksu.
Feodorovska ikona uticala je na imena članova carske porodice; na primer, imena supruga cara Ivana Aleksejeviča i cara Petra I menjana su u skladu sa ikonom. Tradicija je nastavljena i u XVIII veku, kada su stranci, koji su se venčali u ruskoj imperatorskoj porodici, često dobijali patronim u čast Feodorovske ikone. Ova ikona tako postaje simbol identiteta i povezanosti s dinastijom Romanov.
Posle rušenja carske vlasti u Rusiji likovi na ikoni su potamneli
Posle Oktobarske revolucije 1917. godine Feodorovska ikona je ostala u Kostromi. Međutim, u izvesnom trenutku likovi na njoj su potamneli. Legenda taj događaj povezuje sa ubistvom Nikolaja II.
U realnosti se to, međutim, verovatno dogodilo usled niza neuspešnih restauracija. Komisija Narodnog komesarijata za prosvetu je 1919. godine, naime, pod rukovodstvom restauratora Igora Grabara izvršila ispitivanje ikone. Zatim je na licu mesta u Kostromi obavljena restauracija. Godine 1929. ikonu je ponovo restaurirao Grabar u Moskvi. Nakon toga likovi su postali gotovo nerazaznatljivi, tako da čak ni restauracija iz 1964. godine nije uspela da ih povrati. Istraživač Aleksej Fjodorov smatra da je su likovi potamneli zbog nesavesnog delovanja lično Igora Grabara i njegovih saradnika, piše Russia Beyond.
Public domain
Potamnela Feodorovska ikona
Uspenska crkva, u kojoj se Feodorovska ikona nalazila, porušena je 1934. godine, a ikona je zatim promenila nekoliko adresa, pre nego što je našla mesto u crkvi Hristovog Vaskrsenja u Debri.
18. avgusta 1991. godine Feodorovska ikona je preneta u Bogojavljensku crkvu Bogojavljensko-Anastasijinog manastira, koja je vraćena Ruskoj pravoslavnoj crkvi, postavši saborna crkva Kostromske eparhije.
Ponovo postala pokroviteljka državne vlasti u Rusiji
Na dan Feodorovske ikone Presvete Bogorodice, 27. marta 2000. godine, objavljeni su rezultati predsedničkih izbora u Rusiji, na kojima je Vladimir Putin postao predsednik.
Ovo poklapanje događaja ponovo je izazvalo interes novinara da Feodorovsku ikonu nazivaju pokroviteljkom državne vlasti u Rusiji. Iako Putin nikada nije isticao ovu povezanost, u avgustu 2000. godine dobio je kopiju ikone od arhimandrita Jovana Krestjankina. Godine 2023. godine, po blagoslovu patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila, Feodorovska ikona je preneta u obnovljenu Bogojavljensku crkvu u Kostromskom kremlju.
Svetitelj i pisac iz 19. veka uči nas da bol koji nanosimo drugima ne ostaje samo kod njih, već se vraća u našu dušu – i da samo pažljivo življenje donosi istinski mir.
Rođena u selu Selogražde kod Prizrena, mati Evgenija je ceo život posvetila manastirima i molitvi, ostavljajući neizbrisiv trag u Pokajnici i u srcima vernika.
Posle dvostrukog ubistva u selu na jugu Krita, meštani govore o ukletom nasleđu, kletvama i molitvama za oproštaj, dok se senka novih sukoba nadvila nad ovim mestom.
U prestonici SAD slavilo se kao u srcu Srbije – liturgija, pesma, kolo i molitva spojili su verni narod u crkvi Svetog Luke, dok je freska Presvete Bogorodice „Širšaja nebesa“ postala simbol duhovnog mosta između otadžbine i dijaspore.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Povodom rođendana predsednika Ruske Federacije, Patrijarh srpski ističe vekovne veze Srpske pravoslavne crkve i Ruske pravoslavne crkve između dva bratska naroda.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
Na praznik svetitelja Kirila i Metodija, predsednik Rusije izrazio je duboku zahvalnost duhovnom vođi naroda, a patrijarh uzvratio rečima o istorijski nezabeleženom odnosu Crkve i države.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Postavljen prvi deo krsta na vrh centralne kule Isusa Hrista – bazilika Sagrada Familija sada je visoka 162,91 metar, a do 2026. dostizaće 172 metra, kada će biti dovršena u čast stogodišnjice smrti Antonija Gaudija.