Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
Ruski predsednik Vladimir Putin posetio je Aljasku, gde je, tokom svog prvog susreta sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u poslednjih deset godina, položio cveće na grobove sovjetskih pilota na Nacionalnom groblju Fort Richardson u Ankoražu. Ovaj čin nije bio samo diplomatski gest, već nosi poruku o duboko ukorenjenoj pravoslavnoj tradiciji i istoriji odnosa između Rusije i Aljaske.
Gavriil GRIGOROV / AFP / Profimedia
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin i arhiepiskop Aleksej
Susret sa arhiepiskopom Aleksejem
Posle polaganja cveća, predsednik Vladimir Putin susreo se sa arhiepiskopom Aleksejem, poglavarom Pravoslavne crkve u Americi za Aljasku. Arhiepiskop Aleksej, rođen kao John Trader u Delaveru 1965. godine, prešao je iz metodizma u pravoslavlje, studirao teologiju u Čikagu i Tesalonikiju, i služio u manastiru na Svetoj Gori. Njegovo imenovanje za arhiepiskopa Sitke i Aljaske 2022. godine odražava duboke duhovne i kulturne veze između Rusije i Aljaske.
Pravoslavlje na Aljasci
Tokom posete, predsednik Putin i arhiepiskop Aleksej razgovarali su o značaju pravoslavne vere u Aljasci, gde je pravoslavlje prisutno od 18. veka, kada je Aljaska bila deo Ruske Amerike. Arhiepiskop Aleksej istakao je važnost molitve za mir, posebno u svetlu sukoba u Ukrajini, koji je duboko podelio pravoslavne zajednice. On je predvodio trodnevnu molitvenu službu za mir, pozivajući vernike da se mole za prestanak rata i pomirenje.
Trodnevna molitva za mir
Daniel Kozin/Tanjug/AP
Vernici u pravoslavnoj crkvi u Enkoridžu na Aljasci
Uoči samita između Putina i američkog predsednika Donalda Trampa, pravoslavni hrišćani širom Aljaske organizovali su trodnevnu molitvenu službu za mir, sa posebnim naglaskom na rat u Ukrajini. Arhiepiskop Aleksej iz Eparhije Sitke i Aljaske, koja pripada Pravoslavnoj crkvi Amerike (PCA), istakao je da je jedino što crkva može ponuditi u takvim trenucima – molitve za mir.
PCA je samostalna naslednica ruskih pravoslavnih misionara koji su doneli veru na Aljasku u 18. i 19. veku, a danas broji oko 80 parohija širom države i stotine širom Severne Amerike. Molitve su bile posvećene svetiteljima poput Svete Olge iz Kvethluka, nedavno kanonizovane kao prva pravoslavna svetiteljka u Severnoj Americi, i Svetom Hermanu, misionaru poznatom po tome što je stajao protiv nepravde.
mark thiessen/Tanjug/AP
Mark Kalašnjikov, Rus koji živi u SAD, ispred pravoslavne crkve na Aljasci
Završni dan molitvi bio je posvećen ikoni Majke Božje u Sitki, koja ima duboko istorijsko i duhovno značenje za pravoslavne vernike na Aljasci. Verujući da će njihove molitve dotaknuti srca lidera, okupljeni su izrazili nadu da će samit doprineti rešavanju sukoba i obnovi mira.
Duhovna poruka susreta
Ovaj susret na Aljasci simbolizuje ne samo političke i diplomatske odnose, već i duhovnu povezanost koja traje vekovima. U svetlu trenutnih globalnih izazova, poput rata u Ukrajini, ovaj trenutak podseća na važnost molitve, pomirenja i međusobnog razumevanja među narodima.
Putinov gest polaganja cveća na grobove sovjetskih pilota, zajedno sa susretom sa arhiepiskopom Aleksejem, predstavlja snažnu poruku nade i pomirenja, ukazujući na to da, i u najtežim vremenima, vera i duhovnost mogu biti mostovi koji spajaju ljude i narode.
Pastor Mark Berns poručuje da uništavanje hramova nije samo politički čin, već i udar na samog Boga u ljudima, te poziva hrišćane širom sveta da se ujedine protiv zla koje razara Ukrajinu.
Suđenje Ivanu Hadravi, jereju pravoslavne crkve u Češkoj stavlja na ispit granice verskog angažmana u političkim sukobima i izaziva burne reakcije u crkvenim i društvenim krugovima.
Specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom govori o tome kako praznik milosrđa i pomirenja unosi posebnu simboliku u ovaj istorijski sastanak.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.