Jeromonah Parfenije, iguman manastira Svetog Pavla da je pravi izlaz iz svih nedaća povratak veri i molitvi, a ne materijalističkim rešenjima.
Jeromonah Parfenije, iguman manastira Svetog Pavla na Svetoj gori, govorio je o duhovnim uzrocima današnjih globalnih problema, naglašavajući da samo malo ljudi uviđa pravu prirodu krize kroz koju svet prolazi.
U njegovoj poruci, koju je izneo u jednom od svojih duhovnih obraćanja, ističe da dok se zemaljske vođe smenjuju i pokušavaju da reše svetke probleme, Gospod ostaje isti i nepromenljiv, upravljajući svemirom kroz vekove.
- Bog je upravljao, upravlja i upravljaće svemirom, rekao je jeromonah, podsećajući da nijedno ljudsko carstvo i nijedna sila, ni demoni ni ljudi, ne mogu zauzeti Carstvo nebesko.
- Zašto danas preživljavamo ekonomsku krizu? To je Božija milost - nastavio je Parfenije, ukazujući da su ekonomske nedaće samo signal od Boga da se probude i okrenu ka duhovnim vrednostima.
printskrin youtube
Iguman manastira Svetog Pavla na Svetoj gori, jeromonah Parfenije
Prema njegovim rečima, ekonomske krize, ratovi i drugi problemi su često samo posledica toga što su ljudi zaboravili Boga i počeli da se oslanjaju na vlastite snage, zanemarujući duhovnost u potpunosti.
Jeromonah Parfenije smatra da su pravi uzroci današnje krize u tome što ljudi nisu u stanju da prepoznaju duhovne i moralne uzroke njihovih problema.
- Umesto da se okrenu Bogu i Svetoj Bogorodici, tražeći duhovnu pomoć i blagoslov, većina se oslanja na spoljne pomoći, ekonomske reforme i kredite.
On podseća da je pravi izlaz iz svih nedaća povratak veri i molitvi, a ne materijalističkim rešenjima.
- Nažalost, malo ko vidi stvarne uzroke krize, zaključuje Parfenije, podsećajući da je obnova društva moguća samo kroz povratak duhovnim vrednostima i istinskom verovanju u Boga.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Grčki vernici slave i sećaju se priče Svete Anastasije Farmakolitrije, koja je pomogla igumaniji manastira da jednu monahinju izbavi od delovanja nečastivih sila.
Policija u selu blizu Soluna privela je sveštenika nakon prijave da je tokom žučne rasprave napao svoju sedamnaestogodišnju ćerku pred očima njene maloletne sestre. Privedeni je uložio protivtužbu, tvrdeći da mu je ćerka pretila nožem, što dodatno usložnjava ovaj porodični sukob.
Na današnji praznik, prisećamo se svedočanstava o događaju koji se odigrao pred ikonom Svetog velikomučenika Dimitrija u Solunu. Ovaj neobični susret sa svetiteljem, u trenutku kada su sile protiv pravoslavlja bile brojčano nadmoćnije, postao je simbol borbe za slobodu, veru i opstanak srpskog naroda.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Predstavnici svih 20 svetogorskih manastira poslali snažnu poruku premijeru Grčke Kirijakosu Micotakisu i narodu – njihova tišina nije slabost, već „sila krsta“.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.