youtube/printscreen/Južnobački avanturistiCrkva je podignuta tačno iznad izvora vode koji je posvećen Svetim Vračima.
Lepa, mala crkva kompletno je izgrađena od drveta! Kažu da je korišćen norveški beli bor i čamovina, pa čitava bogomolja svojom arhitekturom odudara od ostalih fruškogorskih svetinja.
Od svih manastira Fruške gore, Manđelos je najmlađi. Odluka o njegovoj izgradnji doneta je 2008. a radovi su počeli 2011. Ktitori crkve bili su Milan i Senka Milanković, poreklom iz Brodca kod Bijeljine, koji žive i rade u Australiji, a koji su tragičnim spletom okolnosti ovde izgubili ćerku. Manastir je posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom i osvećen je 2014. godine.
Manastir jedinstvenog izgleda
Osim „mladosti“, manastir Manđelos jedinstvenim čini i njegova spoljašnjost. Naime, lepa, mala crkva kompletno je izgrađena od drveta! Kažu da je korišćen norveški beli bor i čamovina, pa čitava bogomolja svojom arhitekturom odudara od ostalih fruškogorskih svetinja.
Neobično ime
youtube/printscreen/Južnobački avanturisti
Lepa i mala crkva kompletno izgrađena od drveta
Manastiru je „kumovalo“ istoimeno naselje neobičnog naziva – Manđelos. Reč je o „preradi na srpski“ mađarskog imena „Nađolas“ ili „Nagyolasz“, što u prevodu znači „veliko italijansko selo“ tj. „veliko romansko selo“ – mesto u kome žive Romani, potomci Rimljana, tu doseljeni u vreme srednjovekovne vladavine Franaka nad Sremom.
Osim ovog imena, manastir ponekad zovu i Vranjaš, po istoimenom izvoru koji se tu nalazi.
Mesto manastira nije izabrano slučajno!
Kao i mnogi drugi fruškogorski manastiri, i ovaj se nalazi u prelepoj prirodi. Crkva je izgrađena u maloj, zelenoj uvali između sela Grgurevci i Manđelos, na potezu koji se zove Jorgovanište. A mesto nije izabrano slučajno! Crkva je podignuta tačno iznad izvora vode koji je posvećen Svetim Vračima – Kozmi i Damjanu, a koji je poznat od davnina kao lekovit.
youtube/printscreen/Južnobački avanturisti
Crkva je podignuta tačno iznad izvora vode koji je posvećen Svetim Vračima.
Naime, slično kao što je slučaj sa Jazak vodom čije blagotvornom dejstvo je poznato nadaleko i o kojoj je još Miloš Crnjanski pisao u romanu „Seobe“, i istorijat ovog fruškogorskog izvora bogat je i dug.
Predanje kaže da su ga još drevni Rimljani koristili kako bi, preko akvadukta, vodom snabdevali Sirmium tj. današnju Sremsku Mitrovicu. Vekovima nakon, za ovo mesto su znali i Turci, pa su tu napravili banju sa lekovitim blatom čiji se ostaci, kažu lokalci, još uvek mogu pronaći u okolini manastira.
Izvor koji se još naziva i Vranjaš, danas je uređen, a krasi ga i lep mozaik na kome su prikazani Sveti Kozma i Damjan.
Manastir na padinama Fruške gore zatekle su u ruinama monahinje, nakon čega su odlučile da svetinju podignu od temelja i načine je funkcionalnom za bogosluženje.
Manastir Rukumija je prema legendi podignut na mestu gde su nesrećnu devojku Jelicu pogubila braća. Tu se danas dešavaju čuda, kojima svedoče brojni vernici.
Kaže da danas oko nas kruže razne prefinjene jeresi i sablažnjavaju mnoge ljude, govoreći da su duše paisivne, da spavaju, da pored svoga tela čekaju i i svoje vaskrsnće i slične otrovne i zlobne bogoboračke reči, ali da to nije tačno.
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Patrokla i Svetog mučenika Mirona po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti patrijarsi Aleksandar, Jovan i Pavle Carigradski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Margarete Vard, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Recept iz domaće kuhinje donosi jednostavnu poslasticu od nekoliko sastojaka, sa vazdušastim slojevima i bogatim čokoladnim punjenjem koje će obradovati i najmlađe i odrasle.