Credit: SAKIS MITROLIDIS / AFP / ProfimediaSveta gora
Monasi manastira pozivaju nadležne vlasti da preduzmu mere kako bi zaustavile ove akcije.
Pobuna je izbila u Kareji na Svetoj gori, nakon što su monasi manastiraEsfigmen optužio novu bratiju manastira za radove koje izvode u susednom prostoru, a koji ugrožavaju stabilnost glavne zgrade manastira.
U saopštenju za javnost koje je objavljeno 10. marta 2025. godine, manastir iznosi optužbe za "provokatorske" akcije, tražeći hitnu intervenciju vlasti Svete gore kako bi se radovi odmah obustavili.
Prema tvrdnjama monaha koji borave u konaku manastira Esfigmen, ove intervencije nemaju drugi cilj osim da namerno ugroze stabilnost zgrade, stvarajući opasnost po njihove živote.
- Ove provokacije ne ugrožavaju samo mir i spokoj igumana, već predstavljaju pretnju i za život monaha - ističe se u saopštenju.
shutterstock.com
Sveta gora
Iz manastira pozivaju nadležne vlasti da preduzmu mere kako bi zaustavile ove akcije, ali i da se trajno reše "namere" Katsulijera.
- Sveta gora je mesto pokajanja, posta, mira, ljubavi i molitve, a ne haosa koji je podstaknut ekonomskim interesima i sebičnošću - navodi se u saopštenju.
Saopštenje je potpisao iguman manastira Esfigmen, arhimandrit Metodije, koji je zaključio ističući da monasi i dalje mole za one koji izazivaju ovu napetost.
Pravila Svete gore
Samo monasi imaju pravo da žive na Svetog gori.
Danas ih ima oko 2500. Posetioci su dobrodošli, sve dok su muškog pola. Naime, još davne 442. godine je posebnim zakonom Avato ženama zabranjen pristup Svetog gori. Predanje kaže da je ćerka Teodosija Velikog tada posetila manastir Vatoped, a iz ikone se čuo glas Bogorodice koji joj je naredio da odstupi. Taj zakon važi i danas, a ne odnosi se samo na ljude već i na životinje.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Koljivo nije samo deo običaja, već dubok simbol vaskrsenja i večnog života. Ovo je autentičan način pripreme koji monasi sa Atosa koriste kroz generacije – primeren za prve Zadušnice u 2025. godini.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Pismo se završava uveravanjem da lični broj nije sredstvo nadzora niti kontrole, već garant "jednakog pristupa svih građana društvenim dobrima" poput zdravstvene zaštite i socijalnog osiguranja.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima