Credit: SAKIS MITROLIDIS / AFP / ProfimediaSveta gora
Monasi manastira pozivaju nadležne vlasti da preduzmu mere kako bi zaustavile ove akcije.
Pobuna je izbila u Kareji na Svetoj gori, nakon što su monasi manastiraEsfigmen optužio novu bratiju manastira za radove koje izvode u susednom prostoru, a koji ugrožavaju stabilnost glavne zgrade manastira.
U saopštenju za javnost koje je objavljeno 10. marta 2025. godine, manastir iznosi optužbe za "provokatorske" akcije, tražeći hitnu intervenciju vlasti Svete gore kako bi se radovi odmah obustavili.
Prema tvrdnjama monaha koji borave u konaku manastira Esfigmen, ove intervencije nemaju drugi cilj osim da namerno ugroze stabilnost zgrade, stvarajući opasnost po njihove živote.
- Ove provokacije ne ugrožavaju samo mir i spokoj igumana, već predstavljaju pretnju i za život monaha - ističe se u saopštenju.
shutterstock.com
Sveta gora
Iz manastira pozivaju nadležne vlasti da preduzmu mere kako bi zaustavile ove akcije, ali i da se trajno reše "namere" Katsulijera.
- Sveta gora je mesto pokajanja, posta, mira, ljubavi i molitve, a ne haosa koji je podstaknut ekonomskim interesima i sebičnošću - navodi se u saopštenju.
Saopštenje je potpisao iguman manastira Esfigmen, arhimandrit Metodije, koji je zaključio ističući da monasi i dalje mole za one koji izazivaju ovu napetost.
Pravila Svete gore
Samo monasi imaju pravo da žive na Svetog gori.
Danas ih ima oko 2500. Posetioci su dobrodošli, sve dok su muškog pola. Naime, još davne 442. godine je posebnim zakonom Avato ženama zabranjen pristup Svetog gori. Predanje kaže da je ćerka Teodosija Velikog tada posetila manastir Vatoped, a iz ikone se čuo glas Bogorodice koji joj je naredio da odstupi. Taj zakon važi i danas, a ne odnosi se samo na ljude već i na životinje.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Koljivo nije samo deo običaja, već dubok simbol vaskrsenja i večnog života. Ovo je autentičan način pripreme koji monasi sa Atosa koriste kroz generacije – primeren za prve Zadušnice u 2025. godini.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Pismo se završava uveravanjem da lični broj nije sredstvo nadzora niti kontrole, već garant "jednakog pristupa svih građana društvenim dobrima" poput zdravstvene zaštite i socijalnog osiguranja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.