ŽIVOT BOGORODICE - OD ČUDESNOG ROĐENJA DO NEVIDLJIVOG GROBA: Priča o Mariji, Majci Božjoj
Rođena je od Bogom izabranih roditelja, Joakima i Ane.
Novi manastir Jovanje izgrađen je 1957. godine, nakon izgradnje jezera, za vreme patrijarha Germana.
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri na levoj obali Morave, je značajna svetinja u Srbiji. Iako nije poznato ko je tačno podigao manastir, veruje se da je postojao i pre Boja na Kosovu 1389. godine. Stara crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, bila je potopljena 1954. godine zbog izgradnje hidrocentrale i jezera Međuvršje.
Novi manastir Jovanje izgrađen je 1957. godine, nakon izgradnje jezera, za vreme patrijarha Germana.
Kada je stari manastir potopljen, sve ikone i predmeti su prebačeni u manastir Nikolje, ali je igumanija Katarina ponela samo ovu ikonu, zajedno sa kravom i šivaćom mašinom. Manastir je, prema predajama, obnovljen uz pomoć Majke Božje koja je štitila monahinje i pomogla im u obnovi svetinje.
Danas je manastir Jovanje ženski manastir, i poznat je po svom miru, lepoti i duhovnosti. Brojni vernici dolaze da se pomole za zdravlje, sreću i da ostvare neostvarene želje. Veruje se da Majka Božija naročito pomaže ženama koje žele, ali ne mogu da dobiju decu, kao i onima koji traže pomoć u emotivnim problemima ili kod gubitka stvari.
Za proslavu čudotvorne ikone Brzopomoćnice, ustanovljen je 22. novembar po novom, odnosno 9. novembar po starom kalendaru.
Prema zabeleškama Vuka Karadžića, manastir Jovanje je bio lavra, iz koje se upravljalo sa drugim manastirima Srpske Svete Gore, odnosno sa manastirima u Ovčarsko-kablarskoj klisuri. Manastir Jovanje je više puta stradao i bio opustošen, ali je uvek bio obnovljen.
Jedna od značajnih obnova dogodila se 1936. godine, kada su monahinje iz manastira Kalište na Ohridskom jezeru došle u manastir Jovanje. Uz pomoć vernog naroda i domaćina, monahinje su obnovile manastir, konake i zasadile voće. Takođe su počele da se brinu o deci i drugim nezbrinutim ljudima, pružajući im podršku i pomoć.
Rođena je od Bogom izabranih roditelja, Joakima i Ane.
Kad stoje jedno pored drugog Jevanđelje i krst ili Jevanđelje i ikona, najpre se celiva, uz navedene male poklone, Jevanđelje, onda krst pa ikona
U nedelju, 9. marta 2025. godine, Eparhija žička sveeparhijskim sabranjem u manastiru Studenici bogoslužbeno je obeležila Nedelju pravoslavlja.
Otkrijte duboku simboliku odabira Blažene Ksenije da nakon što joj se muž upokojio, nosi njegovu odeću i kako je kroz ovu transformaciju postala snažan svetionik vere i duhovnog oslobođenja.
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Ovaj dan nosi sa sobom duhovnu snagu i važnost tradicije koja nas povezuje sa našim predcima. Protođakon Ljubomir Ranković ističe važna pravila koja nas vode ka ispravnom obeležavanju ovog dana, posvećenog upokojenima.
Posle osmodnevnog proslavljanja vaskrsenja Hrista iz mrtvih, izlaze hrišćanke devetoga dana na grobove svojih srodnika: da ih spomenu u molitvama, da im objave vaskrs Vaskrsitelja, i da im ponovo pobusaju grobove, pisao je Sveti Nikolaj Velimirović.
Za vreme Neronova gonjenja, kada je apostol Pavle posečen, posečeni su i ova tri svetitelja.
Sveštenik Borislav Petrić je objasnio značenje tog praznika, ali i napomenuo šta tome prethodi, kako bi obuhvatio dublje i kompletno značenje Pobusanog ponedeljka.
Papa Aleksandar VI umro je najverovatnije otrovan, nakon oproštajne večere priređene u počast sina 6. augusta 1503.
Đakoni nemaju pravo vršenja svetih tajni, nego pomažu svešteniku u toku tih obreda.
Pošto se brojanje smatra micvom, svako veče se, pre brojanja, izgovara posebni blagoslov.
Sveštenik Borislav Petrić je objasnio značenje tog praznika, ali i napomenuo šta tome prethodi, kako bi obuhvatio dublje i kompletno značenje Pobusanog ponedeljka.
Od svih manastira na Fruškoj gori, Šišatovac ima verovatno najinteresantniju istoriju.
Pomesne pravoslavne crkve, među kojima je i Srpska, odale su počast upokojenom papi Franji, prenoseći svetu snažnu poruku nade, ljubavi i vere, kao i poziv na jedinstvo u Hristu.
Sveštenik Borislav Petrić je objasnio značenje tog praznika, ali i napomenuo šta tome prethodi, kako bi obuhvatio dublje i kompletno značenje Pobusanog ponedeljka.