Datum Uskrsa se računa, u zavisnosti od Crkve, po julijanskom ili gregorijanskom kalendaru, što ponekad dovodi do razlike u datumima od nekoliko nedelja.
Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franja izjavio je da je njegova crkva spremna da prihvati jedan datum za Vaskrs, jer se taj verski praznik često slavi na različite datume u zavisnosti od verskih kalendara.
- Katolička crkva je spremna da prihvati datum koji svi žele, datum jedinstva - rekao je papa tokom besede na misi kojom je završena nedelja molitve za jedinstvo svih hrišćana.
- Upućujem apel da ovogodišnja slučajnost poklanja datuma bude podsetnik svim hrišćanima da preduzmu odlučan korak ka jedinstvu, i to oko zajedničkog datuma Vaskrsa - dodao je papa Franja.
Profimedia
Papa Franja
Datum Vaskrsa se računa, u zavisnosti od Crkve, po julijanskom ili gregorijanskom kalendaru, što ponekad dovodi do razlike u datumima od nekoliko nedelja.
Vaskrs je najvažniji hrišćanski praznik i spada u red “pokretnih” svetkovina. To znači da se ne proslavlja uvek istog datuma. Isti je samo dan - nedelja, a čak ni to nije uvek bilo tako…
Vaskrs se određuje na osnovu, na prvi pogled, jednostavnog crkvenog pravila - on “pada” u prvu nedelju posle prvog punog meseca posle prolećne ravnodnevice. Ipak, iza ove “formule” zapravo se krije mnogo matematike, dosta istorije koja nije samo hrišćanska i malo poznavanja kretanja zemljinog vernog saputnika - Meseca.
Uz duboku povezanost sa pravoslavnim nasleđem, legendarni frontmen Sepulture stvara muziku koja spaja metal i duhovnost, dok njegova lična transformacija u veri otkriva novu dimenziju umetnosti.
Projekat je započet 2019. godine i nije trebalo da bude objavljen pre papine smrti, ali je datum objave pomeren kako bi se uskladio sa godinom jubileja.
Dok se oci Crkve i teolozi širom sveta ne slažu oko toga da li je darivanje organa saglasno s pravoslavljem, porodica iz Grčke donela je odluku koja je mnoge ostavila bez reči – njihova žrtva donela je život drugima.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
Dok raste briga za zdravstveno stanje pape Franje, Vatikan već razmatra scenarije za izbor novog pape. Međutim, ono što je vekovima funkcionisalo, sada je pod znakom pitanja.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
Crkva svetog Marka u Užicu otkriva slojeve prošlosti - od izgubljene brvnare i burnih istorijskih preokreta, do neobičnog zvonika, vrednih ikona i živog liturgijskog života koji traje bez prekida.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.