NIŠTA DUŠU NE ČINI TAKO SMIRENOM KAO OVA STVAR! Sveti Grigorije Sinait o melemu za sve rane
Za pravoslavne vernike, ćutanje je put samospoznaje i duhovnog rasta, jer kroz tišinu dolazi do unutrašnje transformacije i spasenja.
Ćutanje nije odsustvo reči, već prisustvo smisla.
Narod odavno kaže da je ćutanje zlato, i to ne bez razloga. U vremenu kada reči često nadjačavaju smisao, a buka prekriva istinu, ćutanje se pokazuje kao prostor unutrašnje snage i mudrosti.
U pravoslavlju, ćutanje nije pasivnost, već svesna odluka da se sačuva mir duše, izbegne praznoslovlje i sagleda sopstveno srce. Monasi ga praktikuju ne kao beg od sveta, već kao način da čuju ono što u buci ostaje neizrečeno - glas savesti i Božiji šapat. Ćutanje, dakle, nije odsustvo reči, već prisustvo smisla.
Pravoslavna duhovnost nas uči da svaka izgovorena reč nosi odgovornost, a da se čovek najčešće sapliće upravo o svoj jezik. Zbog toga se ćutanje posmatra kao način da se zaštiti ne samo sopstveni mir, već i dostojanstvo drugog. U tišini se um smiruje, srce razbistrava, a duh jača.
Ona nije praznina, već prostor u kojem sazreva misao i rađa se istinska molitva. Zato se i kaže da iz tišine često dolaze najdublji odgovori.
Sveti Serafim Sarovski je ćutanje smatrao vrhunskom vrlinom.
"Čutanje čini od čoveka anđela. Ono je duhovna vežba koja najsigurnije garantuje unutrašnji mir. Čuvaj ćitanje".
Za pravoslavne vernike, ćutanje je put samospoznaje i duhovnog rasta, jer kroz tišinu dolazi do unutrašnje transformacije i spasenja.
Igra omogućava deci da istražuju svet oko sebe, uče o pravilima, razvijaju kreativnost i stvaralački potencijal.
Crkva čini razna dopuštenja ako su u pitanju spasenje i uteha svojih vernih čeda, naglašavao je otac Ivan.
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Onaj ko je naučio da ne traži smisao u svetu koji se neprestano menja, već u Bogu koji ostaje isti - taj poseduje mir koji nadilazi okolnosti.
Porodica ima neprocenjivu vrednost kako za pojedinca, tako i za širu društvenu zajednicu.
Prema predanju, Bogorodica je dala Bogorodičino pravilo, zaveštavajući da će imati osobiti udeo u spasenju svakog ko ga bude sprovodio.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
Dok tehnologija povezuje, ali ne ispunjava srca, savet svetog starca otkriva da prazninu ne uklanjamo traženjem pažnje, već darovanjem ljubavi kroz veru i brigu za bližnje.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
Njegovo "poslušanje" jeste da odgovara na pitanja vernika i posetilaca, pomaže u rezervaciji konaka i pruža podršku svima koji žele da se bliže upoznaju sa manastirom i njegovim svetim čudotvorcima, Svetim Zosimom i Jakovom.
Reč je o raju u kojem su Adam i Eva živeli bezbrižno, sve dok ih zmija nije prevarila i navela Evu da zagrize jabuku sa tzv. Drva znanja
Dok tehnologija povezuje, ali ne ispunjava srca, savet svetog starca otkriva da prazninu ne uklanjamo traženjem pažnje, već darovanjem ljubavi kroz veru i brigu za bližnje.
Na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, episkop bihaćko-petrovački predvodio je svetu Liturgiju u manastiru gde pedesetak preostalih meštana i raseljeni sa svih strana sveta zajedno obnavljaju hram, konak i nadu za budućnost sela.
Otkrijte kako su naši preci pravili majonez bez aditiva i pojačivača ukusa, prema receptu monaha iz Manastira Krušedol.