NIŠTA DUŠU NE ČINI TAKO SMIRENOM KAO OVA STVAR! Sveti Grigorije Sinait o melemu za sve rane
Za pravoslavne vernike, ćutanje je put samospoznaje i duhovnog rasta, jer kroz tišinu dolazi do unutrašnje transformacije i spasenja.
Ćutanje nije odsustvo reči, već prisustvo smisla.
Narod odavno kaže da je ćutanje zlato, i to ne bez razloga. U vremenu kada reči često nadjačavaju smisao, a buka prekriva istinu, ćutanje se pokazuje kao prostor unutrašnje snage i mudrosti.
U pravoslavlju, ćutanje nije pasivnost, već svesna odluka da se sačuva mir duše, izbegne praznoslovlje i sagleda sopstveno srce. Monasi ga praktikuju ne kao beg od sveta, već kao način da čuju ono što u buci ostaje neizrečeno - glas savesti i Božiji šapat. Ćutanje, dakle, nije odsustvo reči, već prisustvo smisla.
Pravoslavna duhovnost nas uči da svaka izgovorena reč nosi odgovornost, a da se čovek najčešće sapliće upravo o svoj jezik. Zbog toga se ćutanje posmatra kao način da se zaštiti ne samo sopstveni mir, već i dostojanstvo drugog. U tišini se um smiruje, srce razbistrava, a duh jača.
Ona nije praznina, već prostor u kojem sazreva misao i rađa se istinska molitva. Zato se i kaže da iz tišine često dolaze najdublji odgovori.
Sveti Serafim Sarovski je ćutanje smatrao vrhunskom vrlinom.
"Čutanje čini od čoveka anđela. Ono je duhovna vežba koja najsigurnije garantuje unutrašnji mir. Čuvaj ćitanje".
Za pravoslavne vernike, ćutanje je put samospoznaje i duhovnog rasta, jer kroz tišinu dolazi do unutrašnje transformacije i spasenja.
Igra omogućava deci da istražuju svet oko sebe, uče o pravilima, razvijaju kreativnost i stvaralački potencijal.
Crkva čini razna dopuštenja ako su u pitanju spasenje i uteha svojih vernih čeda, naglašavao je otac Ivan.
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Onaj ko je naučio da ne traži smisao u svetu koji se neprestano menja, već u Bogu koji ostaje isti - taj poseduje mir koji nadilazi okolnosti.
Porodica ima neprocenjivu vrednost kako za pojedinca, tako i za širu društvenu zajednicu.
Prema predanju, Bogorodica je dala Bogorodičino pravilo, zaveštavajući da će imati osobiti udeo u spasenju svakog ko ga bude sprovodio.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Fotografije slavnog MMA borca na kojima se vidi u molitvi i tokom kropljenja svetom vodom pokrenule su lavinu reakcija.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Rukovodilac radionice za ikonopisanje "Palek" Anatolij Vležko ističe da lik sveca na ikoni nije portret, a sama ikona nije najverodostojnija fiksacija fizičke stvarnosti.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
"Bojte se ljudi koji plaču za mrtvima, a ubijaju žive", citirao je otac Željko svoju baku, posle onoga što je doživeo ispred crkve.
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.