"ZEC NIJE SIMBOL VASKRSA, VEĆ NEČEG STRAŠNOG": Otac Predrag upozorava šta ne treba, a šta treba da imate na vaskršnjoj trpezi
Vaskrs je najvažniji hrišćanski praznik, koji slavi pobedu života nad smrću.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Najveći praznik hrišćanstva - simbol pobede života nad smrću - Vaskrs je veličanstveni događaj koji se već više od 2.000 godina proslavlja sa istim ushićenjem. Tog dana Isus Hristos je vaskrsao iz mrtvih, nakon što je skinut sa krsta i položen u grob, iz kog je trećeg dana izašao.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju uskršnja jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Sveštenik Srpske pravoslavne crkve (SPC) objasnio je za portal religija.rs značenje tog posebnog jajeta -kako se bira, ali i zašto je važno da bude upravo crvene boje.
- Čuvarkuća je prvo jaje koje farbamo na Veliki petak i obavezno crvenom bojom. Ono simbolizuje zaštitu doma, blagoslov, novi život i vaskrsenje. Jaje kao simbol rađanja i života ima duboko duhovno značenje. Čuvarkuća štiti kuću od loših uticaja, zlih ljudi i negativne energije. Crvena boja nas podseća na Hristovo stradanje, ali i označava radost vaskrsenja - objasnio je sagovornik.
Pošto se čuvarkuća menja svake godine, postavlja se pitanje: šta uraditi sa prošlogodišnjim jajetom?
Sveštenik navodi četiri načina na koje se čuvarkuća može dostojno odložiti i dodaje da ga ne možemo tek tako baciti u kantu za smeće.

Otac Marko Jeftić, još jedan sagovornik portala religija.rs, takođe preporučuje odlaganje jaja na nekakvo visoko drvo.
- Najbolje je da se ostavi na drvo koje je dovoljno visoko da ga niko ne može dohvatiti, kako ne bi bilo oskrnavljeno. Takođe, to omogućava da ga pojedu ptice, životinje ili insekti, što ima simboliku povratka prirodi - objašnjava otac Marko.

Jedno od predanja govori da je Marija Magdalena došla pred cara Tiberija sa korpom jaja.
Kada mu je svedočila o Hristovom vaskrsenju, on je rekao da će poverovati ako jaja u korpi promene boju u crveno - što se, po legendi, dogodilo naočigled svih prisutnih.
Veruje se da upravo od tada datira običaj farbanja uskršnjih jaja.
BONUS VIDEO: Sveštenik Marko Jeftić objašnjava po čemu se razlikuju pravoslavni i katolički krst
Vaskrs je najvažniji hrišćanski praznik, koji slavi pobedu života nad smrću.
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade.
Zbog sećanja na izdajstvo Gospoda, pravoslavni hrišćani poste svake srede, uz nekoliko izutetaka.
Nedoumicu je za čitaoce portala religija.rs rešio sveštenik Nenad Stojanović, navodeći šta smemo, a šta ne bi trebalo da radimo sa pokvarenim vaskršnjim jajima.
Duhovno jedinstvo Crkve i nauke – ruski kosmonauti proslavili Vaskrs u kosmosu uz blagoslov ruskog patrijarha.
Vaskršnji utorak, koji sledi, u narodnom verovanju ima posebno mesto – smatra se jedinim “dobrim” utorkom u godini.
U vaskršnjem intervjuu episkop budimljansko-nikšićki ne ostaje nem na pitanja savremenog čoveka, već otvoreno i sa apostolskom smelošću ukazuje na duhovne zablude koje su nas, kao narod, dovele do duhovnog sloma i identitetskog posrnuća.
Za Crkvu nedelja nije običan dan.
U besedi za sredu 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava vezu između nevolje jednog grada i spasenja celog ljudskog roda.
Probajte paprikaš od svežih pečurki po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Treću pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Josifa Isihaste.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je o nečemu što se često događa u odnosima među ljudima, a što mnogi prepoznaju tek kada već nastanu ljutnja, zameranje i potreba da se drugome uzvrati.
Za Crkvu nedelja nije običan dan.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Ipolita i Odanije Preobraženja Gospodnjeg po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Adrijan i Natalija. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Zefirina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Najpre je bio rimski vojnik zadužen da čuva hrišćanskog zatvorenika, a upravo taj susret doveo ga je do vere zbog koje će kasnije pred carem odbiti da se odrekne Hrista.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je o nečemu što se često događa u odnosima među ljudima, a što mnogi prepoznaju tek kada već nastanu ljutnja, zameranje i potreba da se drugome uzvrati.