CRKVENI KALENDAR ZA MAJ 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pahomija Velikog po starom i Prepodobnog Nikite Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Germana Pariskog, dok muslimani obeležavaju drugi dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 28. maj 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar - SPC: 15. maj 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 28. maj 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 12. sivan 5786
Islam (hidžretski kalendar): 11. zul-hidže 1447 AH
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), danas obeležavaju:
• Prepodobnog Pahomija Velikog
• Svetog Ahilija Lariskog
• Prepodobnog Siluana
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 28. maj, četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ne posti se.
Crkve koje koriste novi (revidirani julijanski) kalendar obeležavaju:
• Prepodobnog Nikitu Ispovednika
• Svetu mučenicu Elikonidu
• Svetog Ignjatija Rostovskog
Vernici Rimokatoličke crkve 28. maja 2026. obeležavaju spomendan Svetog Germana Pariskog.
Imendan slave: German, Vilim, Velimir.
Prema jevrejskom kalendaru, 28. maja 2026. odgovara 12. sivanu 5786. Na ovaj dan nema velikih praznika u judaizmu; Jevreji se posvećuju svakodnevnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 28. maj 2026. pada na 11. dan meseca zul-hidže 1447 AH, odnosno na drugi dan Kurban-bajrama. Vernici ga obeležavaju prazničnim molitvama, porodičnim okupljanjima i deljenjem kurbana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
Uprkos teškim mučenjima, ostao je veran svojim uverenjima, dok je njegov sudija ubrzo doživeo iznenadnu kaznu, koja je šokirala vojni vrh.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Ipolita i Odanije Preobraženja Gospodnjeg po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Adrijan i Natalija. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Zefirina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Fotija i Anikitu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ljudevita, dok muslimani obeležavaju Mevlud, a Jevreji nemaju univerzalno priznat praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evpla po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Evtihe. Katolička crkva obeležava praznik Svetog apostola Vartolomeja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika i arhiđakona Lavrentija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Irinej. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Ruže Limske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Za Jerusalim je upozorio da će stradati zbog bezakonja njegovih poglavara, koji uzimaju mito, sveštenika koji uče za platu i proroka koji gataju za novac.
Crkva kroz molitve, troparе i stihire postepeno uvodi vernike u tajnu događaja koji se proslavlja, a ovaj čin ima duboko liturgijsko značenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Ipolita i Odanije Preobraženja Gospodnjeg po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Adrijan i Natalija. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Zefirina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Najpre je bio rimski vojnik zadužen da čuva hrišćanskog zatvorenika, a upravo taj susret doveo ga je do vere zbog koje će kasnije pred carem odbiti da se odrekne Hrista.
Strah je prirodna ljudska reakcija, ali on postaje opasan kada nam zarobi dušu i udalji nas od Boga.
Za Jerusalim je upozorio da će stradati zbog bezakonja njegovih poglavara, koji uzimaju mito, sveštenika koji uče za platu i proroka koji gataju za novac.
Za Crkvu nedelja nije običan dan.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Episkop novobrdski Ilarion istakao da telesna snaga i sportski uspeh treba da budu praćeni duhovnim uzrastanjem, negovanjem vrlina i živim odnosom sa Bogom.
Crkva kroz molitve, troparе i stihire postepeno uvodi vernike u tajnu događaja koji se proslavlja, a ovaj čin ima duboko liturgijsko značenje.
U besedi za sredu 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava vezu između nevolje jednog grada i spasenja celog ljudskog roda.