ZAŠTO SU NEKI SVECI U KALENDARU UPISANI CRVENIM, A NEKI CRNIM SLOVOM? Mnogi vernici misle da su jedni "veći" od drugih, ali objašnjenje je sasvim drugačije od očekivanog!
Sveštenik ističe da nema malih svetitelja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Sampsona Stranoprimca po starom i Svete 45 mučenika iz Nikopolja po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih prvomučenika Kine, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 10. jul 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar - SPC: 27. jun 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 10. jul 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 25. tamuz 5786.
Islam (hidžretski kalendar): 25. muharem 1448. AH.
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog Sampsona Stranoprimca
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 10. jul 2026. je petak šeste sedmice po Duhovima i u vreme Petrovskog posta, posti se na vodi.
Crkve koje koriste novi (revidirani julijanski) kalendar danas obeležavaju:
• Svete 45 mučenika iz Nikopolja
Vernici Rimokatoličke crkve obeležavaju spomendan Svetih prvomučenika Kine. Imendan slave Amalija, Ljubica i Rufina.
Prema jevrejskom kalendaru, 10. jul 2026. odgovara 25. tamuzu 5786. Na ovaj dan nema velikih praznika. Jevreji se posvećuju svakodnevnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 10. jul 2026. pada na 25. muharem 1448. AH. Na ovaj dan nema univerzalno priznatih velikih praznika. Muslimani se posvećuju svakodnevnim molitvama i učenju Kurana.
Sveštenik ističe da nema malih svetitelja.
Vojvoda koga je car želeo mrtvog i vojnici koji su umesto naredbe čuli nešto drugo.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 6. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Iza crvenih slova i obeleženih postova krije se mnogo više od praktičnog rasporeda, a sveštenici objašnjavaju da to nije spisak zabrana, nego duhovni vodič koji je potrebno ispravno čitati.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Davida Solunskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Pankratije Tavromenijski. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Marije Petković, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Agripinu po starom i Prepodobnog Sisoja Velikog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Marije Goreti, a muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada je svetitelj došao u carski dvor i položio ruku na mesto gde je car trpeo najveće bolove, bolest je nestala i Justinijan je potpuno ozdravio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Davida Solunskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Pankratije Tavromenijski. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Marije Petković, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Sveto pismo nas iznova podseća da je Gospod onaj koji upravlja istorijom, narodima i životom svakog čoveka.
Od dvora Marine Mnišek do reformi Petra Velikog, put jednog malog predmeta pokazuje kako su vera, tradicija i strah od novina oblikovali svakodnevni život ruskog naroda.
Kombinacija voća, indijskih oraha i kakaa donosi laganu letnju poslasticu kojoj se rado vraćaju i oni koji ne poste.