DOK SU SRBI SLAVILI BADNJI DAN, NEKI PRAVOSLAVCI SU PLIVALI ZA ČASNI KRST: Grci, Bugari, Rumuni, Kiprani… tradicionalno skakali u hladnu vodu
Vernici pravoslavnih pomesnih crkava koje su prihvatile novi kalendar danas su proslavili Bogojavljenje.
Nakon bogosluženja, sveštenik baca Krst u reku, jezero ili neku drugu vodu, a vernici plivaju kako bi do njega stigli.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Bogojavljenje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika koji ima duboko teološko i duhovno značenje.
Bogojavljenje se slavi u znak sećanja na krštenje Isusa Hrista u reci Jordan, kada se, prema hrišćanskom učenju, Bog prvi put javio ljudima u punoći Svete Trojice – glasom Boga oca, Sinom koji se krštava i Svetim duhom koji silazi u obliku goluba.
Praznik Bogojavljenja tradicionalno je povezan sa velikim osvećenjem vode (jednim od dva u toku godine), koja se smatra izvorom blagoslova i duhovnog očišćenja.

Upravo iz te simbolike proistekao je i običaj koji danas okuplja veliki broj vernika i posmatrača – plivanje za Časni krst.
Nakon bogosluženja, sveštenik baca krst u reku, jezero ili neku drugu vodu, a vernici plivaju kako bi do njega stigli.
Iako se u javnosti često pogrešno tumači da će onoga ko prvi dopliva do krsta pratiti sreća tokom cele godine, teolozi ističu da suština ovog čina nema magijski karakter, već duboko duhovno značenje.
Teolog Marko Radaković objašnjava da plivanje za Časni krst ima svoje korene u ranoj hrišćanskoj tradiciji.
- Ranije su osobe koje su se spremale za krštenje, oglašeni, bile krštene na Krstovdan, kako bi se na Bogojavljenje pričestile. Plivanje za Časni krst podseća na prve hrišćane koji su krštavani u rekama, jezerima itd. - objasnio je Radaković na svom Fejsbuk profilu.
Prema njegovim rečima, plivanje predstavlja i mali, ali snažan prikaz hrišćanskog podviga.
- Za Krst je potrebna hrabrost i spremnost, odvažnost i sposobnost, ali pre svega ljubav i požrtvovanje. Svi hrišćani, kao krstonosci, pozvani su da pomeraju svoje granice naviše, ka Gore (Bogu p.a) - naglasio je on.
Zbog toga, dodaje Radaković, u ovom činu ne bi trebalo da učestvuju oni koji ne razumeju njegovu simboliku i duhovnu težinu.
Samim tim, neprimereno je da plivanje za Časni krst bude shvaćeno kao nadmetanje, tradicija bez sadržaja ili prilika za dokazivanje.
Vernici pravoslavnih pomesnih crkava koje su prihvatile novi kalendar danas su proslavili Bogojavljenje. Događaj je upotpunjen kulturno-umetničkim programom u kojem su nastupili članovi folklorne sekcije Narodne biblioteke Merošina, kao i izvođač Anđela Stanković sa izvornim narodnim pesmama. Veoma brzo je postalo jasno da je nešto krenulo po zlu, kada je njen muž u panici uskočio u vodu. Sveti Teofan podseća da je tajna odnosa među osobama Trojice upravo u ovoj tajni Bogojavljenja postala jasna. Bog Otac govori sa neba, Bog Sin je prisutan kroz svoje krštenje, a Bog Duh Sveti silazi na Njega. Ovaj trenutak je takođe potvrda da je spasenje moguće jedino kroz Gospoda Isusa Hrista, uz blagodat Svetog Duha i po volji Boga Oca.
DOK SU SRBI SLAVILI BADNJI DAN, NEKI PRAVOSLAVCI SU PLIVALI ZA ČASNI KRST: Grci, Bugari, Rumuni, Kiprani… tradicionalno skakali u hladnu vodu
MLADIĆI I JEDNA DEVOJKA ČUVARI PRAVOSLAVNE TRADICIJE: Pripadnik Žandarmerije prvi doplivao do Časnog krsta na Oblačinskom jezeru
VELIKA TRAGEDIJA NA BOGOJAVLJENJE: Ana se udavila tokom tradicionalnog bogojavljenskog kupanja i to pred očima porodice
MISLI ZA SVAKI DAN U GODINI: "Priđite, potecimo umom gore i pogružimo se u sagledavanje tajni našeg spasenja pevajući"
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Egzarhat u Letoniji Moskva vidi kao nastavak širenja Carigrada i produbljivanje spora koji je počeo u Ukrajini.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.
Sveti oci su često govorili da su upravo neprijatnosti, uvrede i klevete prilika da čovek proveri svoju veru, smirenje i poverenje u Boga.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Tanke, mirisne kore i sočan nadev od praziluka kriju se iza recepta koji ne traži ni kvasac ni rernu, a osvaja već na prvi zalogaj.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.