INTERNET PREPLAVILE SLIKE BOŽIĆA U ETIOPIJI: "Noć se pretvorila u dan" (FOTO)
Vernici širom Etiopije okupljali su se ispred tamošnjih hramova iščekujući dolazak Božića kada i pravoslavci širom sveta.
Presveta Bogorodica Marija je, rađanjem Gospoda Isusa Hrista, najviše poslužila našem spasenju i spasenju celoga sveta.
Srpska pravoslavna crkva slavi Sabor presvete Bogorodice. Ovaj praznik je u crkvenom kalendaru upisan crvenim slovom.
Sabor Presvete Bogorodice je pravoslavni praznik koji se slavi 8. januara, drugog dana Božića, i posvećen je Bogorodici Mariji, majci Isusa Hrista, okupljajući vernike da joj odaju slavu i zahvalnost što je rodila Spasitelja.
Naziva se "saborom" jer se na ovaj dan vernici sabiraju (okupljaju) u crkvama da je zajedno proslave.
Presveta Bogorodica Marija je, rađanjem Gospoda Isusa Hrista, najviše poslužila našem spasenju i spasenju celoga sveta.
Zato i priliči, i dolikuje, i dostojno je izuzetno praznovati nju uvek, a pogotovu odmah sutradan po Rođenju Hristovu, kao Majku Bogoroditeljku Hrista Boga i Spasa našeg. Jer, slika Majke sa Detetom na rukama postala je i zauvek ostala glavna, najdublja i najradosnija slika naše vere.
Ovaj praznik ima korene u ranom hrišćanstvu, kada crkveni kalendar još uvek nije bio u potpunosti razvijen. Tada je praznovan jedinstveni praznik u čast Bogorodice i on se praznovao drugog dana Roždestva Hristova. Iako danas postoje mnogi praznici posvećeni Presvetoj Bogorodici, ovaj jedinstveni praznik se i danas zove danom Sabora (sabranja) Presvete Bogorodice.
Tropar (glas 4):Tvojim rođenjem Hriste Bože, zasija svetu svetlost bogopoznanja, jer se u toj svetlosti zvezdom učahu oni koji zvezdama služe, da se klanjaju Tebi, Suncu Pravde, i da poznaju Tebe sa visine Istoka, Gospode, slava Ti!
Vernici širom Etiopije okupljali su se ispred tamošnjih hramova iščekujući dolazak Božića kada i pravoslavci širom sveta.
Horovi pod vođstvom Milene Antović i Katarine Stanković donose toplinu, molitvu i prazničnu čaroliju u kriptu hrama na Vračaru.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Mi, mi izgonimo iz duše svoje, iz srca svog, iz savesti svoje sve što je Božije ako živimo u nepokajanim gresima, govorio je Sveti Justin.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Žestoko mučen, pao je na zemlju, glasno zahvaljujući Bogu što ga uzima k sebi.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Rimski upravitelj Judeje, Pontije Pilat, u početku nije nalazio osnov da ga osudi, ali je pod pritiskom naroda i optužbi da se proglašava carem i time ugrožava vlast imperatora, na kraju popustio.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki četvrtak obeležila su četiri velika događaja: sveto pranje nogu učenicima, tajna večera, čudesna Isusova molitva i na kraju njegovo izdajstvo i hapšenje.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.