“PRED NAMA JE VAŽAN ZADATAK”: Poruka vladike Atanasije na početku Božićnog posta
Mitropolit mileševski ističe kako Hristovo učenje pomaže vernicima da prevaziđu pohlepu, sukobe i svakodnevne izazove.
Horovi pod vođstvom Milene Antović i Katarine Stanković donose toplinu, molitvu i prazničnu čaroliju u kriptu hrama na Vračaru.
Božićni koncert Pevačkog društva Hrama Svetog Save i potvrđuje da muzika može biti most između neba i zemlje. Ovaj tradicionalni muzičko-duhovni događaj, uvršten među deset najznačajnijih koncerata 2025. godine po izboru muzičkih kritičara dnevnog lista Politika, još jednom osvetljava put duhovne i umetničke izvrsnosti u srpskoj pravoslavnoj tradiciji.
- Ovo priznanje predstavlja veliko ohrabrenje i potvrdu da se trud, posvećenost i ljubav prema crkvenoj i duhovnoj muzici prepoznaju i cene u široj kulturnoj javnosti. Pevačko društvo Hrama Svetog Save svojim radom nastoji da kroz muziku svedoči veru, lepotu i uzvišenost pravoslavne tradicije, služeći u slavu Božju i na radost vernima - ističu organizatori Božićnog koncerta.
Pod umetničkim vođstvom dirigenata Milene Antović i Katarine Stanković, hor će izvesti odabrane kompozicije duhovne i tradicionalne muzike, posvećene prazniku Hristovog rođenja. Svaka nota i svaki glas u kripti Hrama Svetog Save na Vračaru postaće molitva, uvod u radost Božića i trenutak zajedništva svih prisutnih.

- Zahvaljujemo svima koji su svojim učešćem, molitvom i podrškom doprineli ovom priznanju: dirigentima, horskim pevačima, bratstvu Hrama Svetog Save, kao i vernoj publici. Božićni koncert predstavlja blagosloveni uvod u radost praznika rođenja Hristovog i priliku da se, kroz pojanje i molitvu, zajedno pripremimo za susret sa najradosnijim danom hrišćanske godine - poručuju iz Pevačkog društva Hrama Svetog Save.
Tradicionalni Božićni koncert održaće se u kripti Hrama Svetog Save u subotu 4. januara 2026, sa početkom u 19 časova. Ulaz je slobodan, a vrata hrama širom otvorena za sve koji žele da dožive toplinu, mir i duhovnu snagu božićnog pojanja.
Mitropolit mileševski ističe kako Hristovo učenje pomaže vernicima da prevaziđu pohlepu, sukobe i svakodnevne izazove.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
U duhu hrišćanske ljubavi, poglavar Srpske pravoslavne crkve prevazilazi kalendarske razlike i Hristovo Rođenje čestita svima – od pravoslavnih patrijarha do pape i crkvenih velikodostojnika u Srbiji.
Protojerej Dušan Kolunđić u jednom od svojih dela ostavio je zapis o tome kako “vezivanje” i “razvezivanje” u porodičnom krugu povezuje generacije i priprema srce za radost Rođenja Hristovog.
Dok nevreme i dalje otežava dolazak poklonika, svetogorski manastiri slave praznik Rođenja Hristovg celonoćnim bdenjima, psalmodijama i pridržavanjem stroge monaške discipline, nastavljajući vekovnu tradiciju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Mi, mi izgonimo iz duše svoje, iz srca svog, iz savesti svoje sve što je Božije ako živimo u nepokajanim gresima, govorio je Sveti Justin.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.
Episkop novobrdski poručio je da kosovski zavet Svetog kneza Lazara nije poziv na sukob, već svedočanstvo vere, ljubavi i dostojanstvenog čuvanja onoga što je povereno kroz vekove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna neobična pouka o kanti punoj vode otkriva zašto veliki broj ljudi dolazi pred Boga sa molbama, ali malo njih sa iskrenim pokajanjem.
Posle velike porodične tragedije, zajednica pokazala brigu za decu sveštenika i popadije, obezbedivši im krov nad glavom kao trajnu podršku.