“PRED NAMA JE VAŽAN ZADATAK”: Poruka vladike Atanasije na početku Božićnog posta
Mitropolit mileševski ističe kako Hristovo učenje pomaže vernicima da prevaziđu pohlepu, sukobe i svakodnevne izazove.
Horovi pod vođstvom Milene Antović i Katarine Stanković donose toplinu, molitvu i prazničnu čaroliju u kriptu hrama na Vračaru.
Božićni koncert Pevačkog društva Hrama Svetog Save i potvrđuje da muzika može biti most između neba i zemlje. Ovaj tradicionalni muzičko-duhovni događaj, uvršten među deset najznačajnijih koncerata 2025. godine po izboru muzičkih kritičara dnevnog lista Politika, još jednom osvetljava put duhovne i umetničke izvrsnosti u srpskoj pravoslavnoj tradiciji.
- Ovo priznanje predstavlja veliko ohrabrenje i potvrdu da se trud, posvećenost i ljubav prema crkvenoj i duhovnoj muzici prepoznaju i cene u široj kulturnoj javnosti. Pevačko društvo Hrama Svetog Save svojim radom nastoji da kroz muziku svedoči veru, lepotu i uzvišenost pravoslavne tradicije, služeći u slavu Božju i na radost vernima - ističu organizatori Božićnog koncerta.
Pod umetničkim vođstvom dirigenata Milene Antović i Katarine Stanković, hor će izvesti odabrane kompozicije duhovne i tradicionalne muzike, posvećene prazniku Hristovog rođenja. Svaka nota i svaki glas u kripti Hrama Svetog Save na Vračaru postaće molitva, uvod u radost Božića i trenutak zajedništva svih prisutnih.

- Zahvaljujemo svima koji su svojim učešćem, molitvom i podrškom doprineli ovom priznanju: dirigentima, horskim pevačima, bratstvu Hrama Svetog Save, kao i vernoj publici. Božićni koncert predstavlja blagosloveni uvod u radost praznika rođenja Hristovog i priliku da se, kroz pojanje i molitvu, zajedno pripremimo za susret sa najradosnijim danom hrišćanske godine - poručuju iz Pevačkog društva Hrama Svetog Save.
Tradicionalni Božićni koncert održaće se u kripti Hrama Svetog Save u subotu 4. januara 2026, sa početkom u 19 časova. Ulaz je slobodan, a vrata hrama širom otvorena za sve koji žele da dožive toplinu, mir i duhovnu snagu božićnog pojanja.
Mitropolit mileševski ističe kako Hristovo učenje pomaže vernicima da prevaziđu pohlepu, sukobe i svakodnevne izazove.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
U duhu hrišćanske ljubavi, poglavar Srpske pravoslavne crkve prevazilazi kalendarske razlike i Hristovo Rođenje čestita svima – od pravoslavnih patrijarha do pape i crkvenih velikodostojnika u Srbiji.
Protojerej Dušan Kolunđić u jednom od svojih dela ostavio je zapis o tome kako “vezivanje” i “razvezivanje” u porodičnom krugu povezuje generacije i priprema srce za radost Rođenja Hristovog.
Nova odluka iz Kijeva otvorila je pitanje da li se kalendar pretvara u političko oruđe u trenutku dubokih društvenih lomova.
Božićno pojanje u dvorani „Lisinski“ najavljeno je kao praznični susret vere i muzike, ali se ubrzo otkrilo da iza događaja stoji projekat vezan za obnovu tzv. Hrvatske pravoslavne crkve – ideje koja ponovo otvara pitanje sudbine Srba, Crkve i istorijskog pamćenja.
Od Sampsona koji je pobedio hiljade neprijatelja, preko proroka Ilije koji je vaskrsavao mrtve, do Svetog Jovana Krstitelja – otkrijte tajnu četrdesetodnevnog posta i njegovu duhovnu snagu.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U svetinji kod Priboja dve iskušenice stupile su na put monaškog služenja, a ovaj duhovni događaj sabrao je verni narod i sveštenstvo, spojivši vekovno pamćenje manastira sa živom, tihom radošću ovog posebnog trenutka.
Posle dugog čekanja i bezbrojnih obraćanja, gradska skupština je konačno donela odluku kojom je ispunjena višegodišnja želja stanovnika podgoričkog naselja Konik.
Porodice Manigoda i Kuribak dobijaju sredstva za obnovu kuća i alate, dok deo donacije rešava decenijski problem puta prema selu Dobrigošće.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
U besedi za 30. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da prava veličina dolazi iz predanosti i krotkosti pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Ageja po starom kalendaru, Sećanje na 14.000 nevine dece po novom. Katolici slave Svetog Tomu Beketa, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.