Izveštaj Skupštine pravoslavnih episkopa svedoči o snažnom širenju pravoslavnih bogoslužbenih mesta i rastu broja sveštenoslužitelja, uz vidljive promene na verskoj mapi Francuske i izazove koji prate ovaj process.
Dok se zvona mnogih zapadnoevropskih crkava oglašavaju pred sve manjim brojem vernika, na tlu Francuske tiho, ali postojano niču novi pravoslavni hramovi, a raste i broj sveštenika koji u njima bogosluže. Bez pompe i velikih reči, Pravoslavna crkva u ovoj zemlji beleži zamah koji je, čak i u crkvenim krugovima, iznenadio mnoge.
Skupština pravoslavnih episkopa Franuske objavila je 23. decembra 2025. godine izveštaj koji jasno pokazuje da se pravoslavna prisutnost u Francuskoj tokom poslednjih petnaest godina značajno proširila. Od 2010. do 2024. godine broj pravoslavnih bogoslužbenih mesta porastao je sa 235 na 320, što predstavlja povećanje od gotovo jedne trećine. Još upečatljiviji je podatak o rastu broja sveštenoslužitelja – gotovo 40 odsto više nego pre deceniju i po.
Rast pravoslavnih parohija nasuprot opadanju verske katoličke i protestantske prakse
Ovi brojevi dobijaju punu težinu tek kada se sagledaju u širem kontekstu. Dok se katoličke i protestantske zajednice u Francuskoj suočavaju sa dugotrajnim padom verske prakse i sve ređim prisustvom vernika na bogosluženjima, pravoslavne parohije beleže suprotan tok. Liturgijski život se širi, hramovi se obnavljaju ili grade iznova, a parohijske zajednice dobijaju jasnije i stabilnije obrise.
Kao ključni činilac ovog rasta, izveštaj navodi masovnu imigraciju iz Rumunije nakon pristupanja te zemlje Evropskoj uniji. Rumunska pravoslavna crkvena jurisdikcija danas je najbrojnija u Francuskoj, okupljajući više od trećine svih pravoslavnih parohija, ali i značajan deo monaštva. Sa vernicima su pristigli i sveštenici, uspostavljena je crkvena organizacija, a potreba za bogoslužbenim prostorima neposredno je uticala na širenje pravoslavne crkvene mreže.
Wikipedia/MOSSOT
Hram Svetog Save u Parizu
Bogosluženje na francuskom jeziku i izazovi crkvenog jedinstva
Istovremeno se menja i lice pravoslavlja u Francuskoj. Sve je više parohija u kojima se sveta Liturgija služi u potpunosti ili delimično na francuskom jeziku. Tokom petnaest godina njihov broj porastao je za više od 50 odsto, što svedoči o postupnoj, ali vidljivoj integraciji pravoslavnih zajednica u društveni i kulturni okvir zemlje, ali i o rastu interesovanja domaćeg stanovništva za pravoslavnu duhovnost.
Ipak, rast ne protiče bez unutrašnjih iskušenja. Autori izveštaja ukazuju na dugotrajan problem jurisdikcione razuđenosti, koji i dalje oblikuje pravoslavnu stvarnost u Francuskoj. Pored toga, savremeni geopolitički sukobi ostavljaju vidljiv trag i na crkveni život, dodatno otežavajući pitanje kanonskog jedinstva i zajedničkog svedočenja Crkve.
Uprkos tim izazovima, brojke govore jasno: pravoslavni hramovi u Francuskoj nisu puka statistika, već svedočanstvo živog crkvenog organizma koji se razvija, traži svoje mesto i ispoveda veru u okolnostima koje mu nisu uvek naklonjene. U tišini parohijskih porti, u jezicima koji se prepliću tokom liturgije i u zajednicama koje se okupljaju oko putira, Pravoslavna crkva u Francuskoj ispisuje novo, složeno i nimalo nevažno poglavlje svoje istorije.
Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.
Zvezda serijala „Mortal Kombat“ u 75. godini upokojila se u Santa Barbari, a njegov duhovni put ka pravoslavlju i krštenju ostaje inspiracija za sve koji traže smisao i unutrašnji mir.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
Njegova slava među Judejima u Vavilonu počela je onda kada je on izobličio dva pohotljiva i nepravedna starca, sudije judejske, i spasao celomudrenu Sosanu (Suzanu) od nepravedne smrti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Za Kanađanina čačanskih korena i njegovu izabranicu iz Azije, odluka da izgovore „da“ upravo u Srbiji predstavlja simbol ljubavi koja prevazilazi granice, čuva tradiciju i spaja porodice kroz veru i zajedništvo.
Košarkaš koji je osvojio svet, posle bronzane medalje na EuroBasketu 2025, otvara dušu i govori o detinjstvu u Atini, značaju Crkve i trenutku kada je kroz krštenje osetio da njegov život dobija dublji smisao.
Sveti apostol Pavle podseća da Carstvo Božije "nije jelo ni piće" (Rimlj. 14,17), što znači da Bog ne može carstvovati u srcu koje je opterećeno prekomernim ugađanjem telu.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se jedni pravdaju da "samo prate", a drugi sa visine osuđuju, sveštenik razbija lažnu podelu i pokazuje kako rijaliti programi utiču na savest, navike i unutrašnji život.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.