DANAS JE BOŽIĆ PO GREGORIJANSKOM KALENDARU: Slave ga svi katolici, ali i neki pravoslavci!
Jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka
Mi, mi izgonimo iz duše svoje, iz srca svog, iz savesti svoje sve što je Božije ako živimo u nepokajanim gresima, govorio je Sveti Justin.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Božić po julijanskom kalendaru, praznik Rođenja Isusa Hrista, koji se u hrišćanskoj tradiciji smatra najvažnijim događajem u istoriji sveta - dolaskom Boga među ljude.
Zašto je Božić temelj hrišćanske vere, svojevremeno je objašnjavao Sveti Justin Popović (Ćelijski). Tim povodom, prenosimo deo njegove besede o dubokom duhovnom značenju Božića:
- Ništa važnije od Božića! Zašto? Zato što je Bog sišao u ovaj svet. A dotle, gde je bio? Mi smo ga oterali svojim gresima sa zemlje, ne treba nam Bog. To svaki greh govori, hteo ti ili ne, jer svakim svojim grehom mi odgonimo Boga sa zemlje. Prvo odgonimo iz svoje duše, a onda iz cele istorije roda ljudskog. Što važi za tebe, to važi za sve nas. Mi, mi izgonimo iz duše svoje, iz srca svog, iz savesti svoje sve što je Božije ako živimo u nepokajanim gresima.
- Gospod je došao u ovaj svet, dao nam sile i snage da zaista pobedimo svaki greh, i ne samo svaki greh, nego svaku smrt, svakog đavola, dao nam je život večni. Došao u ovaj svet, uzeo na sebe telo ljudsko, prošao kroz smrt i vaskrsao telom iz mrtvih, uzneo se na nebo i pokazao šta će biti s tvojim i mojim telom. Ništa manje od toga!
Govoreći o smislu Hristovog dolaska i putu čovekovog povratka Bogu, Sveti Justin je posebno naglašavao ulogu Crkve i svetih tajni:
- U Crkvi Hristovoj mi imamo sva sredstva potrebna za naše duhovno sjedinjenje sa Gospodom Hristom. Tu su svete tajne i svete vrline. Sveto krštenje - kad se krštavamo, mi se oblačimo u Gospoda Hrista, izgonimo sve što je satansko i demonsko, odričemo se toga i predajemo sebe Gospodu Hristu. Šta je tek Sveto pričešće? To je potpuno sjedinjenje tvoje s Njim, potpuno sjedinjenje čoveka sa Gospodom Hristom. A vera, a ljubav, a molitva, a post? Sve su to vrline pomoću kojih se mi sjedinjujemo sa Gospodom Hristom.
Jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka
Monahinje na snimku i pijuču dok se slama, koja je jedan od simbola Hristovog rođenja, rastura po podu.
Horovi pod vođstvom Milene Antović i Katarine Stanković donose toplinu, molitvu i prazničnu čaroliju u kriptu hrama na Vračaru.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Mnogi vernici suočavaju se s osećajem da njihove molitve ostaju neuslišene uprkos trudu, suzama i usrdnosti.
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve ukazuje na pogrešna verovanja, otkriva simboliku najvažnijih nijansi i objašnjava zašto pojedine tonove ipak treba zaobići
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.
Izraelske vlasti odobrile su prisustvo vernika - prvi put posle napetih dana i dramatičnih događaja iznad Starog grada Jerusalima.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.