Monahinje na snimku i pijuču dok se slama, koja je jedan od simbola Hristovog rođenja, rastura po podu.
Danas je najradosniji hrišćanski praznik Božić i pravo je vreme i da se podsetimo kako se on dočekvao pre tačno 50 godina.
Naime, na mrežama je osvanuo snimak dočeka velikog praznika i manastiru Ćelije 1975. godine. Na snimku se vidi i blaženopočivšii mitropolit Amfilohije kako unosi Badnjak, ali i Sveti Justin Ćelijski. Dok mitropolit Amfilohije unosi badnjak, monahinje ga dočekuju pesmom "Badnjače" sa prskalicama u rukama.
Monahinje na snimku i pijuču dok se slama, koja je jedan od simbola Hristovog rođenja, rastura po podu. Posebno ushićenje nastaje kada se sitni poklončići bacaju u vazduh dok ih one hvataju.
Printskrin
Monahinje pijuču dok se rastura slama
Inače, manastir Ćelije je ženski manastir koji pripada Eparhiji valjevskoj Srpske pravoslavne crkve. Tačno vreme nastanka manastira nije poznato, ali prema opštim istorijskim podacima, manastir potiče iz srednjeg veka. Narodno predanje vezuje ovaj manastir za doba kralja Dragutina, koji je od 1282-1316. godine upravljao ovim krajevima, a bio je poznat i kao Sremski kralj.
Manastir Ćelije, kao manastir kraj sela Lelić se u turskim izvorima pominje 1560. godine, a kroz ceo XVIII vek, Ćelije su središte svih aktivnosti valjevskog kraja. Ugledni monasi ovog manastira imali su velikog udela u dizanju buna protiv Turaka, zbog čega je zloglasni paša Bušatlija početkom 1791. godine zapalio manastir Ćelija zajedno sa 13 crkava valjevskog kraja. U ovom manastiru je sveštenički čin dobio i Hadži Ruvim.
Manastir je poznat po tome što je u njemu živeo arhimandrit dr Justin Popović (1894 — 1979), Sveti Ava Justin, Veliki Svetionik Ćelijski, Svesrpski i Svepravoslavni, čiji se grob nalazi na južnoj strani oltara, a po čijoj želji, grob nema drugog spomenika osim ovećeg kamenog Krsta i cveća na humci.
Sa leve strane crkve prema oltaru, odmah iza severnih vrata, nalazi se grob Ilije Birčanina, podgorskog vojvode, obor-kneza ispod Medvednika, koga su turske dahije, zajedno sa valjevskim knezom Aleksom Nenadovićem, posekle na Kolubarskoj ćupriji u Valjevu 1804. godine.
U manastiru je razvijena štamparska i ikonopisačka delatnost. U manastirskoj crkvi su mošti novojavljenog Hristovog Svetitelja oca Justina Ćeliskog i delić moštiju svetitelja savremenog doba Nektarija Eginskog iz Grčke.
Sveti Teofan Zatvornik u misli za 27. nedelju po Pedesetnici poziva nas da duboko uronimo u duhovnu pripremu za praznik Božića, koji se slavi kroz rođenje Isusa Hrista. On nas podseća da ovaj praznik nije samo spoljašnja radost, već i unutrašnja, duhovna priprema koja ima višestruki značaj. Sveti Teofan nas upućuje da shvatimo značaj Božića ne samo kroz spoljnu manifestaciju rođenja Hrista, već kroz razumevanje dubokih teoloških i istorijskih aspekata tog događaja.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.
Tradicionalna akcija Verskog dobrotvornog starateljstva i "Radosti na dar" od 4. do 6. januara omogućava svakome da pokaže milosrđe i veru kroz konkretna dela.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.