Mnoge sudbine ostaju večita opomena da se ništa ne može sakriti niti izbeći pred licem Božje pravde.
U istoriji čovečanstva, mnogi su pokušali da moć, slavu i telesnu zavodljivost postave iznad istine, pravde i moralnog zakona. Na prvi pogled, činilo se da su uspeli - da su istina i pravednost poražene pred silom, politikom ili telesnim strastima. Međutim, tok vremena i nevidljiva ruka Božije pravde neumorno ispravljaju ono što ljudska volja pokušava da izvrne.
Upravo zbog toga, mnoge sudbine ostaju večita opomena da se ništa ne može sakriti, niti izbeći pred licem večne istine.
Jedna od najsnažnijih takvih opomena jeste sudbina Salome - mlade žene čije ime i danas izaziva jezu. Ona je kroz jedan ples, pod uticajem svoje majke Irodijade, tražila glavu pravednika - Svetog Jovana Krstitelja. Iako se u tom trenutku činilo da je zlo pobedilo, istina je bila strpljiva.
Godinama kasnije, na Pirinejskim planinama, gde su Rimljani proterali čitavu Irodovu porodicu, Saloma je tragično stradala. Zimi je pokušala da prošeta po zaleđenom jezeru, ali je led pod njom pukao. Dok je tonula u ledenu vodu, oštra ivica leda odsekla joj je glavu - ista ona pravda, isti onaj „nož“ koji je simbolično i bukvalno vratila sebi. Njena glava ostala je da pluta po površini jezera, dok je telo nestalo u dubinama. Narod je to prepoznao kao znak nebeske kazne i vekovima ponavljao: "Nož si dala - nož si dobila.“
Wikipedia/Ticijan Večeli - Web Gallery of Art:
Saloma i glava Svetog Jovana Krstitelja
Ali, priča o Salomi ne može se razumeti bez priče o čoveku čiju je smrt prouzrokovala – o Svetom Jovanu Krstitelju.
Jovan nije stradao zato što je bio grešnik, već zato što je govorio istinu. Nije nosio oružje, već reč Božiju. Hrabro je ustao protiv nemorala cara Iroda Antipe, koji je živeo sa ženom svog još uvek živog brata, Irodijadom. Zbog te osude, Irod ga je zatvorio, ali nije imao snage da ga pogubi. Ipak, Irodijada je čekala priliku da ga se zauvek reši.
Na dan Irodovog rođendana, u dvoru se slavilo, pilo i pevalo. Irodijada je iskoristila trenutak i poslala je svoju kćerku Salomu da pleše pred očuhom.
Posle "Sedam velova", čuvenog plesa koji je Saloma izvela pred Irodom, pijani vladar obećao je da će joj ispuniti svaku želju. Na nagovor osvetoljubive majke Irodijade, ona je zatražila poseban poklon – glavu Svetog Jovana Krstitelja na tacni. I dobila ju je.
Te noći pravednik je pogubljen, a njegova glava doneta Salomi - ne kao trofej, već kao rana na savesti čitavog sveta.
U Vrtu časti na Povlenu, vladika Isihije i akademik Matija Bećković otkrili su skulpturu Svetog Vladike Nikolaja, simbol nade i jedinstva srpskog naroda u teškim vremenima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, mitropolit David sližio je liturgiju u Puli i poručio da je vera hrabar odgovor na izazove savremenog sveta.
U pravoslavnoj ikonografiji može se susresti neobičan prikaz Jovana Krstitelja s krilima i… sopstvenom odsečenom glavom u rukama. Šta znači ova neobična predstava i koju poruku nosi za vernike?
Praznik seća na mučeničko stradanje Svetog Jovana Krstitelja, čija je glava posečena po naredbi cara Iroda, jer ga je javno razobličavao zbog nemoralnog života.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 16. ponedeljak po Duhovima pokazuje kako dela, Otac i Sveto pismo svedoče o Hristu i zašto je važno verovati Njegovim rečima da bismo pronašli spasenje.
U Vrtu časti na Povlenu, vladika Isihije i akademik Matija Bećković otkrili su skulpturu Svetog Vladike Nikolaja, simbol nade i jedinstva srpskog naroda u teškim vremenima.
Negativne pomisli donose teskobu i slabost, dok čiste misli vode do zdravlja i spokoja. Trojica velikih duhovnika – otac Tadej, sveti Ignjatije i starac Pajsije – otkrivaju kako da nadziremo ono što oblikuje našu dušu.
U manastirima i narodnim domovima, česnica nije bila samo za Božić. Ova mrsna, svečarska verzija krasila je mnoge praznične trpeze kao hleb blagoslova i zajedništva.