Mnoge sudbine ostaju večita opomena da se ništa ne može sakriti niti izbeći pred licem Božje pravde.
U istoriji čovečanstva, mnogi su pokušali da moć, slavu i telesnu zavodljivost postave iznad istine, pravde i moralnog zakona. Na prvi pogled, činilo se da su uspeli - da su istina i pravednost poražene pred silom, politikom ili telesnim strastima. Međutim, tok vremena i nevidljiva ruka Božije pravde neumorno ispravljaju ono što ljudska volja pokušava da izvrne.
Upravo zbog toga, mnoge sudbine ostaju večita opomena da se ništa ne može sakriti, niti izbeći pred licem večne istine.
Jedna od najsnažnijih takvih opomena jeste sudbina Salome - mlade žene čije ime i danas izaziva jezu. Ona je kroz jedan ples, pod uticajem svoje majke Irodijade, tražila glavu pravednika - Svetog Jovana Krstitelja. Iako se u tom trenutku činilo da je zlo pobedilo, istina je bila strpljiva.
Godinama kasnije, na Pirinejskim planinama, gde su Rimljani proterali čitavu Irodovu porodicu, Saloma je tragično stradala. Zimi je pokušala da prošeta po zaleđenom jezeru, ali je led pod njom pukao. Dok je tonula u ledenu vodu, oštra ivica leda odsekla joj je glavu - ista ona pravda, isti onaj „nož“ koji je simbolično i bukvalno vratila sebi. Njena glava ostala je da pluta po površini jezera, dok je telo nestalo u dubinama. Narod je to prepoznao kao znak nebeske kazne i vekovima ponavljao: "Nož si dala - nož si dobila.“
Wikipedia/Ticijan Večeli - Web Gallery of Art:
Saloma i glava Svetog Jovana Krstitelja
Ali, priča o Salomi ne može se razumeti bez priče o čoveku čiju je smrt prouzrokovala – o Svetom Jovanu Krstitelju.
Jovan nije stradao zato što je bio grešnik, već zato što je govorio istinu. Nije nosio oružje, već reč Božiju. Hrabro je ustao protiv nemorala cara Iroda Antipe, koji je živeo sa ženom svog još uvek živog brata, Irodijadom. Zbog te osude, Irod ga je zatvorio, ali nije imao snage da ga pogubi. Ipak, Irodijada je čekala priliku da ga se zauvek reši.
Na dan Irodovog rođendana, u dvoru se slavilo, pilo i pevalo. Irodijada je iskoristila trenutak i poslala je svoju kćerku Salomu da pleše pred očuhom.
Posle "Sedam velova", čuvenog plesa koji je Saloma izvela pred Irodom, pijani vladar obećao je da će joj ispuniti svaku želju. Na nagovor osvetoljubive majke Irodijade, ona je zatražila poseban poklon – glavu Svetog Jovana Krstitelja na tacni. I dobila ju je.
Te noći pravednik je pogubljen, a njegova glava doneta Salomi - ne kao trofej, već kao rana na savesti čitavog sveta.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, mitropolit David sližio je liturgiju u Puli i poručio da je vera hrabar odgovor na izazove savremenog sveta.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.