Preteča Gospodnji jedini je svetac koji se u Pravoslavnoj crkvi proslavlja čak sedam puta godišnje – kroz praznike koji prate njegov život, služenje, stradanje i čudesnu istoriju njegove najveće svetinje.
Sveti Jovan, veliki prorok, Preteča i Krstitelj Gospodnji, jedan je od najpoštovanijih svetitelja u Pravoslavnoj crkvi i ličnost koja je imala presudnu ulogu u jevanđelskim događajima. On je ujedno i svetitelj koji se u crkvenom kalendaru proslavlja najviše puta - više nego ijedan drugi, čak sedam puta u toku godine, što samo po sebi svedoči o izuzetnom mestu koje zauzima u životu Crkve. Nije zato slučajno što se sa njegovim imenom u crkvenom kalendaru vezuje više prazničnih dana, koji osvetljavaju glavne trenutke njegovog života, smisao njegovog služenja, ali i istoriju njegovog poštovanja nakon njegove zemaljske smrti.
Printscreen
Sveti Jovan Krstitelj
Crkva tokom godine sedam puta proslavlja spomen Svetog Jovana Preteče i Krstitelja:
20. januar (7. januar po starom kalendaru)
8. mart u prestupnoj godini / 9. mart u neprestupnoj godini (24. februar po starom kalendaru) - dva praznika koja se slave istog dana
7. jun (25. maj po starom kalendaru)
7. jul (24. jun po starom kalendaru)
11. septembar (29. avgust po starom kalendaru)
6. oktobar (23. septembar po starom kalendaru)
Svaki od ovih datuma vezan je za poseban događaj iz života Svetog Jovana Krstitelja ili za istoriju poštovanja njegove svetinje.
Njegovi roditelji, sveštenik Zaharija i njegova žena Jelisaveta, bili su već u poodmaklim godinama, a njihov dugogodišnji brak ostao je bez dece. U ono vreme na takve porodice gledalo se sa neodobravanjem, jer se smatralo da je bezdetnost kazna za neki veliki greh. Zaharija i Jelisaveta već su se bili pomirili sa takvim položajem, kada se dogodilo čudo.
Jevanđelje nam kazuje kako je Zaharija jednom služio u Jerusalimskom hramu. Po starozavetnom običaju, u jednom trenutku ostao je sam u svetinji, i tada mu se javio Arhangel Gavrilo, koji mu je navestio skoro rođenje sina:
„Mnogi će se obradovati rođenju njegovu; jer će biti velik pred Gospodom; i vina i sikera neće piti, i ispuniće se Duha Svetoga još od utrobe matere svoje“ (Lk 1, 14-15).
Zaharija nije poverovao da on i Jelisaveta mogu još dobiti dete, i zbog toga je bio kažnjen privremenom nemuštošću, koja je prestala tek nakon rođenja sina - Jovana.
Sav život Svetog Jovana Krstitelja bio je primer njegovim savremenicima, ali jedan događaj zauzima posebno mesto: Krštenje Gospoda Isusa Hrista u reci Jordan. Zbog toga se praznik u čast Svetog Jovana proslavlja dan posle Bogojavljenja.
Poznato je da se Jovan još u mladosti povukao u pustinju, gde je živeo u strogom postu, nosio najjednostavniju odeću i odricao se svake udobnosti. Ipak, on nije zahtevao isto od svih drugih. Onima koji su dolazili da slušaju njegovu propoved, pre svega je govorio o potrebi moralnog očišćenja i pokajanja. Za razliku od tadašnjih verskih skupina, Jovan nije delio ljude na „izabrane pravednike“ i „osuđene grešnike“. Naprotiv, podsećao je da se svaki greh može oprostiti ako se čovek iskreno pokaje.
U reci Jordan on je vršio poseban obred očišćenja, koji danas nazivamo Jovanovim krštenjem, i po kome je i dobio ime Krstitelj. Slični obredi postojali su i u Starom zavetu, ali Jovan je propovedao dublje očišćenje — ne samo od spoljašnjih prestupa, već i od rđavih misli i grešnih dela koja prljaju dušu.
Naziva se i Preteča, jer je suština njegovog služenja bila propoved o skorom dolasku Mesije, Pomazanika Božjeg. I tako, jednom prilikom, dok je krštavao u Jordanu, među ljudima je ugledao Isusa iz Nazareta.
Prepoznavši Spasitelja, Jovan je rekao: „Ti treba mene da krstiš, a Ti li dolaziš k meni?“ Ali mu je Hristos odgovorio: „Tako nam treba ispuniti svaku pravdu“, i primi krštenje od Jovana.
11. septembar - Usekovanje glave Svetog Jovana Preteče
Sveti Jovan je bez straha izobličavao javne grehe. Nije se ustručavao da ukori ni galilejskog vladara Iroda Antipu, koji je uzeo ženu svoga brata, Irodijadu. Zbog toga je Jovan bačen u tamnicu.
Irod se isprva plašio da ga pogubi: narod je voleo Jovana, a i sam vladar je osećao da bi ubistvo pravednika bilo veliki greh. Ali Irodijada je želela da ga se zauvek reši.
Na jednom velikom slavlju, ples njene kćeri Salome toliko se dopao Irodu da joj je pred svima obećao dati šta god zatraži. Po nagovoru majke, Saloma je zatražila glavu Svetog Jovana Krstitelja. Ne želeći da pogazi svoju reč, Irod je naredio da svetitelju odrube glavu.
SPC
Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja
8. mart / 9. mart - Prvo i drugo obretenje glave Svetog Jovana Preteče (dva praznika slave se istog datuma)
Po predanju, Irod je dao Jovanovu glavu Irodijadi, a njegovo telo je sahranjeno bez glave. Glava je čuvana kao sramni „trofej“, ali jedna pobožna žena nije mogla da podnese takvo skrnavljenje, te ju je tajno uzela i sahranila.
Posle mnogo godina sveta glava je pronađena i na tom mestu je podignut hram. Međutim, u vreme gonjenja hrišćana svetinja je ponovo bila izgubljena. Tek nakon što je car Konstantin Veliki dao slobodu hrišćanima, glava je ponovo pronađena. Ova dva događaja nazivaju se Prvim i Drugim obretenjem glave Svetog Jovana Preteče.
7. jun - Treće obretenje glave Svetog Jovana Preteče
Neko vreme svetinja se nalazila u Carigradu, ali je potom, verovatno u nemirima V veka, ponovo izgubljena. Po predanju, glava Svetog Jovana Krstitelja pronađena je tek u X veku. Taj događaj Crkva proslavlja kao Treće obretenje glave Svetog Jovana Preteče. O mestu gde se danas čuva ova velika svetinja postoje različita predanja.
Praznik posvećen Preteči Gospodnjem, podseća nas na važnost pokajanja, čistote srca i blagoslova koje primamo kroz veru, a venčići od ivanjskog cveća nose simboliku naše posvećenosti Bogu, trajnog sećanja na ljubav i milost koja nas vodi kroz život.
Otkrijte zbog čega praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče nosi ime koje danas zvuči strano našem narodu i šta mistični običaji ovog dana otkrivaju o staroj veri i jeziku.
Jedan deo moštiju Svetih Kirika i Julite čuva se u Ohridu, u crkvi Presvete Bogorodice Bolničke, gde im vernici vekovima dolaze na poklonjenje i molitvu.
Crkva poziva vernike da budu pažljivi u rečima, blagi u sudovima i istrajni u molitvi, jer se samo kroz smirenje i ljubav čuva zajedništvo među ljudima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Bez pompe i velikih reči, u molitvi i sabranosti, Sabor Svetog Jovana Krstitelja u ostroškoj svetinji protekao je kao retka prilika da se vera ne objašnjava - već doživi.
Nakon Jovanovog pogubljenja na ušću, gde se Jordan uliva u Mrtvo more, Isus Hristos nastavlja da propoveda reči Jovana Krstitelja i da veliča njegovo delo. Irodova vojska je uništena u bici, što su ljudi smatrali kaznom Boga.
Na liturgiji u hramu na Petlovom brdu poglavar SPC govorio je o snazi smirenja, pobedi nad egoizmom, istinskom pokajanju i tome zašto tek život sa Hristom svakom čoveku donosi radost, smisao i unutrašnji mir.
Jedan deo moštiju Svetih Kirika i Julite čuva se u Ohridu, u crkvi Presvete Bogorodice Bolničke, gde im vernici vekovima dolaze na poklonjenje i molitvu.
Dvanaestogodišnji dečak iz Donje Kamenice kod Zvornika danas se poštuje kao Sveti novomučenik Slobodan Donjokamenički, a njegovo ime ostalo je simbol nevinog stradanja i vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Akilu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik i iscelitelj Pantelejmon. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Klimenta Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice apostola zajedno sa suprugom Priskilom širio je Jevanđelje, pomagao u osnivanju prvih hrišćanskih zajednica i ostao upamćen kao mučenik koji je do kraja ostao veran Hristu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Dvanaestogodišnji dečak iz Donje Kamenice kod Zvornika danas se poštuje kao Sveti novomučenik Slobodan Donjokamenički, a njegovo ime ostalo je simbol nevinog stradanja i vere.
Jednostavan, mirisan i ukusan obrok od nekoliko skromnih sastojaka vraća toplinu porodične trpeze i donosi rešenje za sve one dane kada ne znamo šta da kuvamo.
U besedi za ponedeljak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik govori o veri kao najčvršćem osloncu duše, koja se ne čuva bekstvom od iskušenja, već kroz stradanja postaje čvršća i snažnija u zajednici sa Hristom.