Ovaj dan, pretprazništvo Bogojavljenja, podseća nas na važnost unutrašnje čistote i pokajanja, dok se pripremamo za slavlje Hristovog krštenja i božanskog osvećenja.
Srpska pravoslavna crkva 18. januara obeležava Krstovdan, dan koji je pretprazništvo Bogojavljenja, koje nas duhovno priprema za veliki događaj – Hristovo krštenje. Iako se često doživljava kao poseban praznik, Krstovdan je u crkvenom učenju uvod u slavlje Bogojavljenja, kada se slavi Hristovo krštenje u reci Jordan, a kroz njega osvećenje sveta.
Ovaj dan, kroz liturgijske obrede i čin vodoosvećenja, podseća nas na duhovnu obnovu i pokajanje. Vernici širom srpskih zemalja okupljaju se u crkvama, gde se služi sveta liturgija, a zatim obavlja čin vodoosvećenja, koji simbolizuje osvećenje Hristovom blagodati. Iako je Krstovdan pretprazništvo, on ima duboko značanje za duhovni život vernika, jer nas podseća na potrebu za unutrašnjim čišćenjem pred veliki praznik Bogojavljenja.
Printscreen
Ikona krštenja Isusa Hrista u reci Jordan
Sutradan, na sam dan Bogojavljenja, voda se osvećuje i van crkava, na rekama i drugim vodenim tokovima, ponovo podsećajući verne na krštenje Isusa Hrista od strane Svetog Jovana Krstitelja. Ovaj čin, koji se praktikuje u mnogim pravoslavnim zajednicama, ima duboko simboličko značenje – voda, koja je postala sredstvo za duhovnu pročišćenost, postaje vidljiv znak Božje blagodati koja osvežava verne.
Post na Krstovdan, koji crkva propisuje, kao i praksa koja se ustalila u narodu da se na ovaj dan temeljno čisti dom, ukazuju na težnju za unutrašnjim duhovnim pročišćenjem. Iako Krstovdan prethodi Bogojavljenju, on ima posebno značenje za svakog vernika. Kroz ove obrede, verni narod Srpske pravoslavne crkve priprema sebe da dočeka svetlost, pokajanje i obnovu koje Bog donosi sa dolaskom Božije blagodati, koja je najplastičnije vidljiva kroz osvećenje vode na Bogojavljenje.
Od 10. januara do Bogojavljenja traje vreme koje narodna tradicija povezuje sa prisustvom nečistih sila, dok teolozi i sveštenici ukazuju na značaj božićne radosti i duhovnog smisla ovog perioda.
Upokojio se dugogodišnji profesor Bogoslovije Svetа Tri Jerarha u manastiru Krki i Karlovačkoj bogosloviji, književnik, istoričar i pedagog Svetozar Borak koji je iza sebe ostavio primer života posvećenog istini, znanju i Hristu.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Eparhija raško-prizrenska podnela novu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, Albanca koji godinama nasilno upada u pravoslavne hramove i pokušava da ih prisvoji za svoju organizaciju, dok SPC upozorava da kosovske institucije godinama ćute na njegove napade.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Iako nose isti naziv, samo jedan se obeležava kao zaseban praznik, a običaji i post vezani za Krstovdan temelje se na različitim teološkim principima i nose drugačiju simboliku.
Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Osim fizičke štetnosti, pušenje se u duhovnom smislu posmatra kao strast, odnosno zavisnost koja zarobljava čoveka i udaljava ga od unutrašnje slobode, duhovne trezvenosti, a samim tim i od Boga.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.