Ovaj dan, pretprazništvo Bogojavljenja, podseća nas na važnost unutrašnje čistote i pokajanja, dok se pripremamo za slavlje Hristovog krštenja i božanskog osvećenja.
Srpska pravoslavna crkva 18. januara obeležava Krstovdan, dan koji je pretprazništvo Bogojavljenja, koje nas duhovno priprema za veliki događaj – Hristovo krštenje. Iako se često doživljava kao poseban praznik, Krstovdan je u crkvenom učenju uvod u slavlje Bogojavljenja, kada se slavi Hristovo krštenje u reci Jordan, a kroz njega osvećenje sveta.
Ovaj dan, kroz liturgijske obrede i čin vodoosvećenja, podseća nas na duhovnu obnovu i pokajanje. Vernici širom srpskih zemalja okupljaju se u crkvama, gde se služi sveta liturgija, a zatim obavlja čin vodoosvećenja, koji simbolizuje osvećenje Hristovom blagodati. Iako je Krstovdan pretprazništvo, on ima duboko značanje za duhovni život vernika, jer nas podseća na potrebu za unutrašnjim čišćenjem pred veliki praznik Bogojavljenja.
Printscreen
Ikona krštenja Isusa Hrista u reci Jordan
Sutradan, na sam dan Bogojavljenja, voda se osvećuje i van crkava, na rekama i drugim vodenim tokovima, ponovo podsećajući verne na krštenje Isusa Hrista od strane Svetog Jovana Krstitelja. Ovaj čin, koji se praktikuje u mnogim pravoslavnim zajednicama, ima duboko simboličko značenje – voda, koja je postala sredstvo za duhovnu pročišćenost, postaje vidljiv znak Božje blagodati koja osvežava verne.
Post na Krstovdan, koji crkva propisuje, kao i praksa koja se ustalila u narodu da se na ovaj dan temeljno čisti dom, ukazuju na težnju za unutrašnjim duhovnim pročišćenjem. Iako Krstovdan prethodi Bogojavljenju, on ima posebno značenje za svakog vernika. Kroz ove obrede, verni narod Srpske pravoslavne crkve priprema sebe da dočeka svetlost, pokajanje i obnovu koje Bog donosi sa dolaskom Božije blagodati, koja je najplastičnije vidljiva kroz osvećenje vode na Bogojavljenje.
Od 10. januara do Bogojavljenja traje vreme koje narodna tradicija povezuje sa prisustvom nečistih sila, dok teolozi i sveštenici ukazuju na značaj božićne radosti i duhovnog smisla ovog perioda.
Pred mnogobrojnim vernicima u manastiru Lepavina, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički poručio je da se duhovna sila ne stiče ljudskom snagom, već blagodaću Božjom.
Porodično nasilje nije privatna stvar u koju se ne treba mešati, nego zlo koje ugrožava život, dostojanstvo i duhovno zdravlje čoveka, ističe otac Dejan.
Na razvoj deteta utiče i mnogo drugih faktora - škola, društvo, mediji, pa čak i okruženje u kojem dete živi - ali trebalo bi naglasiti da osnova vaspitanja svakog deteta leži u porodici.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Iako nose isti naziv, samo jedan se obeležava kao zaseban praznik, a običaji i post vezani za Krstovdan temelje se na različitim teološkim principima i nose drugačiju simboliku.
Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
U vreme Julijana Odstupnika, dva zavađena čoveka na ulici uzela su njega za sudiju. On dosudi pravdu pravome, zbog čega se ovaj drugi naljutio, pa je otišao kod cara i optužio Evsignija kao hrišćanina.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.