Jedan od najznačajnijih praznika u srpskom pravoslavnom kalendaru nosi poruku o hrabrosti, veri i mučeništvu svetitelja koji je svedočio istinu čak i po cenu života.
Danas, na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju duboku i bolnu uspomenu na stradalničku smrt Preteče Gospodnjeg. Ovaj sveti dan podseća na nepravdu i mučeništvo koje je Sveti Jovan pretrpeo od ruku bezakonog cara Iroda i njegove zle supruge Irodijade. Kao prorok i čovek Božiji, Sveti Jovan nepokolebljivo je propovedao istinu, izobličavajući greh u svakoj njegovoj pojavi, čak i kada je to značilo suprotstaviti se vladaru.
U središtu ovog događaja stoji Irodova preljubnička veza sa Irodijadom, suprugom njegovog brata Filipa. Sveti Jovan, kao hrabri revnitelj zakona Božijeg, javno je ukoravao Iroda zbog ovog greha, govoreći: „Ti ne možeš imati ženu Filipa, brata svoga.“ Ta rečenica odjekivala je dvorom, ali i tamnicom u koju je Jovan bio zatvoren zbog svoje vere i smelosti.
Irod, rastrzan između straha od Boga i želje da sačuva ugled pred narodom, nije odmah pristao na Jovanovu smrt, ali pod pritiskom Irodijade, zle žene pohlepne za osvetom, konačno je popustio. U času proslavljanja svog rođendana, pod uticajem vina i zadovoljen besramnim igrama Irodijadine kćeri, Irod donosi kobnu odluku.
Njegova zakletva, data u trenutku slabosti, odvešće do tragične odluke da se Svetom Jovanu odseče glava i donese na tanjiru pred sve zvanice. Ta glava, izvor istine i reči Božije, ostaje simbol mučeništva i pravedne borbe protiv nepravde. Prema predanju, čak i nakon odsecanja, glava svetitelja izgovarala je iste reči izobličavanja Iroda, što je dodatno pojačalo užas na Irodovoj gozbi.
SPC
Ikona Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja
Razjarena, Irodijada je uzela glavu i probola iglom jezik, koji je izobličavao njihovo bezakonje. Nije dozvolila da se sahrani zajedno sa telom, jer se bojala da Jovan ne vaskrsne, ako glava bude pridružena telu, pa bi onda ponovo počeo izobličavati Iroda i nju. Telo Svetog Preteče učenici njegovi iste noći sahraniše u Sevastiji, a glavu Irodijada zakopa u dvorcu svom duboko u zemlji, na nekom nečistom i sakrivenom mestu.
Sveti Jovan, koji je svojom smelošću prethodio Hristovom dolasku, ne prestaje da svedoči istinu čak ni u smrti. Njegovo mučeništvo nije samo događaj iz prošlosti, već večna opomena o snazi vere, o borbi za pravednost i neprekidnom naporu da se ostane čist pred Bogom, ma koliko svet pokušavao da nas ućutka.
Današnji praznik nosi i poruku o postojanju večnog Sudije pred kojim nijedan tiranin, nijedna nepravda i nijedna laž ne mogu opstati. Srpski vernici, okupljeni u molitvi, sećaju se svog Svetog Preteče i mole se za milost i snagu da i sami budu hrabri svedoci vere, baš kao što je to bio Sveti Jovan.
Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja jedan je od strogih dana posta u pravoslavnom kalendaru. Vernici se danas uzdržavaju od mrsne hrane, moleći se za oprost greha i za duhovno očišćenje. U hramovima širom zemlje, održavaju se liturgije i parastosi u čast Svetog Jovana, u znak sećanja na njegovu žrtvu i kao podsetnik da je istina jača od svake ljudske sile.
Praznik Usekovanja nas uči da, iako se suočavamo sa mnogim izazovima i nepravdama u svetu, na kraju samo Božija pravda ostaje večna. Sveti Jovan Krstitelj ostaje svetionik vere za sve nas, svedok istine koji nas vodi ka svetlosti Gospoda našeg Isusa Hrista.
Preporučena u Molitveniku Srpske pravoslavne crkve za jutro i blagosloven početak dana, ova molitva ne donosi samo zaštitu, već pruža utehu i vodi kroz sve izazove života, podsećajući nas na neprekidnu prisutnost nebeskog zaštitnika.
Korak po korak, uz monahinju manastira Tumane, naučite postupak izrade i ukrašavanja sveća ružama od prirodnog voska, koje ne samo da osvajaju srca vernika već i donose blagoslov u domove širom planete.
Priziv Svetog Duha u svetinji na Vračaru biće služen 14. septembra u 9 časova u prisustvu vernog naroda, učenika, roditelja, prosvetnih radnika i veroučitelja.
Molitva u stihu, u kojoj je jedan od najvećih svetaca u pravoslavlju prikazan kao hrabri prorok i čuvar čistote, poziva vernike na pokajanje i duhovno jačanje, sledeći primer ovog ugodnika Božjeg.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Ovaj dan, pretprazništvo Bogojavljenja, podseća nas na važnost unutrašnje čistote i pokajanja, dok se pripremamo za slavlje Hristovog krštenja i božanskog osvećenja.
Bogata naslednica iz Soluna odrekla se svega iz ljubavi prema Bogu, a za nepokolebljivu veru i posvećenost platila je životom. Njena priča i danas nas inspiriše da istrajemo u veri uprkos svim iskušenjima.
U autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, pozivajući se na Jevanđelje i crkveno predanje, đakon Igor Cukanov iznosi svedočenja o životima, veri, propovedi i stradanju Isusovih srodnika.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.