BOŽJI ZNAK IZNAD SVETINJE U SRCU KOSOVA I METOHIJE? Snimci čudesnog prizora kod Manastira Ulije zadivili vernike
Fotografije koje se dele na društvenim mrežama prikazuju dva krsta na nebu iznad manastira kod Leposavića.
Jovanovi roditelji su bili stari ljudi, Zaharije i Jelisaveta, kojima je najveća želja bila da dobiju dete, ali to se nikako nije dešavalo.
Srpska pravoslavna crkva 6. oktobra slavi Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja. Tog dana proslavlja se milost prema pobožnim i pravednim roditeljima Svetog Jovana, starcu Zahariji i starici Jelisaveti.
Jovanovi roditelji su bili stari ljudi, Zaharije i Jelisaveta, kojima je najveća želja bila da dobiju dete, ali to se nikako nije dešavalo. Nisu odustali od molitvi Bogu i, kada su već bili jako stari, dogodilo se čudo. Jelisaveta je začela budućeg svetitelja.
Preko svojih anđela Bog je objavio rođenje Isaka od bezdetne Sare, i Samsona od bezdetnog Manoja i njegove žene, i Jovana Preteče od bezdetnih, Zaharije i Jelisavete.

U vreme cara Iroda, prvosveštenik Zaharije služio je u jerusalimskom hramu. Prema predanju, u oltaru mu se javio arhangel Gavrilo i objavio mu da će Jelisaveta roditi sina. Zaharije je posumnjao u njegove reči, jer su i on i njegova žena bili stari. Zaharije je tada od šoka navodno zanemeo. Progovorio je tek kada je, na dan obrezanja deteta, na daščici napisao: "Jovan mu je ime“ (Lk. 1, 63).
Kasnije, kada je Irod počeo da ubija decu u Vitlejemu i okolini, poslao je ljude da ubiju i Zaharijevog sina Jovana. Jelisaveta je sa detetom pobegla, a vojnici su ubili Zaharija pred oltarom.
Kao mlad, Jovan je otišao u pustinju gde se hranio korenjem i divljim medom. U propovedima je kritikovao moralno posrnuće svojih savremenika, pozivajući ih da se pokaju i vrate životu po Božijim zakonima.
On je krštavao ljude u reci Jordan, govoreći im da ih on krsti vodom, a da za njim "ide onaj koji će ih krstiti Duhom svetim i ognjem".
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U foto-konkursu „Podelite svetlost krštenja i osvojite dukat“, najviše glasova osvojila je fotografija Lazara Banjalića, dok su odmah iza njega Iskra Ristić i Lenka Branković. Saznajte više o njihovim inspirativnim pričama, kao i o simbolici ovog jedinstvenog konkursa koji slavi pravoslavnu veru i tradiciju.
Pravoslavni vernici danas slave Svetu mučenicu Anisiju po starom kalendaru i Svetu mučenicu Tatjanu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Arkadija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Od bogatstva do siromaštva, od tišine doma do mača na ulici - put ove ugodnice Božje i danas postavlja teška pitanja.
Pravoslavni vernici danas slave Svetih 14.000 mladenaca vitlejemskih po starom kalendaru i Svetog Teodosija Velikog po novom. Katolici proslavljaju Krštenje Isusovo, dok muslimani i Jevreji nemaju poseban veliki verski praznik.
Srpska pravoslavna crkva 11. januara molitveno se seća mučeničkog stradanja dece u gradu Hristovog rođenja.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
Inicijativa Usamea Zukorlića da se na vakufskoj parceli izgradi veliki versko-obrazovni kompleks otvara šira pitanja – o nasleđu rahmetli muftije Zukorlića, o borbi za imovinu i o mestu bošnjačke zajednice u Srbiji i Evropi.
Izjava nekadašnjeg reis-ul-uleme Mustafe Cerića rasplamsava strasti u regionu, dok Episkop Sergije i Mitropolit Fotije upozoravaju na opasnost od političkih eksperimenta sa vekovnim crkvenim tradicijama i mir među narodima.
Od bogatstva do siromaštva, od tišine doma do mača na ulici - put ove ugodnice Božje i danas postavlja teška pitanja.