Na Savindan, portal religija.rs pokrenuo je novu akciju u kojoj ćemo svake nedelje u 19 časova objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutih pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
Bilo je to jedno malo i mirno mesto pored reke Jordan, gde je živeo poseban čovek po imenu Jovan. Njegovo ime bilo je Jovan Krstitelj, a njegovo srce bilo je ispunjeno ljubavlju i neugaslom radošću. Život je posvetio pomaganju ljudima, govorio je da prava sreća dolazi iz srca koje je spremno da voli i pomogne. Ljudi su ga poštovali jer je znao da razjasni put do unutrašnjeg mira i blagostanja.
Jovan je nosio jednostavnu odeću od kamilje dlake i pio vodu iz čiste reke, a u njegovim očima bilo je nešto svetlo i snažno. Njegova svakodnevica bila je posvećena molitvi, tišini i službi Bogu. Iako je živeo skromno, bio je najbogatiji od svih, jer je znao da se pravo bogatstvo ne meri zlatom, već ljubavlju i dobrotom koju širimo oko sebe.
Ilustracija: religija.rs
Jedne večeri, dok je Jovan stajao pored reke Jordan i gledao zvezde koje su sijale na noćnom nebu, došao je veliki broj ljudi. Tražili su od njega savete, želeli su da saznaju kako da pronađu sreću. Jovan ih je sve pažljivo saslušao, a zatim im je rekao: „Sreća nije nešto što se može kupiti. Ona je u ljubavi koju dajemo, u veri koju negujemo, i u dobrim delima koja činimo za druge. Kada ljubav postane tvoj vodič, sreća će te pratiti na svakom koraku.“
Međutim, među okupljenim ljudima bila je jedna mala devojčica koja je bila tužna i zbunjena. Osećala se usamljeno, kao da sreća nikada neće doći do nje. Čula je o Jovanu Krstitelju i odlučila da ga potraži. U rukama je nosila cvetove i sočno voće kao dar za njega, jer je želela da mu zahvali za sve njegove mudre reči.
Ilustracija: religija.rs
Kada je devojčica stigla do Jovana, on je pogledao u njene oči, nasmešio se i rekao: „Tvoj dar je lep, mala devojčice, ali tvoje srce je još lepše. Sreća se ne nalazi u stvarima koje posedujemo, već u ljubavi koju delimo sa drugima. Sećaj se, prava sreća je u pomaganju onima koji je nemaju.“
Devojčica je pažljivo slušala njegove reči i obećala da će učiniti sve da pomaže drugima. Vratila se kući i počela da deli svoje igračke sa decom iz sela. Započela je igre sa prijateljima, smeh se širio iz njenog doma, i ubrzo je shvatila da je njeno srce postalo ispunjeno radošću i mirnošću.
Ilustracija: religija.rs
Jovan Krstitelj, svojim skromnim životom i mudrim savetima, pokazao je svetu da sreća ne dolazi od onoga što posedujemo, već od ljubavi, pažnje i pomoći koju pružamo onima oko nas. A dok su zvezde sijale na nebu, njihova svetlost bila je podsećanje na Jovanovu poruku – prava sreća dolazi iz srca ispunjenog ljubavlju i dobrotom, i ona se širi kao svetlost koja nikada ne prestaje.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Šta je ekranokratija i kako ekrani menjaju naš mozak, odnose i svakodnevicu – upravnik Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, prezviter Oliver Subotić, otkriva suptilne opasnosti modernog doba i načine zaštite od njihovog uticaja.
Na Savindan, koji se proslavlja i kao školska slava, portal religija.rs pokreće novu akciju u kojoj ćemo objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutim pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
Redosled u crkvi nije samo pitanje forme, već duboko ukorenjeno u duhovnim načelima i vrednostima koje pravoslavlje nastoji da očuva i prenese na svoje vernike.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Janis Paskvale Tortora u svom radu ističe da odsustvo očinskog autoriteta ostavlja trajne posledice na razvoj mladića i oblikuje njihove kasnije životne izbore.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
Arhimandrit Srpske pravoslavne crkve Vasilije Kostić objašnjava zašto porodični ručak nije samo obrok, već temelj vaspitanja – i kako se u toj tihoj svakodnevici gradi ili ruši autoritet oca, toplina majke i snaga deteta.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.