Na Savindan, koji se proslavlja i kao školska slava, portal religija.rs pokreće novu akciju u kojoj ćemo objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutim pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
U jednom selu podno visokih planina, u vreme kada je Sveti Sava hodio zemljom, ljudi su živeli u slozi, ali i u strahu. Noću su vukovi dolazili do njihovih domova i odnosili stoku. Seljani su postavljali straže i palili vatre, ali ništa nije pomagalo. Svake noći, zavijanje je odjekivalo šumom, a pastiri su sa zebnjom brojili preostale ovce.
Jednog jutra, dečak Milovan, najmlađi pastir u selu, dotrčao je zadihan:
— Došli su opet! Odveli su nam ovce! Šta da radimo?
Ljudi su se okupili pred crkvom, zabrinuto šapućući. Najstariji među njima reče:
— Sveti Sava prolazi našim krajevima. Samo on može pomoći.
Sava je upravo odmarao u crkvenoj porti, kada su mu prišli. Saslušao ih je pažljivo, prešao rukom preko brade i rekao:
— Ne treba se ljutiti na Božija stvorenja. Idem u planinu da vidim šta se dešava.
religija.rs
Ilustracija
Seljani su se zgledali – kako će jedan čovek sam otići među vukove? Ali Milovan je povikao:
— Poći ću sa tobom, sveti čoveče! Znam staze i ne bojim se!
Sava se nasmeja i klimnu glavom. Krenuli su zajedno, prateći tragove u snegu. Sunce se polako skrivalo iza planina, a šuma je postajala sve tamnija. Huk sove i pucketanje grančica odjekivali su u tišini.
Ubrzo, na proplanku, ugledali su neobičan prizor – velikog sivog vuka kako cvili, uhvaćenog u zamku. Njegove oči nisu bile divlje i strašne, već pune bola i tuge.
Milovan se stresao, ali Sava je prišao mirno i rekao blagim glasom:
— Ne boj se, brate vuče. Ja ću ti pomoći.
Kleknuo je i pažljivo oslobodio vuku šapu iz zamke. Vuk se povukao nekoliko koraka unazad, zatim zastao i pogledao ih pravo u oči. Milovan je šapnuo:
— Da li će nas sada napasti?
Ali vuk je samo zavijao tiho, kao da se zahvaljuje.
Sveti Sava mu reče:
— Idi sada. I više ne napadaj ljude. Bog je svima dao život, i tebi i njima. U šumi ima dovoljno hrane, ne diraj stoku njihovih domova.
Vuk je još jednom pogledao Savu, zatim se okrenuo i nestao u noći.
Kada su se vratili u selo, Sava je ispričao ljudima šta se dogodilo. Milovan je radosno dodao:
— Vuk nije zao, samo je bio gladan i uplašen!
Od tog dana, vukovi više nisu dolazili do sela. Ljudi su naučili važnu lekciju – umesto straha i mržnje, ljubav i mudrost donose mir. A Milovan je, godinama kasnije, pričao svojim unucima o noći kada je Sveti Sava razgovarao sa vukom.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Šta je ekranokratija i kako ekrani menjaju naš mozak, odnose i svakodnevicu – upravnik Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, prezviter Oliver Subotić, otkriva suptilne opasnosti modernog doba i načine zaštite od njihovog uticaja.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
U Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja danas se oseća snaga vere i tradicije, dok predstojatelj Srpske pravoslavne crkve podseća da vera živi u srcima ljudi i povezuje narod u teškim vremenima.
U besedi za 31. petak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako predanost, molitva i veličanje Boga mogu učiniti svaki trenutak života svetim i ispunjenim Božjom milošću.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Beseda vladike žičkog Stefana iz 1980. pred praznik očeva postavlja pitanje koje ne zastareva: da li deca odrastaju uz primer vere ili samo uz običaje bez sadržaja.
Za praznik koji prethodi Božiću, vladika Stefan je u jednoj od svojih beseda podsetio kako mali gestovi, pažnja i izbor ljudi u domu oblikuju dečije srce mnogo više od skupih stvari.
U Konaku kneginje Ljubice 5. januara mališane i roditelje očekuje susret sa običajima, muzikom i radošću praznika, kroz program koji spaja tradiciju, igru i zajedništvo.
U besedi za 31. petak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako predanost, molitva i veličanje Boga mogu učiniti svaki trenutak života svetim i ispunjenim Božjom milošću.
U pouci sveca krije se oštra i neprijatno snažna opomena: vera nije privatni zaklon, već obaveza koja se prepoznaje upravo onda kada je najteže stati i reći - ovo me se tiče.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U pouci sveca krije se oštra i neprijatno snažna opomena: vera nije privatni zaklon, već obaveza koja se prepoznaje upravo onda kada je najteže stati i reći - ovo me se tiče.
Dirljiva priča o Roniju Lokvudu, beskućniku koji je postao član jedne porodice i o decenijama ljubavi, podrške i nesebične posvećenosti koja je zauvek oblikovala njihove živote.