SVEDOČENJE MATI PARASKEVE IZ MILEŠEVE MENJA DOSADAŠNJE ISTINE O MOŠTIMA PRVOG SRPSKOG ARHIEPISKOPA: „Levu ruku Svetog Save je otkupio otac Ruđera Boškovića“
Iako se vekovima verovalo da su potpuno spaljene na Vračaru, novo svedočenje otkriva nove detalje o svetiteljevim moštima i njihovom putu kroz istoriju.
Mošti Svetog Save, prvog arhiepiskopa Srpske pravoslavne crkve i prosvetitelja, vekovima su predmet dubokog poštovanja, ali i različitih predanja i svedočenja koja stvaraju nedoumice u razumevanju njihove istorije.
Iako brojni pisani izvori beleže da su njegove mošti prenete iz Trnova u manastir Mileševu 1237. godine (spc.rs), a potom spaljene na Vračaru 1594. godine, postoje i drugačije priče i predanja koja otežavaju utvrđivanje tačnih činjenica. Svedočenje mati Paraskeve, monahinje manastira Mileševa, baca novo svetlo na sve dosadašnje priče o moštima Svetog Save:
RINA
Leva ruka Svetog Save od 2007. čuva se u manastiru Mileševa
- Tu je leva šaka Svetog Save. Nedostaje samo mali prst koji je ostao za uspomenu u Bugarskoj, u manastiru u Trnovu. To je bila, da tako kažemo, cena koju je car Arsen tražio da bar nešto ostane od svetitelja kod njih. Ali mi smo uspeli da dobijemo od sveg tela našeg Svetog Save samo levu šaku, koja se danas iznosi na svakodnevno celivanje i poklonjenje - svedoči mati Paraskeva, a potom otkriva:
- Levu šaku je otkupio od bratstva Čengića Nikola Bošković, rođeni otac Ruđera Boškovića, i poklonio je manastiru Svete Trojice u Pljevljima, da bi ona 2007. godine bila doneta u Mileševu.
RINA
Monahinja Paraskeva pored kivota u kome se čuva leva Ruka Svetog Save
Poslednjih godina u Hrvatskoj je primetno prekrajanje istorije, pri čemu pojedinci i određene institucije nastoje znamenite Srbe i pravoslavce, poput Nikole Tesle i Ruđera Boškovića, prikazati kao izdanke hrvatskog naroda. Međutim, i ova priča više nego direktno potvrđuje nacionalnu i versku pripadnost Ruđera Boškovića, čiji je otac, pravoslavni Srbin Nikola Bošković, otkupio deo moštiju Svetog Save i tako ih spasao, predavši ih na čuvanje pravoslavnom manastiru.
RINA
Mati Paraskeva ispred freske na kojoj je Sveti Sava
Ovo svedočenje otvara nova pitanja o očuvanju i predanju moštiju Svetog Save kroz vekove i podseća na bogatstvo duhovne istorije srpskog naroda. Bez obzira na različite izvore i tumačenja, prisustvo svetitelja u njegovim moštima ostaje neprolazna svetlost i uteha za vernike, dok njegova duhovna zaostavština nastavlja da uznosi Crkvu i narod u veri i ljubavi prema Bogu.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Izložba „Anđeoski obrazi Hilandara“, duhovne besede i svečana akademija obeležili su dane u čast Svetog Save, okupivši verni narod u znaku ljubavi, zajedništva i molitve.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz biblijske primere objašnjava kako anđeli pomažu pravednicima i zašto su vera, molitva i pokajanje važni za Božju milost.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu mati Paraskevu, Svetu Petku, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Nestora. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Sabine Avilske, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.