Petrova crkva kod Novog Pazara, najstarija bogomolja u Srbiji, bila je svedok krštenja Rastka Nemanjića, odricanja Stefana Nemanje od prestola i mnogih ključnih događaja srpske prošlosti.
U živopisnim predelima Stare Raške, uzvišenju, nedaleko od Novog Pazara, vekovima stoji Crkva Svetih apostola Petra i Pavla, najstariji spomenik crkvene arhitekture u Srbiji. Ovaj hram, podignut u 9. veku na temeljima još starijeg iz 6. veka, svedoči o duhovnoj i istorijskoj vertikali srpskog naroda. Među njenim svetim zidinama, u krstionici obasjanoj kandilima, kršten je onaj koji će postati duhovni otac srpskog naroda – Sveti Sava.
Wikipedia
Prikaz Svetog Save na fresci
- Ovde su kršteni sinovi Nemanjića, Vukan, Nemanja i Rastko. Stefan Nemanja ovde je održao dva državna sabora, a 1196. godine, u senci ove svetinje, odrekao se prestola i krenuo putem monaštva, ostavljajući sinu Rastku da ispuni zavet svetosti i duhovnog preobražaja. Ova stara bogomolja, koja odoleva vekovima, zaista je ispisala najvažnije stranice srpske istorije - svedoči protojerej-stavrofor Tomislav Milenković.
Petrova crkva je jedno od retkih sakralnih zdanja tog doba sa kružnom osnovom, dok njeni zidovi čuvaju slojeve srednjovekovnog freskoslikarstva, očuvane u četiri sloja. Njena duhovna i umetnička vrednost prepoznata je i van granica Srbije, te je upisana na UNESCO listu svetske baštine, dok se u domovini nalazi pod strogom zaštitom.
RINA
Petrova crkva, u kojoj je duhovno rođen Sveti Sava
- Ova crkva bila je sedište raških episkopa i mitropolita, a njeno groblje, sa nadgrobnim spomenicima ispisanim vekovima, predstavlja najubedljivije svedočanstvo o životu i delima ljudi iz prošlosti. Veliki broj vernika i turista iz inostranstva dolazi ovde, a neizmerno je važno da i naš narod poznaje svoju prošlost, jer samo tako možemo imati svetlu budućnost - dodaje otac Tomislav, prenosi Rina.
Brojna arheološka istraživanja na ovom lokalitetu otkrila su slojeve istorije utkane u kamen i tlo. Otkriven je zid iz doba Nemanjića, kao i ostaci spomenika Studeničke škole. U neposrednoj blizini crkve, polovinom prošlog veka, pronađen je i znameniti „novopazarski nalaz“ – bogatstvo koje je pratilo jednog neznanog pokojnika u večni počinak, osvetljavajući nam puteve kojima su hodili naši preci.
Petrova crkva, u kojoj je duhovno rođen Sveti Sava, ostaje svetionik vere i istorije, podsećajući nas na značaj duhovnog nasleđa i neprolazne vrednosti koje su nam ostavljene u amanet.
Mitropolit Fotije je tokom liturgije u drevnoj svetinji proizveo monahinju Anastasiju u čin igumanije, ističući ulogu manastira u duhovnoj obnovi i spasenju. A služen je pomen i i upokojenoj igumaniji Marti, čiji rad ostaje uzor za buduće generacije.
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Izložba „Anđeoski obrazi Hilandara“, duhovne besede i svečana akademija obeležili su dane u čast Svetog Save, okupivši verni narod u znaku ljubavi, zajedništva i molitve.
U Patrijaršijskom dvoru održan je značajan susret koji naglašava zajedničke vrednosti pravoslavlja i islama, istinu, ljubav i poštovanje kao temelj međusobnog razumevanja u vremenu duhovne zaboravnosti.
U ime patrijarha Porfirija, episkop lipljanski i vojni Dositej održao je dirljivu besedu o veri, služenju i žrtvi čoveka koji je život posvetio Otadžbini.
Stojičević kaže da se iza kulisa geopolitičkih pritisaka odvija se hibridna operacija Zapada usmerena na potkopavanje Srpske i Ruske crkve — kroz medije, univerzitete i politiku gradi se mreža uticaja koja menja lice pravoslavlja.
Rešenje Fanara kojim potvrđuje presudu za koju je sam priznao da je nepravedna pokrenula je talas nezadovoljstva, dok se iza crkvenih zidina vodi tiha, ali sudbonosna borba između savesti, vere i moći.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U jedno od najvećih srpskih svetilišta, vladari su ulazili kroz posebne kapije, koje su posle ceremonije zapečaćene, ostavljajući za sobom legende koje i danas nadahnjuju srpski narod.
Kroz nepokolebljivu veru i predanost, ova svetiteljka ostaje svetionik pravoslavlja, pokazujući snagu i lepotu bogoljubive majke koja je vodila svoju porodicu putem pravičnosti i ljubavi.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
Beseda za 20. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako bezumlje u srcu pokreće zla dela i zašto pokajanje ostaje jedini put ka spasenju.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.