Petrova crkva kod Novog Pazara, najstarija bogomolja u Srbiji, bila je svedok krštenja Rastka Nemanjića, odricanja Stefana Nemanje od prestola i mnogih ključnih događaja srpske prošlosti.
U živopisnim predelima Stare Raške, uzvišenju, nedaleko od Novog Pazara, vekovima stoji Crkva Svetih apostola Petra i Pavla, najstariji spomenik crkvene arhitekture u Srbiji. Ovaj hram, podignut u 9. veku na temeljima još starijeg iz 6. veka, svedoči o duhovnoj i istorijskoj vertikali srpskog naroda. Među njenim svetim zidinama, u krstionici obasjanoj kandilima, kršten je onaj koji će postati duhovni otac srpskog naroda – Sveti Sava.
Wikipedia
Prikaz Svetog Save na fresci
- Ovde su kršteni sinovi Nemanjića, Vukan, Nemanja i Rastko. Stefan Nemanja ovde je održao dva državna sabora, a 1196. godine, u senci ove svetinje, odrekao se prestola i krenuo putem monaštva, ostavljajući sinu Rastku da ispuni zavet svetosti i duhovnog preobražaja. Ova stara bogomolja, koja odoleva vekovima, zaista je ispisala najvažnije stranice srpske istorije - svedoči protojerej-stavrofor Tomislav Milenković.
Petrova crkva je jedno od retkih sakralnih zdanja tog doba sa kružnom osnovom, dok njeni zidovi čuvaju slojeve srednjovekovnog freskoslikarstva, očuvane u četiri sloja. Njena duhovna i umetnička vrednost prepoznata je i van granica Srbije, te je upisana na UNESCO listu svetske baštine, dok se u domovini nalazi pod strogom zaštitom.
RINA
Petrova crkva, u kojoj je duhovno rođen Sveti Sava
- Ova crkva bila je sedište raških episkopa i mitropolita, a njeno groblje, sa nadgrobnim spomenicima ispisanim vekovima, predstavlja najubedljivije svedočanstvo o životu i delima ljudi iz prošlosti. Veliki broj vernika i turista iz inostranstva dolazi ovde, a neizmerno je važno da i naš narod poznaje svoju prošlost, jer samo tako možemo imati svetlu budućnost - dodaje otac Tomislav, prenosi Rina.
Brojna arheološka istraživanja na ovom lokalitetu otkrila su slojeve istorije utkane u kamen i tlo. Otkriven je zid iz doba Nemanjića, kao i ostaci spomenika Studeničke škole. U neposrednoj blizini crkve, polovinom prošlog veka, pronađen je i znameniti „novopazarski nalaz“ – bogatstvo koje je pratilo jednog neznanog pokojnika u večni počinak, osvetljavajući nam puteve kojima su hodili naši preci.
Petrova crkva, u kojoj je duhovno rođen Sveti Sava, ostaje svetionik vere i istorije, podsećajući nas na značaj duhovnog nasleđa i neprolazne vrednosti koje su nam ostavljene u amanet.
Mitropolit Fotije je tokom liturgije u drevnoj svetinji proizveo monahinju Anastasiju u čin igumanije, ističući ulogu manastira u duhovnoj obnovi i spasenju. A služen je pomen i i upokojenoj igumaniji Marti, čiji rad ostaje uzor za buduće generacije.
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Izložba „Anđeoski obrazi Hilandara“, duhovne besede i svečana akademija obeležili su dane u čast Svetog Save, okupivši verni narod u znaku ljubavi, zajedništva i molitve.
Treće nedelje posta u pravoslavnim hramovima iznosi se Krst Hristov na poklonjenje i kao poziv verniku da zastane, preispita svoj život, obnovi veru i pronađe snagu da nastavi duhovnu borbu do Vaskrsa.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U jedno od najvećih srpskih svetilišta, vladari su ulazili kroz posebne kapije, koje su posle ceremonije zapečaćene, ostavljajući za sobom legende koje i danas nadahnjuju srpski narod.
Kroz nepokolebljivu veru i predanost, ova svetiteljka ostaje svetionik pravoslavlja, pokazujući snagu i lepotu bogoljubive majke koja je vodila svoju porodicu putem pravičnosti i ljubavi.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.