Petrova crkva kod Novog Pazara, najstarija bogomolja u Srbiji, bila je svedok krštenja Rastka Nemanjića, odricanja Stefana Nemanje od prestola i mnogih ključnih događaja srpske prošlosti.
U živopisnim predelima Stare Raške, uzvišenju, nedaleko od Novog Pazara, vekovima stoji Crkva Svetih apostola Petra i Pavla, najstariji spomenik crkvene arhitekture u Srbiji. Ovaj hram, podignut u 9. veku na temeljima još starijeg iz 6. veka, svedoči o duhovnoj i istorijskoj vertikali srpskog naroda. Među njenim svetim zidinama, u krstionici obasjanoj kandilima, kršten je onaj koji će postati duhovni otac srpskog naroda – Sveti Sava.
Wikipedia
Prikaz Svetog Save na fresci
- Ovde su kršteni sinovi Nemanjića, Vukan, Nemanja i Rastko. Stefan Nemanja ovde je održao dva državna sabora, a 1196. godine, u senci ove svetinje, odrekao se prestola i krenuo putem monaštva, ostavljajući sinu Rastku da ispuni zavet svetosti i duhovnog preobražaja. Ova stara bogomolja, koja odoleva vekovima, zaista je ispisala najvažnije stranice srpske istorije - svedoči protojerej-stavrofor Tomislav Milenković.
Petrova crkva je jedno od retkih sakralnih zdanja tog doba sa kružnom osnovom, dok njeni zidovi čuvaju slojeve srednjovekovnog freskoslikarstva, očuvane u četiri sloja. Njena duhovna i umetnička vrednost prepoznata je i van granica Srbije, te je upisana na UNESCO listu svetske baštine, dok se u domovini nalazi pod strogom zaštitom.
RINA
Petrova crkva, u kojoj je duhovno rođen Sveti Sava
- Ova crkva bila je sedište raških episkopa i mitropolita, a njeno groblje, sa nadgrobnim spomenicima ispisanim vekovima, predstavlja najubedljivije svedočanstvo o životu i delima ljudi iz prošlosti. Veliki broj vernika i turista iz inostranstva dolazi ovde, a neizmerno je važno da i naš narod poznaje svoju prošlost, jer samo tako možemo imati svetlu budućnost - dodaje otac Tomislav, prenosi Rina.
Brojna arheološka istraživanja na ovom lokalitetu otkrila su slojeve istorije utkane u kamen i tlo. Otkriven je zid iz doba Nemanjića, kao i ostaci spomenika Studeničke škole. U neposrednoj blizini crkve, polovinom prošlog veka, pronađen je i znameniti „novopazarski nalaz“ – bogatstvo koje je pratilo jednog neznanog pokojnika u večni počinak, osvetljavajući nam puteve kojima su hodili naši preci.
Petrova crkva, u kojoj je duhovno rođen Sveti Sava, ostaje svetionik vere i istorije, podsećajući nas na značaj duhovnog nasleđa i neprolazne vrednosti koje su nam ostavljene u amanet.
Mitropolit Fotije je tokom liturgije u drevnoj svetinji proizveo monahinju Anastasiju u čin igumanije, ističući ulogu manastira u duhovnoj obnovi i spasenju. A služen je pomen i i upokojenoj igumaniji Marti, čiji rad ostaje uzor za buduće generacije.
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Izložba „Anđeoski obrazi Hilandara“, duhovne besede i svečana akademija obeležili su dane u čast Svetog Save, okupivši verni narod u znaku ljubavi, zajedništva i molitve.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U jedno od najvećih srpskih svetilišta, vladari su ulazili kroz posebne kapije, koje su posle ceremonije zapečaćene, ostavljajući za sobom legende koje i danas nadahnjuju srpski narod.
Kroz nepokolebljivu veru i predanost, ova svetiteljka ostaje svetionik pravoslavlja, pokazujući snagu i lepotu bogoljubive majke koja je vodila svoju porodicu putem pravičnosti i ljubavi.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.