Izložba „Anđeoski obrazi Hilandara“, duhovne besede i svečana akademija obeležili su dane u čast Svetog Save, okupivši verni narod u znaku ljubavi, zajedništva i molitve.
U susret prazniku Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog i utemeljivača Srpske pravoslavne crkve, širom srpskih zemalja održavaju se svetosavske svečanosti i akademije, svedočeći o nepokolebljivoj duhovnoj snazi i vernosti srpskog naroda prema liku i delu svog najvećeg prosvetitelja. Ovaj blagosloveni događaj, koji se kroz vekove ustoličio kao temelj srpske duhovnosti i kulture, ove godine je poseban sjaj dobio i u Priboju, gde je uz blagoslov arhiepiskopa i mitropolita mileševskog Atanasija, Crkvena opština Priboj priredila svečanosti dostojne imena Svetoga Save.
Anđeoski obrazi Hilandara – lepota svetogorske umetnosti
Svetosavska radost u Priboju započela je u Zavičajnom muzeju otvaranjem izložbe „Anđeoski obrazi Hilandara“, rad Dragana Tomanovića, slikara-restauratora iz užičkog muzeja. Trideset monaških portreta, nastalih tokom njegovog dugogodišnjeg boravka u Hilandaru, svedoče o dubokoj duhovnosti i tajnovitom svetlu Svete Gore. Kroz umešnost njegove ruke, na platnu su zaživeli likovi onih koji su svoj život prineli Bogu u postu, molitvi i poslušanju.
Foto: Eparhija mileševska
Svetosavske svečanosti u Priboju započele su u Zavičajnom muzeju otvaranjem izložbe „Anđeoski obrazi Hilandara“, rad Dragana Tomanovića
O značaju izložbe govorili su direktorka Muzeja Nada Milićević, mitropolit Atanasije, autor Dragan Tomanović i gospođa Gordana Gavrić, svetnik direktora Zadužbine Svetog manastira Hilandara. Skup je bio obeležen mirom, poštovanjem i molitvenom tišinom, koja priliči ovom uzvišenom događaju.
Svetosavska akademija – svetlost koja ne gasne
Posle svečanog otvaranja izložbe, u Domu kulture u Priboju održana je Svetosavska akademija, koja je okupila brojne duhovnike, predstavnike lokalne samouprave, prosvetne radnike, kulturne poslenike i verni narod. Arhijerejskim blagoslovom, mitropolit mileševski Atanasije pozdravio je sve učesnike i goste, naglašavajući da je Svetosavski put put ljubavi – bogopoznanja i čovekoljublja, put koji vodi ka životu večnom.
Foto: Eparhija mileševska
Deo bogatog proframa Svetosavskih svečanosti u Priboju
O svetiteljskom liku i delu Svetog Save govorio je arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski, protojerej-stavrofor Gojko Perović, čije reči bile su prožete mudrošću i ljubavlju prema duhovnoj ostavštini najvećeg srpskog svetitelja. Podsećajući prisutne na značaj Svetog Save kao mirotvorca, prosvetitelja i zaštitnika srpskog naroda, on je pozvao sve da slede njegov primer u ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Umetnost u slavu Svetog Save
U bogatom programu akademije učestvovali su učenici veronauke i Muzičke škole iz Priboja, crkveno-gradski hor „Sveti knez Lazar“, glumac Mihailo Laptošević, KUD „Dabar“ Crkvene opštine Priboj, članovi Guslarskog društva Priboj, izvođači etno muzike i mladi pesnici. Svaka tačka programa bila je odraz srpske duše, koja kroz pesmu, muziku i poeziju svedoči o večnoj vezi srpskog naroda sa Svetim Savom.
Svečanostima su prisustvovali predsednici opština Pljevlja, Nova Varoš i Priboj – dr Dario Vraneš, Branko Bjelić i Lazar Rvović, kao i direktori osnovnih i srednjih škola, prosvetni radnici i predstavnici kulturnog i javnog života Priboja.
Završna reč blagodarnosti
U ime organizatora, svim učesnicima programa i vernom narodu zahvalio se arhijerejski namesnik pribojski, protojerej-stavrofor Marko Papić. Njegove reči bile su pune blagodarnosti i molitvenog blagoslova, pozivajući sve da nastave putem Svetosavlja, jer je to put koji vodi ka istini, ljubavi i spasenju.
Svetosavske svečanosti u Priboju bile su još jedan dokaz da se svetlost Svetog Save ne gasi, već da iz pokolenja u pokolenje obasjava srpski narod, vodeći ga putem vere, znanja i ljubavi.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Svetogorski starac podseća da odricanje nema puni smisao ako čovek istovremeno ne pronađe više mesta za molitvu, ljubav, praštanje i mir u odnosima sa drugima.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
U besedi za petak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto su prorocima poverene nebeske tajne i zašto je svedočenje Božje istine povezano sa stradanjem i putem ka Hristu.
Probajte riblje varivo od soje po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte molitvu Bogorodice Djevo i duhovno se nadahnite poukom shimonaha Zosime.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
U manastiru Mileševa dogodio se susret ispunjen emocijama i duhovnom toplinom – mitropolit Atanasije je s radošću poželeo dobrodošlicu episkopu Filaretu, koji se vraća u svetinju gde je služio Bogu i narodu.
Na praznik Blage Marije mitropolit Atanasije osveštao je zemljište za budući hram i poručio da će ova svetinja biti svedočanstvo Hristove pobede nad smrću i mesto okupljanja budućih pokolenja.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Dve nedelje pripreme za Uspenje Presvete Bogorodice donose stroga pravila ishrane, ali i dva velika praznika, Preobraženje i Iznošenje Časnog Krsta, kada se određena pravila ublažavaju.
U vreme cara Antioha IV Epifana porodica je odbila da prihvati idolopoklonstvo, a njihovo svedočanstvo vekovima ostaje primer istrajnosti, hrabrosti i poverenja u Boga.