Izložba „Anđeoski obrazi Hilandara“, duhovne besede i svečana akademija obeležili su dane u čast Svetog Save, okupivši verni narod u znaku ljubavi, zajedništva i molitve.
U susret prazniku Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog i utemeljivača Srpske pravoslavne crkve, širom srpskih zemalja održavaju se svetosavske svečanosti i akademije, svedočeći o nepokolebljivoj duhovnoj snazi i vernosti srpskog naroda prema liku i delu svog najvećeg prosvetitelja. Ovaj blagosloveni događaj, koji se kroz vekove ustoličio kao temelj srpske duhovnosti i kulture, ove godine je poseban sjaj dobio i u Priboju, gde je uz blagoslov arhiepiskopa i mitropolita mileševskog Atanasija, Crkvena opština Priboj priredila svečanosti dostojne imena Svetoga Save.
Anđeoski obrazi Hilandara – lepota svetogorske umetnosti
Svetosavska radost u Priboju započela je u Zavičajnom muzeju otvaranjem izložbe „Anđeoski obrazi Hilandara“, rad Dragana Tomanovića, slikara-restauratora iz užičkog muzeja. Trideset monaških portreta, nastalih tokom njegovog dugogodišnjeg boravka u Hilandaru, svedoče o dubokoj duhovnosti i tajnovitom svetlu Svete Gore. Kroz umešnost njegove ruke, na platnu su zaživeli likovi onih koji su svoj život prineli Bogu u postu, molitvi i poslušanju.
Foto: Eparhija mileševska
Svetosavske svečanosti u Priboju započele su u Zavičajnom muzeju otvaranjem izložbe „Anđeoski obrazi Hilandara“, rad Dragana Tomanovića
O značaju izložbe govorili su direktorka Muzeja Nada Milićević, mitropolit Atanasije, autor Dragan Tomanović i gospođa Gordana Gavrić, svetnik direktora Zadužbine Svetog manastira Hilandara. Skup je bio obeležen mirom, poštovanjem i molitvenom tišinom, koja priliči ovom uzvišenom događaju.
Svetosavska akademija – svetlost koja ne gasne
Posle svečanog otvaranja izložbe, u Domu kulture u Priboju održana je Svetosavska akademija, koja je okupila brojne duhovnike, predstavnike lokalne samouprave, prosvetne radnike, kulturne poslenike i verni narod. Arhijerejskim blagoslovom, mitropolit mileševski Atanasije pozdravio je sve učesnike i goste, naglašavajući da je Svetosavski put put ljubavi – bogopoznanja i čovekoljublja, put koji vodi ka životu večnom.
Foto: Eparhija mileševska
Deo bogatog proframa Svetosavskih svečanosti u Priboju
O svetiteljskom liku i delu Svetog Save govorio je arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski, protojerej-stavrofor Gojko Perović, čije reči bile su prožete mudrošću i ljubavlju prema duhovnoj ostavštini najvećeg srpskog svetitelja. Podsećajući prisutne na značaj Svetog Save kao mirotvorca, prosvetitelja i zaštitnika srpskog naroda, on je pozvao sve da slede njegov primer u ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Umetnost u slavu Svetog Save
U bogatom programu akademije učestvovali su učenici veronauke i Muzičke škole iz Priboja, crkveno-gradski hor „Sveti knez Lazar“, glumac Mihailo Laptošević, KUD „Dabar“ Crkvene opštine Priboj, članovi Guslarskog društva Priboj, izvođači etno muzike i mladi pesnici. Svaka tačka programa bila je odraz srpske duše, koja kroz pesmu, muziku i poeziju svedoči o večnoj vezi srpskog naroda sa Svetim Savom.
Svečanostima su prisustvovali predsednici opština Pljevlja, Nova Varoš i Priboj – dr Dario Vraneš, Branko Bjelić i Lazar Rvović, kao i direktori osnovnih i srednjih škola, prosvetni radnici i predstavnici kulturnog i javnog života Priboja.
Završna reč blagodarnosti
U ime organizatora, svim učesnicima programa i vernom narodu zahvalio se arhijerejski namesnik pribojski, protojerej-stavrofor Marko Papić. Njegove reči bile su pune blagodarnosti i molitvenog blagoslova, pozivajući sve da nastave putem Svetosavlja, jer je to put koji vodi ka istini, ljubavi i spasenju.
Svetosavske svečanosti u Priboju bile su još jedan dokaz da se svetlost Svetog Save ne gasi, već da iz pokolenja u pokolenje obasjava srpski narod, vodeći ga putem vere, znanja i ljubavi.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.