Izložba „Anđeoski obrazi Hilandara“, duhovne besede i svečana akademija obeležili su dane u čast Svetog Save, okupivši verni narod u znaku ljubavi, zajedništva i molitve.
U susret prazniku Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog i utemeljivača Srpske pravoslavne crkve, širom srpskih zemalja održavaju se svetosavske svečanosti i akademije, svedočeći o nepokolebljivoj duhovnoj snazi i vernosti srpskog naroda prema liku i delu svog najvećeg prosvetitelja. Ovaj blagosloveni događaj, koji se kroz vekove ustoličio kao temelj srpske duhovnosti i kulture, ove godine je poseban sjaj dobio i u Priboju, gde je uz blagoslov arhiepiskopa i mitropolita mileševskog Atanasija, Crkvena opština Priboj priredila svečanosti dostojne imena Svetoga Save.
Anđeoski obrazi Hilandara – lepota svetogorske umetnosti
Svetosavska radost u Priboju započela je u Zavičajnom muzeju otvaranjem izložbe „Anđeoski obrazi Hilandara“, rad Dragana Tomanovića, slikara-restauratora iz užičkog muzeja. Trideset monaških portreta, nastalih tokom njegovog dugogodišnjeg boravka u Hilandaru, svedoče o dubokoj duhovnosti i tajnovitom svetlu Svete Gore. Kroz umešnost njegove ruke, na platnu su zaživeli likovi onih koji su svoj život prineli Bogu u postu, molitvi i poslušanju.
Foto: Eparhija mileševska
Svetosavske svečanosti u Priboju započele su u Zavičajnom muzeju otvaranjem izložbe „Anđeoski obrazi Hilandara“, rad Dragana Tomanovića
O značaju izložbe govorili su direktorka Muzeja Nada Milićević, mitropolit Atanasije, autor Dragan Tomanović i gospođa Gordana Gavrić, svetnik direktora Zadužbine Svetog manastira Hilandara. Skup je bio obeležen mirom, poštovanjem i molitvenom tišinom, koja priliči ovom uzvišenom događaju.
Svetosavska akademija – svetlost koja ne gasne
Posle svečanog otvaranja izložbe, u Domu kulture u Priboju održana je Svetosavska akademija, koja je okupila brojne duhovnike, predstavnike lokalne samouprave, prosvetne radnike, kulturne poslenike i verni narod. Arhijerejskim blagoslovom, mitropolit mileševski Atanasije pozdravio je sve učesnike i goste, naglašavajući da je Svetosavski put put ljubavi – bogopoznanja i čovekoljublja, put koji vodi ka životu večnom.
Foto: Eparhija mileševska
Deo bogatog proframa Svetosavskih svečanosti u Priboju
O svetiteljskom liku i delu Svetog Save govorio je arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski, protojerej-stavrofor Gojko Perović, čije reči bile su prožete mudrošću i ljubavlju prema duhovnoj ostavštini najvećeg srpskog svetitelja. Podsećajući prisutne na značaj Svetog Save kao mirotvorca, prosvetitelja i zaštitnika srpskog naroda, on je pozvao sve da slede njegov primer u ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Umetnost u slavu Svetog Save
U bogatom programu akademije učestvovali su učenici veronauke i Muzičke škole iz Priboja, crkveno-gradski hor „Sveti knez Lazar“, glumac Mihailo Laptošević, KUD „Dabar“ Crkvene opštine Priboj, članovi Guslarskog društva Priboj, izvođači etno muzike i mladi pesnici. Svaka tačka programa bila je odraz srpske duše, koja kroz pesmu, muziku i poeziju svedoči o večnoj vezi srpskog naroda sa Svetim Savom.
Svečanostima su prisustvovali predsednici opština Pljevlja, Nova Varoš i Priboj – dr Dario Vraneš, Branko Bjelić i Lazar Rvović, kao i direktori osnovnih i srednjih škola, prosvetni radnici i predstavnici kulturnog i javnog života Priboja.
Završna reč blagodarnosti
U ime organizatora, svim učesnicima programa i vernom narodu zahvalio se arhijerejski namesnik pribojski, protojerej-stavrofor Marko Papić. Njegove reči bile su pune blagodarnosti i molitvenog blagoslova, pozivajući sve da nastave putem Svetosavlja, jer je to put koji vodi ka istini, ljubavi i spasenju.
Svetosavske svečanosti u Priboju bile su još jedan dokaz da se svetlost Svetog Save ne gasi, već da iz pokolenja u pokolenje obasjava srpski narod, vodeći ga putem vere, znanja i ljubavi.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Na velikom međunarodnom forumu, đakon Vasilije Bursać predstavio višedecenijska iskustva agencije Dobročinstvo, istakavši značaj svetih putovanja, učenja i očuvanja tradicije u izazovima modernog društva.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
U manastiru Mileševa dogodio se susret ispunjen emocijama i duhovnom toplinom – mitropolit Atanasije je s radošću poželeo dobrodošlicu episkopu Filaretu, koji se vraća u svetinju gde je služio Bogu i narodu.
U kripti zavetnog hrama vernici, prosvetitelji i akademici okupili su se da poslušaju reči patrijarha Porfirija o neiscrpnoj mudrosti prvog srpskog arhiepiskopa, njegovom prosvetiteljstvu i značaju za savremeni život i vrednosti zajednice.
Na velikom međunarodnom forumu, đakon Vasilije Bursać predstavio višedecenijska iskustva agencije Dobročinstvo, istakavši značaj svetih putovanja, učenja i očuvanja tradicije u izazovima modernog društva.
U razgovoru sa apostolskim nuncijem Luiđijem Bjankom u Beogradu, poglavar SPC govorio je o pritiscima, zabranama i pokušajima da se izbriše duhovni i istorijski identitet Srba na Kosovu i Metohiji.
Dok su zvona pozivala na prazničnu radost, nevidljiva ruka je pokušala da preseče vezu između Crkve i vernog naroda: organizovana akcija na mreži otvorila je pitanje ko bira upravo svetinje kao metu i zašto.
Govoreći o prvom arhiepiskopu srpskom kao mirotvorcu i duhovnom orijentiru, poglavar SPC podsetio je da se mir ne stvara dekretima, već u čoveku, i da se vera ne čuva u rečima, nego u životu.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Antonija Velikog po starom, i Sabor Svetih Tri Jerarha po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svete Martine i Svete Hijacinte Marescoti, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
U besedi za petak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razlikovati površno znanje koje obmanjuje od istinske mudrosti koja osvetljava srce i oblikuje duh.