Hram posvećen Vaskrsenju Hristovom, skromnih dimenzija, podiže u Koštunićima zahvaljujući ljubavi i verovanju jedne porodice, dok će meštani iz svih krajeva sveta dolaziti da slave najveći dan u hrišćanstvu.
Na pitomim padinama Suvobora i Ravne Gore, u srcu Srbije, gde svaka staza nosi priču o prošlim vremenima, niče nova svetinja koja će večno svedočiti o veri, ljubavi i opredeljenju jedne porodice i meštana ovog kraja. Crkva posvećena Vaskrsenju Hristovom, koja već od prošle jeseni stasava na temeljima vere, predstavlja ne samo duhovnu, već i istorijsku simboliku.
Na ovom mestu, u selu Koštunići, gradnja je započeta zahvaljujući entuzijazmu, ljubavi i predanosti meštana i starosedelaca ovog kraja, a osvećenje temelja predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u ovom procesu.
RINA
Nova crkva u Koštunićima posvećena je Vaskrsenju Hristovom
Inicijator izgradnje ove buduće svetinje je Gvozden Nikolić, poznati srpski reporter, koji je sa svojom porodicom preuzeo ovu svetu misiju. Crkva će biti podignuta zahvaljujući dobrovoljnim prilozima vernika, što samo još jednom potvrđuje snagu zajedništva i uverenja da u veri nije samo veličina zida važna, već snaga molitve koja ga ispunjava.
- Ne verujem u slučajnosti, verujem da su me neke nebeske sile predodredile da ponesem i ovaj krst, ali ne bunim se, znam da ću ga izneti. Nisam sam, uz mene je čitava moja porodica, a ima nas bogami trinaest i, ako dragi Bog da, uskoro će nam se pridružiti na ovom svetu i četrnaesti član - rekao je Nikolić, skromno i sa zahvalnošću prema darovima koje je primio.
RINA
Meštani Koštunića
- I istina je da smo ne tako davno samo nas dvoje, ja i supruga, planinski siromašci, nejaki i mali krenuli sami u svet. Zahvalan sam pre svega dragom Bogu na ovom zadatku. Zahvalan sam i na blagoslovu arhiepiskopa i mitropolita žičkog Justina koji odluči da u ovim usamljenim visovima Suvobora i Ravne Gore zalivenim krvlju, kostima i znojem naših predaka, jedna mala svetinja ponese ime najvećeg praznika u hrišćanskom svetu - dodao je Gvozden.
Crkva koja se podiže ima skromne dimenzije – osnovu od devet metara puta četiri, dovoljnu da primi dvadesetak vernika, ali Sveti oci često nas podsećaju da nije veličina hrama ta koja određuje njegov značaj, već snaga molitve koja odjekuje u njegovim zidovima.
RINA
Sveštenstvo Eparhije žičke na temeljima nove crkve posvećene Vaskrsenju Hristovom
- Svakog Vaskrsa, od sada pa ubuduće, na ovom mestu slavićemo najveći dan za čovečanstvo, ovde ćemo se zbirati sa prijateljima iz cele Srbije i sveta. U našoj kući već odrastaju tri generacije, što znači da smo već obezbedili čuvare vere i hrama za najmanje dva naredna veka. Sve prolazi, ali ovo za navek ostaje. Sve što sam uradio i dobra doneo narodu, gradeći i dižući krovove za nevoljnike, što sam pokazao svetu kao svetle primere roda svog, biće smešteno pod ovim krovom, jer ovo je najveće i sa njim se ništa ne meri - ističe Nikolić.
Osvećenju temelja prisustvovali su i meštani ovog kraja, raseljeni po okolnim gradovima, koji su se sa radošću okupili na ovom svetom mestu. U činu polaganja kamena temeljca prisustvovao je i predsednik opštine, Dejan Kovačević, koji je, kako kaže Nikolić, sa velikim poštovanjem uzeo učešće u ovom činu. Za sva vremena ostaće upisano i da je jedan predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, pomogao podizanje temelja ove male svetinje sa velikim imenom na padinama planina, na kojima su stasavale generacije gorštaka, Obrenovića i solunaca.
SPC / Eparhija žička
Iz ovog kraja potiče i još jedan srpski predsednik, Vojislav Koštunica, kojeg narod ovih krajeva duboko poštuje. Ova crkva nije samo građevinski poduhvat, već svetionik vere, koji svetli u srcima onih koji su je posvetili. Na padinama Suvobora i Ravne Gore, gde su se stasavale generacije srpskih gorštaka, podiže se hram – skroman, ali snažan, čije će zvono pozivati na molitvu i blagoslov u svim vremenskim ciklusima, čuvajući sećanje na prošlost, a veru u budućnost.
Molitva nije samo izgovaranje reči, već neprekidni dijalog sa Bogom. Sveti Teofan Zatvornik otkriva kako da je doživimo srcem, pronađemo unutrašnji mir i ostvarimo dublju povezanost sa Gospodom
Na Keju žrtava Racije, uz molitve je obeležena 83. godišnjica jednog od najtežih zločina u istoriji Novog Sada – pogroma koji je zauvek obeležio grad na Dunavu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Mitropolit žički služio je liturgiju u hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ivanjici, koju vernici neće zaboraviti – uz snažnu poruku o veri koja ne posustaje i o Krstu koji i danas pobeđuje svakog neprijatelja.
Na slavi manastira Blagoveštenje na „srpskoj Svetoj gori”, mitropolit žički Justin služio je liturgiju pred mnoštvom sveštenika, monahinja i vernika, dok su pojanje i trpeza ljubavi stvorili atmosferu nebeske radosti na zemlji.
U hramu Svetog velikomučenika Georgija, u četvrtu nedelju Velikog posta, mitropolit žički Justin rukopoložio je đakona Dušana Arsenijevića u čin prezvitera, darujući Crkvi novog pastira.
Bratstvo ove nemanjićke svetinje tvrdi da mitropolit žički pokušava da komercijalizuje manastir, dok mitropolit Justin ističe da postupa u skladu sa crkvenim pravilima. Vernici sa zabrinutošću prate razvoj situacije.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.