Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata
Ovih prazničnih dana skoro svaka srpska kuća miriše na tamjan. Iako je kod nas u širokoj upotrebi, nije mali broj onih koji ne znaju odakle taj tamjan stiže i u kakvim uslovima raste. Ova mirišljava i lekovita smola dobija se iz drveta bosvelije koje raste samo u pustinjskim kamenitim predelima južne Arabije u Omanu i rogu Afrike – Etiopiji i Somaliji.
Pokušaji presađivanja u druge krajeve sa sličnim uslovima ostali su bez rezultata. Stoga tamjan u drugim krajevima planete ne cveta, ne razmnožava se, vene i umire. Tamjan iz Omana posebno je cenjen i prepoznat kao jedan od najkvalitenijih u čitavom svetu. Ahmet iz Salalaha ima plantažu bosvelije i pravi je stručnjak kad je u pitanju tamjan.
- Drvo bosvelije raste u Salalahu na područjima sa kišnim padavinama i na oko 1400 metara nadmorske visine. Svako drvo doživi duboku starost i viševekovno je. Postoje određena stroga pravila kad je u pitanju prikupljanje tamjana. On se dobija iz stabla na kom se pažljivo izabere mesto za rez. Drveće počinje da proizvodi smolu posle osam do 10 godina. Drvo se zaseca dva do tri puta godišnje, a poslednje sakupljanje obično daje najbolju smolu. Što je smola gušća, to je kvalitet bolji. Tamjan je i jako lekovit, naročito kad su u pitanju oboljenja želuca i dijabetes - kaže Ahmet.
Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata. Bosvelija se od 2008. godine nalazi na Crvenoj listi biljaka kojima preti izumiranje. Tamjan iz Omana stiže u sve krajeve sveta, a sa njim se trgovalo još pre 5.000 godina. I u Srbiju stiže upravo taj tamjan iz Omana, a u našoj zemlji prodaje se samo u Novom Sadu
- Ništa to nije slučajno, to je došlo na praznik Svetog Serafima Svetovskog pre šest godina i od tada bavimo se tamjanom. Da pokažemo blagodati tamjana i razliku izmedju prirodnog i onog veštačkog mirišljavog. Samo na nekoliko mesta na svetu, radja ova čudesna mirišljava smola, ko god je pokušao da je premesti i presati, osušila se. Sve vrste koje postoje na Dalekom Istoku, pronaćićete u Kući tamjana i to u džakovima - kazao je Dušan.
On dodaje da svaki tamjan ima svoju boju, miris i ukus. Ne može biti plav, ljubičast ili ružičast, već samo u svojoj karakterističnoj boji.
BONUS VIDEO: Otac Spiridon otkriva tajnu svetogorskih melema i čajeva
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Bogata naslednica iz Soluna odrekla se svega iz ljubavi prema Bogu, a za nepokolebljivu veru i posvećenost platila je životom. Njena priča i danas nas inspiriše da istrajemo u veri uprkos svim iskušenjima.
Posle 134 dana snimanja u Italiji i objave prvih fotografija, reditelj pomera premijere nastavka „Stradanje Hristovo“ i otkriva projekat koji naziva životnim delom, nastalim između molitve na Svetoj Gori i velikog filmskog seta u Evropi.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Dušan Ubović otkrio je šta je ekipa RTS-a snimila na Svetoj gori, kako je iguman Jefrem govorio o Srbiji i Kosovu, ali i zbog čega je susret sa kivotom Presvete Bogorodice doživeo kao nešto što prevazilazi svako ljudsko objašnjenje.
U besedi za subotu 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako svet često odbacuje one koji upozoravaju, opominju i pozivaju na duhovnu promenu, ali i zašto upravo takvi ostavljaju najdublji trag kroz vreme.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Posle 134 dana snimanja u Italiji i objave prvih fotografija, reditelj pomera premijere nastavka „Stradanje Hristovo“ i otkriva projekat koji naziva životnim delom, nastalim između molitve na Svetoj Gori i velikog filmskog seta u Evropi.
Dušan Ubović otkrio je šta je ekipa RTS-a snimila na Svetoj gori, kako je iguman Jefrem govorio o Srbiji i Kosovu, ali i zbog čega je susret sa kivotom Presvete Bogorodice doživeo kao nešto što prevazilazi svako ljudsko objašnjenje.
U besedi za subotu 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako svet često odbacuje one koji upozoravaju, opominju i pozivaju na duhovnu promenu, ali i zašto upravo takvi ostavljaju najdublji trag kroz vreme.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.
Dok je jutarnji požar zahvatio crkvu u Botošu, iz nje su na vreme iznete ikone i crkveni predmeti od posebnog značaja za pravoslavnu zajednicu, čime je sprečeno njihovo uništenje.