Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata
Ovih prazničnih dana skoro svaka srpska kuća miriše na tamjan. Iako je kod nas u širokoj upotrebi, nije mali broj onih koji ne znaju odakle taj tamjan stiže i u kakvim uslovima raste. Ova mirišljava i lekovita smola dobija se iz drveta bosvelije koje raste samo u pustinjskim kamenitim predelima južne Arabije u Omanu i rogu Afrike – Etiopiji i Somaliji.
Pokušaji presađivanja u druge krajeve sa sličnim uslovima ostali su bez rezultata. Stoga tamjan u drugim krajevima planete ne cveta, ne razmnožava se, vene i umire. Tamjan iz Omana posebno je cenjen i prepoznat kao jedan od najkvalitenijih u čitavom svetu. Ahmet iz Salalaha ima plantažu bosvelije i pravi je stručnjak kad je u pitanju tamjan.
- Drvo bosvelije raste u Salalahu na područjima sa kišnim padavinama i na oko 1400 metara nadmorske visine. Svako drvo doživi duboku starost i viševekovno je. Postoje određena stroga pravila kad je u pitanju prikupljanje tamjana. On se dobija iz stabla na kom se pažljivo izabere mesto za rez. Drveće počinje da proizvodi smolu posle osam do 10 godina. Drvo se zaseca dva do tri puta godišnje, a poslednje sakupljanje obično daje najbolju smolu. Što je smola gušća, to je kvalitet bolji. Tamjan je i jako lekovit, naročito kad su u pitanju oboljenja želuca i dijabetes - kaže Ahmet.
Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata. Bosvelija se od 2008. godine nalazi na Crvenoj listi biljaka kojima preti izumiranje. Tamjan iz Omana stiže u sve krajeve sveta, a sa njim se trgovalo još pre 5.000 godina. I u Srbiju stiže upravo taj tamjan iz Omana, a u našoj zemlji prodaje se samo u Novom Sadu
- Ništa to nije slučajno, to je došlo na praznik Svetog Serafima Svetovskog pre šest godina i od tada bavimo se tamjanom. Da pokažemo blagodati tamjana i razliku izmedju prirodnog i onog veštačkog mirišljavog. Samo na nekoliko mesta na svetu, radja ova čudesna mirišljava smola, ko god je pokušao da je premesti i presati, osušila se. Sve vrste koje postoje na Dalekom Istoku, pronaćićete u Kući tamjana i to u džakovima - kazao je Dušan.
On dodaje da svaki tamjan ima svoju boju, miris i ukus. Ne može biti plav, ljubičast ili ružičast, već samo u svojoj karakterističnoj boji.
BONUS VIDEO: Otac Spiridon otkriva tajnu svetogorskih melema i čajeva
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Bogata naslednica iz Soluna odrekla se svega iz ljubavi prema Bogu, a za nepokolebljivu veru i posvećenost platila je životom. Njena priča i danas nas inspiriše da istrajemo u veri uprkos svim iskušenjima.
Nakon složene operacije u Istanbulu i nedelja neizvesnosti, paroh iz Pilice pokazao je kako izgleda kada ljubav prema bližnjem preraste u čin koji menja sudbinu, bez očekivanja priznanja i bez zadrške pred ličnim iskušenjem.
Svetinja koja se vekovima čuva u manastiru Vatoped biće doneta u prestonicu i nošena na čelu litije, dok će vernici potom imati priliku da joj se poklone u hramu Svetog Save.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
U besedi za utorak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako je sve, od prvog svetlosnog zraka do čuda Hristovog rođenja, oblikovano snagom reči koju ništa ne može zaustaviti.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Blagovesti i Veliki utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Uskršnju sredu, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.