Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata
Ovih prazničnih dana skoro svaka srpska kuća miriše na tamjan. Iako je kod nas u širokoj upotrebi, nije mali broj onih koji ne znaju odakle taj tamjan stiže i u kakvim uslovima raste. Ova mirišljava i lekovita smola dobija se iz drveta bosvelije koje raste samo u pustinjskim kamenitim predelima južne Arabije u Omanu i rogu Afrike – Etiopiji i Somaliji.
Pokušaji presađivanja u druge krajeve sa sličnim uslovima ostali su bez rezultata. Stoga tamjan u drugim krajevima planete ne cveta, ne razmnožava se, vene i umire. Tamjan iz Omana posebno je cenjen i prepoznat kao jedan od najkvalitenijih u čitavom svetu. Ahmet iz Salalaha ima plantažu bosvelije i pravi je stručnjak kad je u pitanju tamjan.
- Drvo bosvelije raste u Salalahu na područjima sa kišnim padavinama i na oko 1400 metara nadmorske visine. Svako drvo doživi duboku starost i viševekovno je. Postoje određena stroga pravila kad je u pitanju prikupljanje tamjana. On se dobija iz stabla na kom se pažljivo izabere mesto za rez. Drveće počinje da proizvodi smolu posle osam do 10 godina. Drvo se zaseca dva do tri puta godišnje, a poslednje sakupljanje obično daje najbolju smolu. Što je smola gušća, to je kvalitet bolji. Tamjan je i jako lekovit, naročito kad su u pitanju oboljenja želuca i dijabetes - kaže Ahmet.
Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata. Bosvelija se od 2008. godine nalazi na Crvenoj listi biljaka kojima preti izumiranje. Tamjan iz Omana stiže u sve krajeve sveta, a sa njim se trgovalo još pre 5.000 godina. I u Srbiju stiže upravo taj tamjan iz Omana, a u našoj zemlji prodaje se samo u Novom Sadu
- Ništa to nije slučajno, to je došlo na praznik Svetog Serafima Svetovskog pre šest godina i od tada bavimo se tamjanom. Da pokažemo blagodati tamjana i razliku izmedju prirodnog i onog veštačkog mirišljavog. Samo na nekoliko mesta na svetu, radja ova čudesna mirišljava smola, ko god je pokušao da je premesti i presati, osušila se. Sve vrste koje postoje na Dalekom Istoku, pronaćićete u Kući tamjana i to u džakovima - kazao je Dušan.
On dodaje da svaki tamjan ima svoju boju, miris i ukus. Ne može biti plav, ljubičast ili ružičast, već samo u svojoj karakterističnoj boji.
BONUS VIDEO: Otac Spiridon otkriva tajnu svetogorskih melema i čajeva
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Bogata naslednica iz Soluna odrekla se svega iz ljubavi prema Bogu, a za nepokolebljivu veru i posvećenost platila je životom. Njena priča i danas nas inspiriše da istrajemo u veri uprkos svim iskušenjima.
Recept sa Svetе Gore pokazuje da prava slatka radost ne zahteva raskoš - spoj džema, oraha, suvog grožđa, agruma i posne čokolade stvara kolač koji tihu blagost pretvara u nezaboravan užitak.
Puštaju se u opticaj evrokovanice sa likovima Svetog Pajsija Hilandarca i Svetog Jovana Rilskog, ćirilicom i porukom koja se do sada nije pojavljivala na zajedničkoj evropskoj valuti.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Puštaju se u opticaj evrokovanice sa likovima Svetog Pajsija Hilandarca i Svetog Jovana Rilskog, ćirilicom i porukom koja se do sada nije pojavljivala na zajedničkoj evropskoj valuti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
DJ pult, svetlosni efekti i plesna masa – sve to pravo ispred ulaza u pravoslavni hram izazvalo je stotine žalbi vernog naroda i otvorilo pitanje granica poštovanja svetih prostora.
Pred stotinama mališana u Hramu Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve je besedio o daru života, dugu ljubavi i veri koja se ne troši, već umnožava.