Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata
Ovih prazničnih dana skoro svaka srpska kuća miriše na tamjan. Iako je kod nas u širokoj upotrebi, nije mali broj onih koji ne znaju odakle taj tamjan stiže i u kakvim uslovima raste. Ova mirišljava i lekovita smola dobija se iz drveta bosvelije koje raste samo u pustinjskim kamenitim predelima južne Arabije u Omanu i rogu Afrike – Etiopiji i Somaliji.
Pokušaji presađivanja u druge krajeve sa sličnim uslovima ostali su bez rezultata. Stoga tamjan u drugim krajevima planete ne cveta, ne razmnožava se, vene i umire. Tamjan iz Omana posebno je cenjen i prepoznat kao jedan od najkvalitenijih u čitavom svetu. Ahmet iz Salalaha ima plantažu bosvelije i pravi je stručnjak kad je u pitanju tamjan.
- Drvo bosvelije raste u Salalahu na područjima sa kišnim padavinama i na oko 1400 metara nadmorske visine. Svako drvo doživi duboku starost i viševekovno je. Postoje određena stroga pravila kad je u pitanju prikupljanje tamjana. On se dobija iz stabla na kom se pažljivo izabere mesto za rez. Drveće počinje da proizvodi smolu posle osam do 10 godina. Drvo se zaseca dva do tri puta godišnje, a poslednje sakupljanje obično daje najbolju smolu. Što je smola gušća, to je kvalitet bolji. Tamjan je i jako lekovit, naročito kad su u pitanju oboljenja želuca i dijabetes - kaže Ahmet.
Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata. Bosvelija se od 2008. godine nalazi na Crvenoj listi biljaka kojima preti izumiranje. Tamjan iz Omana stiže u sve krajeve sveta, a sa njim se trgovalo još pre 5.000 godina. I u Srbiju stiže upravo taj tamjan iz Omana, a u našoj zemlji prodaje se samo u Novom Sadu
- Ništa to nije slučajno, to je došlo na praznik Svetog Serafima Svetovskog pre šest godina i od tada bavimo se tamjanom. Da pokažemo blagodati tamjana i razliku izmedju prirodnog i onog veštačkog mirišljavog. Samo na nekoliko mesta na svetu, radja ova čudesna mirišljava smola, ko god je pokušao da je premesti i presati, osušila se. Sve vrste koje postoje na Dalekom Istoku, pronaćićete u Kući tamjana i to u džakovima - kazao je Dušan.
On dodaje da svaki tamjan ima svoju boju, miris i ukus. Ne može biti plav, ljubičast ili ružičast, već samo u svojoj karakterističnoj boji.
BONUS VIDEO: Otac Spiridon otkriva tajnu svetogorskih melema i čajeva
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Bogata naslednica iz Soluna odrekla se svega iz ljubavi prema Bogu, a za nepokolebljivu veru i posvećenost platila je životom. Njena priča i danas nas inspiriše da istrajemo u veri uprkos svim iskušenjima.
Dok milioni širom sveta slave Helouvin kao veseli maskenbal, pravoslavni sveštenik apeluje da taj praznik ima mračne, paganske korene i da nema mesta u hrišćanskom domu.
Na mrežama kruže snimci "svetitelja" i "monaštva" koji pozivaju vernike da napišu Amin ili kliknu za „blagoslov“, a starešina hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorava da je to duhovna manipulacija koja koristi tehnologiju i emocije da bi vam izvukla novac.
Iguman manastira Svetog Nikole, otac Ignjatije, tvrdi da znakovi sa glinenih pločica prikazuju geometrijske obrasce, a ne reči, otvarajući novu perspektivu na jednu od najvećih arheoloških dilemma.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dok milioni širom sveta slave Helouvin kao veseli maskenbal, pravoslavni sveštenik apeluje da taj praznik ima mračne, paganske korene i da nema mesta u hrišćanskom domu.
Na mrežama kruže snimci "svetitelja" i "monaštva" koji pozivaju vernike da napišu Amin ili kliknu za „blagoslov“, a starešina hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorava da je to duhovna manipulacija koja koristi tehnologiju i emocije da bi vam izvukla novac.
Iguman manastira Svetog Nikole, otac Ignjatije, tvrdi da znakovi sa glinenih pločica prikazuju geometrijske obrasce, a ne reči, otvarajući novu perspektivu na jednu od najvećih arheoloških dilemma.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 21. četvrtak po Duhovima prikazuje kako greh gnoji dušu i zašto je čišćenje uma prvi korak ka miru i Božjoj svetlosti.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.