Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata
Ovih prazničnih dana skoro svaka srpska kuća miriše na tamjan. Iako je kod nas u širokoj upotrebi, nije mali broj onih koji ne znaju odakle taj tamjan stiže i u kakvim uslovima raste. Ova mirišljava i lekovita smola dobija se iz drveta bosvelije koje raste samo u pustinjskim kamenitim predelima južne Arabije u Omanu i rogu Afrike – Etiopiji i Somaliji.
Pokušaji presađivanja u druge krajeve sa sličnim uslovima ostali su bez rezultata. Stoga tamjan u drugim krajevima planete ne cveta, ne razmnožava se, vene i umire. Tamjan iz Omana posebno je cenjen i prepoznat kao jedan od najkvalitenijih u čitavom svetu. Ahmet iz Salalaha ima plantažu bosvelije i pravi je stručnjak kad je u pitanju tamjan.
- Drvo bosvelije raste u Salalahu na područjima sa kišnim padavinama i na oko 1400 metara nadmorske visine. Svako drvo doživi duboku starost i viševekovno je. Postoje određena stroga pravila kad je u pitanju prikupljanje tamjana. On se dobija iz stabla na kom se pažljivo izabere mesto za rez. Drveće počinje da proizvodi smolu posle osam do 10 godina. Drvo se zaseca dva do tri puta godišnje, a poslednje sakupljanje obično daje najbolju smolu. Što je smola gušća, to je kvalitet bolji. Tamjan je i jako lekovit, naročito kad su u pitanju oboljenja želuca i dijabetes - kaže Ahmet.
Tamjan je vekovima pre crnog zlata i nafte bio simbol bogatstva. U antičko doba smola sa drveta bosvelije cenila se više od zlata. Bosvelija se od 2008. godine nalazi na Crvenoj listi biljaka kojima preti izumiranje. Tamjan iz Omana stiže u sve krajeve sveta, a sa njim se trgovalo još pre 5.000 godina. I u Srbiju stiže upravo taj tamjan iz Omana, a u našoj zemlji prodaje se samo u Novom Sadu
- Ništa to nije slučajno, to je došlo na praznik Svetog Serafima Svetovskog pre šest godina i od tada bavimo se tamjanom. Da pokažemo blagodati tamjana i razliku izmedju prirodnog i onog veštačkog mirišljavog. Samo na nekoliko mesta na svetu, radja ova čudesna mirišljava smola, ko god je pokušao da je premesti i presati, osušila se. Sve vrste koje postoje na Dalekom Istoku, pronaćićete u Kući tamjana i to u džakovima - kazao je Dušan.
On dodaje da svaki tamjan ima svoju boju, miris i ukus. Ne može biti plav, ljubičast ili ružičast, već samo u svojoj karakterističnoj boji.
BONUS VIDEO: Otac Spiridon otkriva tajnu svetogorskih melema i čajeva
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Bogata naslednica iz Soluna odrekla se svega iz ljubavi prema Bogu, a za nepokolebljivu veru i posvećenost platila je životom. Njena priča i danas nas inspiriše da istrajemo u veri uprkos svim iskušenjima.
U besedi za ponedeljak 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj govori o lepoti, raskoši i sujeti, upozoravajući šta se iza spoljašnjeg sjaja može kriti u čovekovoj duši.
Probajte mešano povrće po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Prvu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evpla po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Evtihe. Katolička crkva obeležava praznik Svetog apostola Vartolomeja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Nepravda, uvreda i omalovažavanje mogu u čoveku pokrenuti potrebu da se brani i uzvrati, ali jedna pouka velikog ruskog duhovnika otvara sasvim drugačije pitanje: šta se u takvom trenutku događa sa našim srcem?
Đakon iz Katane prošao je kroz tamnicu, gladovanje i surovo mučenje, ali ono što je učinio neposredno pre smrti ostalo je zabeleženo kao snažno svedočanstvo vere u Hrista.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Lična molitva u domu sve češće se proglašava dovoljnim odgovorom, ali tumačenje sveštenika Alekseja Maljukova pokazuje zašto takav stav menja smisao Crkve i slabi samu veru.
U svakodnevici često čujemo savete da se molimo — pred spavanje, pre obroka, u radosti i u nevolji. Ali da li znamo šta svaka molitva znači i zbog čega je razumevanje njenih oblika ključno za dublji duhovni život?
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
U besedi za ponedeljak 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj govori o lepoti, raskoši i sujeti, upozoravajući šta se iza spoljašnjeg sjaja može kriti u čovekovoj duši.
Probajte mešano povrće po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Prvu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Nepravda, uvreda i omalovažavanje mogu u čoveku pokrenuti potrebu da se brani i uzvrati, ali jedna pouka velikog ruskog duhovnika otvara sasvim drugačije pitanje: šta se u takvom trenutku događa sa našim srcem?
Od Luke i Lazara do Pavla, Stefana i Jakova, ova imena povezana su sa važnim ličnostima Svetog pisma i zauzimaju posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji.
U saopštenju se ističu brak, porodica i vaspitanje dece kao vrednosti koje treba čuvati, uz jasan apel da eventualno okupljanje ne preraste u vređanje, podele i sukobe.
U besedi za 12. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava šta se događa kada nezrele i nepobožne pomisli potisnu duhovnu mudrost, a čovek se udalji od Božjeg zakona koji mu daje red i unutrašnju snagu.