ZNATE LI ŠTA JE BOGORODIČINO PRAVILO: Čudesa su se dešavala svima koji su ga sprovodili
Prema predanju, Bogorodica je dala Bogorodičino pravilo, zaveštavajući da će imati osobiti udeo u spasenju svakog ko ga bude sprovodio.
Bogata naslednica iz Soluna odrekla se svega iz ljubavi prema Bogu, a za nepokolebljivu veru i posvećenost platila je životom. Njena priča i danas nas inspiriše da istrajemo u veri uprkos svim iskušenjima.
Svetiteljku čiji život i stradanje predstavljaju sjajan uzor nepokolebljive vere i ljubavi prema Hristu, Svetu mučenicu Anisiju, Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja 12. januara. Rođena u Solunu, u porodici uglednih i imućnih roditelja, Anisija je još u ranoj mladosti osetila duboku povezanost sa Bogom. Ostajući bez roditelja, ceo svoj život posvetila je molitvi, postu i delima milosrđa.
Rečenica Svete Anisije: „O lažni živote mladih, jer ili sablažnjavaš, ili se sablažnjavaš,“ odražava duhovnu zrelost daleko iznad njenih godina i iskrenu težnju ka nebeskom carstvu.
Prepoznajući prolaznost ovozemaljskog bogatstva, prodala je celokupno svoje imanje i razdelila siromašnima. Sama je živela skromno, uzdržavana trudom svojih ruku, provodeći noći u molitvama uz reči: „Opasno je spavati kada neprijatelj moj bdi.“

U vreme cara Maksimijana, poznatog po nemilosrdnom progonu hrišćana, Anisija je pokazala retku hrabrost i odlučnost. Jednog dana, dok je išla u crkvu, neznabožački vojnik pokušao je da je osramoti svojom nečistom namerom. Ispunjena verom, Anisija mu je hrabro odgovorila: „Službenica sam Hristova i idem u crkvu.“ Kada ju je vojnik napao, odgurnula ga je i prekorila, ali je za svoju veru platila najvišu cenu – život.
Postradavši 298. godine, Anisija je postala mučenica, a njena žrtva ostala je večna inspiracija svim vernicima. Na mestu njenog groba podignuta je crkva, svedočeći o njenoj svetosti i ljubavi prema Bogu.
Svetiteljka Anisija nas podseća na neprolazne vrednosti vere, hrabrosti i saosećanja prema bližnjima. Njeno ime danas izgovaramo sa poštovanjem, moleći se da nas uči kako da istrajemo u veri, čak i u najtežim iskušenjima.
Prema predanju, Bogorodica je dala Bogorodičino pravilo, zaveštavajući da će imati osobiti udeo u spasenju svakog ko ga bude sprovodio.
Dušicu Petronijević, koja je dala saglasnost da se organi njenog sina doniraju, dugo je mučilo da li ga je na onaj svet ispratila kako treba.
Napadi panike smatraju se najgorim iskustvom koje neko može da doživi.
U nadahnutoj besedi povodom praznika Rođenja Hristovog, vladika šumadijski Jovan podsetio je vernike na snagu vere, važnost ljubavi i praštanja, pozivajući ih da svakodnevno pronalaze Hrista u sebi i drugima.
Mitropolit crnogorsko-primorski besedio je o snazi molitve za bližnje, važnosti praštanja i svakodnevnim delima ljubavi koja vode ka spasenju.
Veliki grčki pravoslavni duhovnik podsećao nas je da pravo blago nije materijalno, već ono koje skupljamo u duši kroz molitvu, ljubav i milostinju
Nekada imućna Rimljanka posle porodične tragedije postala je isposnica i život posvetila Bogu i milosrđu.
Uz molitvu, post, pokajanje i nesebičnu ljubav prema bližnjima, priprema za rođenje Hristovo postaje vreme duhovnog preobraženja i obnove vere. Otkrijte kako vam saveti duhovnih autoriteta mogu pomoći da ovaj dan dočekate sa radošću i mirom u srcu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Atinogena po starom kalendaru i Svetog mučenika Kalinika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Marte, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Posle teških mučenja, tokom kojih je, kako se navodi u žitiju, anđeo Božji krepio i ublažavao stradanja mučenika, najpre su mačem posečeni Atinogenovi učenici i saslužitelji, a zatim je istom smrću postradao i njihov episkop.
Poslao je izaslanike da pronađu pravu veru, a onda promenio sudbinu čitavog ruskog naroda.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete mučenike Kirika i Julitu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti apostoli Prohor, Nikanor, Timon i Parmena. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Viktora I, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Posle dugog iščekivanja i brojnih iskušenja, supružnici su u svetinji pronašli utehu i nadu, a vest koju su ubrzo dobili zauvek im je promenila život.
Jerej Hrama Svetog Jovana Šangajskog u Batajnici suočava se sa najtežim iskušenjem nakon povratka bolesti njegovog deteta, a za hitnu transplantaciju matičnih ćelija u Italiji potrebno je obezbediti 250.000 evra.
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
Istinita priča o nestaloj majci, očajničkoj potrazi i usrdnoj molitvi koja je porodici vratila nadu u trenutku kada je izgledalo da je sve izgubljeno.