ZNATE LI ŠTA JE BOGORODIČINO PRAVILO: Čudesa su se dešavala svima koji su ga sprovodili
Prema predanju, Bogorodica je dala Bogorodičino pravilo, zaveštavajući da će imati osobiti udeo u spasenju svakog ko ga bude sprovodio.
Bogata naslednica iz Soluna odrekla se svega iz ljubavi prema Bogu, a za nepokolebljivu veru i posvećenost platila je životom. Njena priča i danas nas inspiriše da istrajemo u veri uprkos svim iskušenjima.
Svetiteljku čiji život i stradanje predstavljaju sjajan uzor nepokolebljive vere i ljubavi prema Hristu, Svetu mučenicu Anisiju, Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja 12. januara. Rođena u Solunu, u porodici uglednih i imućnih roditelja, Anisija je još u ranoj mladosti osetila duboku povezanost sa Bogom. Ostajući bez roditelja, ceo svoj život posvetila je molitvi, postu i delima milosrđa.
Rečenica Svete Anisije: „O lažni živote mladih, jer ili sablažnjavaš, ili se sablažnjavaš,“ odražava duhovnu zrelost daleko iznad njenih godina i iskrenu težnju ka nebeskom carstvu.
Prepoznajući prolaznost ovozemaljskog bogatstva, prodala je celokupno svoje imanje i razdelila siromašnima. Sama je živela skromno, uzdržavana trudom svojih ruku, provodeći noći u molitvama uz reči: „Opasno je spavati kada neprijatelj moj bdi.“

U vreme cara Maksimijana, poznatog po nemilosrdnom progonu hrišćana, Anisija je pokazala retku hrabrost i odlučnost. Jednog dana, dok je išla u crkvu, neznabožački vojnik pokušao je da je osramoti svojom nečistom namerom. Ispunjena verom, Anisija mu je hrabro odgovorila: „Službenica sam Hristova i idem u crkvu.“ Kada ju je vojnik napao, odgurnula ga je i prekorila, ali je za svoju veru platila najvišu cenu – život.
Postradavši 298. godine, Anisija je postala mučenica, a njena žrtva ostala je večna inspiracija svim vernicima. Na mestu njenog groba podignuta je crkva, svedočeći o njenoj svetosti i ljubavi prema Bogu.
Svetiteljka Anisija nas podseća na neprolazne vrednosti vere, hrabrosti i saosećanja prema bližnjima. Njeno ime danas izgovaramo sa poštovanjem, moleći se da nas uči kako da istrajemo u veri, čak i u najtežim iskušenjima.
Prema predanju, Bogorodica je dala Bogorodičino pravilo, zaveštavajući da će imati osobiti udeo u spasenju svakog ko ga bude sprovodio.
Dušicu Petronijević, koja je dala saglasnost da se organi njenog sina doniraju, dugo je mučilo da li ga je na onaj svet ispratila kako treba.
Napadi panike smatraju se najgorim iskustvom koje neko može da doživi.
U nadahnutoj besedi povodom praznika Rođenja Hristovog, vladika šumadijski Jovan podsetio je vernike na snagu vere, važnost ljubavi i praštanja, pozivajući ih da svakodnevno pronalaze Hrista u sebi i drugima.
Mitropolit crnogorsko-primorski besedio je o snazi molitve za bližnje, važnosti praštanja i svakodnevnim delima ljubavi koja vode ka spasenju.
Veliki grčki pravoslavni duhovnik podsećao nas je da pravo blago nije materijalno, već ono koje skupljamo u duši kroz molitvu, ljubav i milostinju
Nekada imućna Rimljanka posle porodične tragedije postala je isposnica i život posvetila Bogu i milosrđu.
Uz molitvu, post, pokajanje i nesebičnu ljubav prema bližnjima, priprema za rođenje Hristovo postaje vreme duhovnog preobraženja i obnove vere. Otkrijte kako vam saveti duhovnih autoriteta mogu pomoći da ovaj dan dočekate sa radošću i mirom u srcu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Car je savetovao devojke da se poklone idolima i tako sebi spasu živote, ali su one to odbile.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatera i Kerkiru devicu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Vincence, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Za vreme Nerona, kada je krenulo gonjenje hrišćana i kada je apostol Pavle posečen, posečena su i ova tri apostola.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Predanje sa Kosova i Metohije čuva priču o salati koja je pratila svečane obroke, jednostavna, a puna ukusa.
Opsežna analiza višedecenijskih istraživanja otkriva složene uzroke razlika u religioznosti i pokazuje kako društveni položaj, psihološki obrasci i istorijske okolnosti oblikuju odnos prema veri, čak i tamo gde su uloge strogo podeljene
U besedi za 3. utorak po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovekova budućnost zavisi od duhovne blizine Onome kome pripada.