Ovaj Novosađanin ceo svoj život posvetio je tamjanu, otkrivajući njegove blagodati koje idu daleko izvan duhovnog pročišćenja. Tamjan iz Sudana, Indije i drugih krajeva sveta nosi lekovita svojstva, čuvajući i duhovno nasleđe i zdravlje svih onih koji ga koriste.
Miris tamjana uzdiže molitvu ka Nebeskom carstvu, vezujući zemaljsko s onim večnim. Ova drevna smola, kojoj vekovi nisu umanjili značaj, već pet hiljada godina prožima obrede i verovanja, postajući simbol duhovne čistote. U Novom Sadu, među retkim mestima na svetu, tamjan je pronašao svoj dom i mesto misije kroz „Kuću tamjana“, dok njen vlasnik, Dušan Trninić, sa ljubavlju čuva ovu tradiciju.
RINA
Prirodni tamjan ima karakterističan miris, oblik i boju
Trninićeva povezanost s tamjanom nije, kako kaže, slučajna – rođena je na praznik Svetog Serafima Svetogorskog, pre šest godina.
- Ništa to nije slučajno. Ova ideja je došla na Svetog Serafima, i od tada se bavimo tamjanom kako bismo pokazali njegove blagodati i razliku između prirodnog i veštačkog mirisa - priča Trninić, naglašavajući kako samo prirodni tamjan nosi onu svetu snagu koja rasteruje nečiste duhove.
- Samo na nekoliko mesta na svetu raste ova čudesna smola, a kada pokušate da je presadite – jednostavno se osuši - otkriva Dušan Trninić.
RINA
Dušan objašnjava da postoji više vrsta prirodnog tamjana, ali i veštački koji može biti i štetan
U Kući tamjana, posetioci mogu da dožive razne vrste ovog svetog mirisa, od onih sa Dalekog Istoka, do tamjana iz Sudana, poznatog po balzamičnom mirisu i bliskosti crkvenom mirisu, kao i lekovitog tamjana iz Indije, koji se koristi za reumu i artritis.
Tamjan nije samo miris, već blagoslov u mnogim sferama života – od medicine do ishrane.
RINA
Dušan Trninić
- Tamjan koji stiže iz Sudana koristi se i u prehrani. Poznat kao arapska guma, koristi se u prehrambenoj industriji, kao i u medicini - objašnjava Trninić, dodajući da se koristi i u napitku poput koka-kole, zbog svoje bogate koncentracije kalcijuma.
U Trninićevoj kolekciji, posebno mesto zauzima „kraljevski tamjan“, najređi i najskuplji među vrstama.
- To je najkvalitetniji tamjan na svetu, poseban po tome što ga koriste arapski dvori, jer ima neponovljiv miris - kaže Trninić. Ovaj tamjan ima dugu lekovitu tradiciju, koristi se za topljenje kamenca u bubrezima i žuči, i vekovima je cenjen kao dragocen lek.
RINA
U Trninićevoj kolekciji nalazi se najveći komad smirne u Srbiji, težak oko dva kilograma
Međutim, priča o ovoj svetoj smoli ne bi bila potpuna bez pominjanja njene „sestre“ – smirne. U Trninićevoj kolekciji nalazi se najveći komad smirne u Srbiji, težak oko dva kilograma.
- Smirna je sestra tamjana i kao takva, deo je darova koje su mudraci doneli Gospodu na rođenju – zlato, tamjan i smirnu, za duh, dušu i telo - zaključuje Trninić, čuvajući u svojoj „Kući tamjana“ dragoceno nasleđe, kojem ni vreme ni udaljenost ne mogu umanjiti sveti značaj.
Iz Novog Sada, miris tamjana širi se kao drevni poziv na molitvu, donoseći blagoslov u srca svih onih koji ga, u duhu pravoslavlja, primaju.
Pronalaženje trenutaka za duhovnu refleksiju postaje ključno za unutrašnji mir. Otkrijte načine kako da uvrstite duhovne prakse u svoj užurbani život i doživite ispunjenje koje donosi pravoslavlje.
Svaki svešteni sasud, od putira do kadionice, nosi duboku duhovnu poruku i simbolizuje Božiju milost među vernicima. Sveštenik Svetouspenjskog hrama u Kragujevcu objašnjava na koji način se koriste i kakvu poruku nose ovi sveti predmeti.
Blaženopočivši episkop Atanasije je tokom života iz svoje riznice mudrosti sa narodom nesebično delio bisere znanja do kojih je došao radom na sebi, duhovno se uzdižući uz svete knjige.
U besedi za praznik Hristovog Rođenja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi od prestola slave do vitlejemske pećine, pokazujući kako tišina Božića govori o Božijoj ljubavi prema čoveku više nego ijedna reč.
Pravoslavni vernici danas slave Rođenje Gospoda Isusa Hrista - Božić po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sabor Svetog Jovana Krstitelja. Katolici proslavljaju Svetog Rajmunda Penjafortskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Sveto miro je jedan od najstarijih mirisa u hrišćanstvu, čija upotreba datira još iz vremena apostola. Njegov miris nosi blagoslov, isceljenje i umirenje duše i tela.
Protojerej Tarasije Zabudjko rasvetljava nedoumicu o kojoj se u parohijama najčešće govori tiho, objašnjavajući da se suština ove zabrane ne tiče vrednovanja žene, već svetosti mesta na kojem se savršava Bezkrvna Žrtva.
U besedi za praznik Hristovog Rođenja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi od prestola slave do vitlejemske pećine, pokazujući kako tišina Božića govori o Božijoj ljubavi prema čoveku više nego ijedna reč.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Praznik Rođenja Hristovog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 7. januara, ne govori o sili i sjaju, već o tišini, smirenju i nadi koja već dva milenijuma iznova ispituje čoveka i njegov odnos prema Bogu i drugima.
Osvrćući se na Pravednog Josifa, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas u svojoj besedi za 31. utorak po Duhovima podseća kako vera i poslušnost Bogu oblikuju život i donose proslavu onima koji ga slede, čak i u najmračnijim trenucima.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.