Ovaj Novosađanin ceo svoj život posvetio je tamjanu, otkrivajući njegove blagodati koje idu daleko izvan duhovnog pročišćenja. Tamjan iz Sudana, Indije i drugih krajeva sveta nosi lekovita svojstva, čuvajući i duhovno nasleđe i zdravlje svih onih koji ga koriste.
Miris tamjana uzdiže molitvu ka Nebeskom carstvu, vezujući zemaljsko s onim večnim. Ova drevna smola, kojoj vekovi nisu umanjili značaj, već pet hiljada godina prožima obrede i verovanja, postajući simbol duhovne čistote. U Novom Sadu, među retkim mestima na svetu, tamjan je pronašao svoj dom i mesto misije kroz „Kuću tamjana“, dok njen vlasnik, Dušan Trninić, sa ljubavlju čuva ovu tradiciju.
RINA
Prirodni tamjan ima karakterističan miris, oblik i boju
Trninićeva povezanost s tamjanom nije, kako kaže, slučajna – rođena je na praznik Svetog Serafima Svetogorskog, pre šest godina.
- Ništa to nije slučajno. Ova ideja je došla na Svetog Serafima, i od tada se bavimo tamjanom kako bismo pokazali njegove blagodati i razliku između prirodnog i veštačkog mirisa - priča Trninić, naglašavajući kako samo prirodni tamjan nosi onu svetu snagu koja rasteruje nečiste duhove.
- Samo na nekoliko mesta na svetu raste ova čudesna smola, a kada pokušate da je presadite – jednostavno se osuši - otkriva Dušan Trninić.
RINA
Dušan objašnjava da postoji više vrsta prirodnog tamjana, ali i veštački koji može biti i štetan
U Kući tamjana, posetioci mogu da dožive razne vrste ovog svetog mirisa, od onih sa Dalekog Istoka, do tamjana iz Sudana, poznatog po balzamičnom mirisu i bliskosti crkvenom mirisu, kao i lekovitog tamjana iz Indije, koji se koristi za reumu i artritis.
Tamjan nije samo miris, već blagoslov u mnogim sferama života – od medicine do ishrane.
RINA
Dušan Trninić
- Tamjan koji stiže iz Sudana koristi se i u prehrani. Poznat kao arapska guma, koristi se u prehrambenoj industriji, kao i u medicini - objašnjava Trninić, dodajući da se koristi i u napitku poput koka-kole, zbog svoje bogate koncentracije kalcijuma.
U Trninićevoj kolekciji, posebno mesto zauzima „kraljevski tamjan“, najređi i najskuplji među vrstama.
- To je najkvalitetniji tamjan na svetu, poseban po tome što ga koriste arapski dvori, jer ima neponovljiv miris - kaže Trninić. Ovaj tamjan ima dugu lekovitu tradiciju, koristi se za topljenje kamenca u bubrezima i žuči, i vekovima je cenjen kao dragocen lek.
RINA
U Trninićevoj kolekciji nalazi se najveći komad smirne u Srbiji, težak oko dva kilograma
Međutim, priča o ovoj svetoj smoli ne bi bila potpuna bez pominjanja njene „sestre“ – smirne. U Trninićevoj kolekciji nalazi se najveći komad smirne u Srbiji, težak oko dva kilograma.
- Smirna je sestra tamjana i kao takva, deo je darova koje su mudraci doneli Gospodu na rođenju – zlato, tamjan i smirnu, za duh, dušu i telo - zaključuje Trninić, čuvajući u svojoj „Kući tamjana“ dragoceno nasleđe, kojem ni vreme ni udaljenost ne mogu umanjiti sveti značaj.
Iz Novog Sada, miris tamjana širi se kao drevni poziv na molitvu, donoseći blagoslov u srca svih onih koji ga, u duhu pravoslavlja, primaju.
Pronalaženje trenutaka za duhovnu refleksiju postaje ključno za unutrašnji mir. Otkrijte načine kako da uvrstite duhovne prakse u svoj užurbani život i doživite ispunjenje koje donosi pravoslavlje.
Svaki svešteni sasud, od putira do kadionice, nosi duboku duhovnu poruku i simbolizuje Božiju milost među vernicima. Sveštenik Svetouspenjskog hrama u Kragujevcu objašnjava na koji način se koriste i kakvu poruku nose ovi sveti predmeti.
Blaženopočivši episkop Atanasije je tokom života iz svoje riznice mudrosti sa narodom nesebično delio bisere znanja do kojih je došao radom na sebi, duhovno se uzdižući uz svete knjige.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Dok vernici u hramove donose jaja i prazničnu hranu na osvećenje, Crkva čuva neobičan ritam ovog dana – između groba i vaskrsenja odvija se tihi događaj sa snažnom porukom hrišćanstva
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku subotu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Džeme Galgani, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sveto miro je jedan od najstarijih mirisa u hrišćanstvu, čija upotreba datira još iz vremena apostola. Njegov miris nosi blagoslov, isceljenje i umirenje duše i tela.
Jeroshimonah Mihail (Pitkevič) iz Pskovopečerskog manastira razotkriva nevidljivu borbu u čoveku koja se ne vidi spolja, ali odlučuje da li mir postoji ili je samo privid.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Patrijarh ukazuje da se Vaskrsli Hristos ne prepoznaje spoljašnjim pogledom, već u ličnom susretu, evharistijskoj zajednici i delatnoj ljubavi prema bližnjem, naročito prema stradalima i vernom narodu na Kosovu i Metohiji.
Poglavar SPC doputovao u drevnu lavru, gde će s vernim narodom dočekati Vaskrs, poklonio se svetinjama i nastavlja bogosluženja u danima koji sabiraju stradanje, nadu i trajanje osmovekovne duhovne tradicije.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija, Oganj iz Jerusalima biće donet u Srbiju, a u 23 časa, na početku Vaskršnjeg jutrenja, biće upaljena prva sveća u zavetnom hramu na Vračaru.