Shutterstock/White Space Illustrations/JurateBuiviene
Tamjan je jedan od najstarijih poznatih mirisa na svetu.
Njegov miris nas naješće podseća na verske obrede, ali ova mirisna smola pored religijskih ima mnogo širu primenu - koristi se u proizvodnji parfema, u aromaterapiji, kozmetici, tradicionalnoj medicini.
Poreklo i stanište
Tamjan je aromatična smola tamjanovog drveta iz roda Bosvelija koje raste širom Azije i Afrike. Postoji pet glavnih vrsta Bosvelije koje proizvode pravi tamjan. Smola iz svake od pet vrsta posebno se kategoriše u zavisnosti od vremena berbe. Smola se ručno sortira po kvalitetu.
Da li volite miris tamjana?
RINA
Anketa
Drveće počinje da proizvodi smolu posle osam do 10 godina. Drvo se zaseca dva do tri puta godišnje, a poslednje sakupljanje obično daje najbolju smolu. Uopšteno govoreći, što je smola manje providna, to je kvalitet bolji. Poznavaoci tamjan razlikuju po čvrstoći zrna jer je kvalitetan tamjan mek poput plastelina. Najkvalitetniji je takozvani beli tamjan.
Drveće bosvelije se najviše uzgaja u Sudanu, Etiopiji, Arabiji i Indiji, a posebno je cenjen onaj iz Somalije, Jemena i Omana.
Vredan poput zlata
RINA
Paljenje tamjana u svrhu pročišćenja i lečenja veoma je staro, gotovo u svim religijama, kao i paljenje u čast neke osobe ili božanstva i u kultu mrtvih. Zbog njegove retkosti i prijatnog mirisa često mu se pridaju životvorna svojstva, a njegovo žrtveno paljenje predstavlja posebnu počast onome kome se prinosi.
Tamjanom se trgovalo još pre 5.000 godina na Arabijskom poluostrvu i u severnoj Africi gde je bio vredan poput zlata, a stari Egipćani su ga posebno visoko cenili zbog njegove upotrebe u hramovima i prilikom mumifikacije (balsamovanja).
Mojsije je tamjan dobio od Boga
Wikipedia
Kađenje tamjanom simbol je molitve Bogu jer se duša uznosi ka nebu kao što se diže dim od tamjana, ali on označava i samo prisustvo božjeg duha koji naslađuje naše duše.
Tamjan je jedan od mirisa koji se spominju u Starom zavetu, gde se navodi da se koristio u Skiniji, prema uputstvu koje je Mojsije, kako se navodi, dobio od Gospoda, a koristio se za kađenje i dovodio u vezu sa Svetinjom nad Svetinjam.
Mudraci sa Istoka su novorođenom Isusu darivali tamjan
Shutterstock
Jedan od darova koje su mudraci sa Istoka doneli novorođenom Hristu, uz smirnu i zlato bio je i tamjan.
Tamjan se u hrišćanstvu u obredne svrhe upotrebljava od IV veka. Praksa kađenja prodrla je u život hrišćanske crkve najpre na Istoku i to u počast caru, a kasnije i u liturgiju. Na zapadu se kađenje tamjanom u liturgiji uvodi tek u VII veku.
Tamjan kao lek
Prema ajurvedi, svakodnevno kađenje tamjanom u kući donosi dobro zdravlje svim ukućanima. Od davnina se koristio na Bliskom istoku za održavanje zdravlja usne šupljine. Tamošnji ljudi imaju običaj da žvaću smolu tamjana, zbog boljeg zdravlje zuba i desni, jer ima antimikrobna svojstva i sprečava infekcije.
U ajurvedskoj medicini, indijski tamjan koristi se već hiljadama godina za lečenje artritisa, zaceljivanje rana, jačanje ženskog hormonalnog sistema i zaštitu od patogenih mikroorganizma, dok se u kineskoj tradicionalnoj medicini koristio kao lek koji poboljšava cirkulaciju i smanjuje bol kod lepre, gonoreje i pacijenata koji boluju od raka.
U našoj narodnoj medicini tamjan su uglavnom žvakali kako bi održali zdravlje usne duplje. Tamjan se stavljao na zub koji boli, a ponajviše je korišćen za rastvaranje kamena u bubregu.
Na Zapadu, tamjan je najviše poznat po svojim antiupalnim svojstvima. Bosvelijske kiseline su najvažniji sastojak tamjana i imaju snažno antiupalno dejstvo i efektno ublažavaju bol uzrokovan artritisom, a ne uzrokuju nuspojave.
Osim toga, tamjan poboljšava cirkulaciju i dotok krvi kroz vene i arterije oštećene upalom, što dodatno pomaže zglobovima ugroženim artritisom. Njegovo moćno antiupalno delovanje pomaže i kod Hronove bolesti i cisti.
Potvrđeno je da ekstrakt tamjana, tamjanov acetat, smanjuje neurološka oštećenja, olakšava depresiju i napetost, sprečava bolesti krvnih sudova i smanjuje nivo lošeg holesterola.
Ugrožen opstanak
Međunarodna unija za zaštitu prirode je 1998. godine upozorila da je jedna od primarnih vrsta tamjana, Bosvelija sakra, "skoro ugrožena". Drveće tamjana nije obuhvaćeno Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore, ali stručnjaci tvrde da sve vrste Bosvelije ispunjavaju kriterijume za zaštitu jer im preti gubitak staništa i prekomerna eksplatacija.
Većina Bosvelija raste u surovim, sušnim regionima zahvaćenim siromaštvom i sukobima. Berba i prodaja smole sa drveta je, nažalost, jedini izvora prihoda za stanovnike ovih predela, javlja "RTS".
BONUS VIDEO: Otac Spiridon otkriva tajnu svetogorskih melema i čajeva
Kada je sveštenoslužitelj završio litrugiju pred bitku, ističe otac Ljubo, on je na otpustu pomenuo Svetog Vita (Vida) , a mi danas uz to ime dodajemo Svetog kneza Lazara i kosovske mučenike.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
Od Ravanice do Gračanice, od Hrama Svetog Save do srpskih crkava u Americi i Kanadi, praznična obeležavanja podsećaju na kneza Lazara, Kosovo i večnu snagu narodne vere
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.
Reči svetogorskog starca nas podsećaju da prava molitva i ljubav prema bližnjem počinju oslobađanjem srca od osuđivanja, jer samo tada u nama može zasijati toplina Božje prisutnosti.
Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Reči svetogorskog starca nas podsećaju da prava molitva i ljubav prema bližnjem počinju oslobađanjem srca od osuđivanja, jer samo tada u nama može zasijati toplina Božje prisutnosti.
Tuga može da postane duhovno korisna ako čoveka vodi ka pokajanju, smirenju i molitvi, ali može i da postane pogubna ako ga odvede u očajanje i beznađe.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
U saopštenju koje odjekuje kao opomena Mitropolija crnogorsko-primorska poziva na razboritost, smirenost i vraćanje temeljnim hrišćanskim vrednostima, ističući da je nasilje uvek lični, a ne kolektivni greh.