OKOVAN, U TAMNICU BAČEN I DUGO MUČEN GLAĐU I ŽEĐU: Danas je Sveti mučenik Terapont
On je mnoge Jeline svojim učenjem obratio u hrišćanstvo zbog čega se žestoko zamerio tadašnjem knezu Julijanu.
Kada je sveštenoslužitelj završio litrugiju pred bitku, ističe otac Ljubo, on je na otpustu pomenuo Svetog Vita (Vida) , a mi danas uz to ime dodajemo Svetog kneza Lazara i kosovske mučenike.
Vidovdan, koji se obeležava 28. juna (15. juna po julijanskom kalendaru), jedan je od najznačajnijih datuma u istorijskom, verskom i nacionalnom kalendaru srpskog naroda. Ovaj praznik duboko je ukorenjen u kolektivnom pamćenju Srba jer se upravo za njega vezuje niz događaja koji su oblikovali srpski identitet kroz vekove.
Najdublji istorijski i religijski pečat Vidovdan nosi iz 1389. godine, kada se na Kosovu polju odigrala čuvena Kosovska bitka između vojske kneza Lazara i osmanskog sultana Murata. Iako se ishod bitke ne može jednostavno svesti na pobedu ili poraz, srpski narod kroz vekove je ovu bitku tumačio kao čin vrhunske žrtve za veru, slobodu i čast.
Knez Lazar, koji je tada poginuo, kanonizovan je kao svetac i uz ostale kosovske junake, postao simbol hrišćanske vere i moralne pobede nad zemaljskom silom.
Međutim, dosta ljudi se pita zašto se baš dan slavljenja Kosovske bitke i kneza Lazara i kosovskih junaka zove Vidovdan.
U crkvenom kalendaru, 28. jun je pre Kosovske bitke bio (a i još je) posvećen Svetom Vidu, hrišćanskom mučeniku iz 3. veka. Ipak, kod Srba je ovaj dan postao mnogo više od crkvenog praznika – pretvorio se u dan nacionalnog sećanja, simbola žrtve i borbe za slobodu, tako da je ovaj svetac neopravdano "gurnut u zapećak".
Na to je jednom prilikom na sajtu Svetosavlje ukazao i otac Ljubo Milošević, odgovarajući na pitanje jednog vernika, koji se svetac proslavlja na Vidovdan i da li je tačno da se tog dana "proslavlja i staroslovenski Bog" .
- Vidovadan je poseban dan u istoriji Crkve, kada jedna vojska posle pričešća ide u sigurnu smrt. To se ostvaruje na čvrstim i smisaonim jevanđelskim rečima, da kada se život polaže za prijatelje svoje, nema veće ljubavi. Neme veće ljubavi od one kada neko "dušu (život) svoju položi za bližnje svoje“ - počeo je otac Ljubo pa nastavio:
- Bitka se odigrala 1389, dakle, 13 vekova posle Hrista, ili za 13 vekova života Crkve koja je do Kosovske bitke imala svoj Diptih svetih, koje je u svom kalendaru pominjala. U dan kada se odigrala bitka bio je već ustanovljen praznik Svetog Vita. I po njemu, po svecu toga dana, Kosovska bitka je dobila ime "ViTovdan“. To je činjenica.
Kada je sveštenoslužitelj završio Litrugiju pred bitku, ističe otac Ljubo, on je na otpustu pomenuo Svetog Vita (Vida) , a mi danas uz to ime dodajemo Svetog kneza Lazara i kosovske mučenike.
- Ali, treba znati žitije Svetog Vita. On je svom ocu povratio očni vid i zbog toga je u našem narodu poznat kao Sveti Vid. Vid ili Vit, svejedno, nikako ne može da bude vezan za slovenski paganizam. To je klevetanje ovih divnih mučenika i Hristovih vojnika, koji su sa Svetim mučenikom i blagočestivim knezom Lazarem pošli u smrt. Mošti Svetog Vita, ti njegovi zemaljski ostaci, nalaze se u Pragu. Vidovdan je dan svetog u kojem se održala Kosovska bitka. To je tako prosto da se razume: Vidovdan, Petrovdan, Savindan, Gospojindan, Lučindan... - objasnio je otac Ljubo.
On je mnoge Jeline svojim učenjem obratio u hrišćanstvo zbog čega se žestoko zamerio tadašnjem knezu Julijanu. Dogma o Svetoj Trojici je srž hrišćanske vere. Tri hiljade ljudi na ovaj dan poverovalo je propovedi apostola i krstilo se. Umerenost, ćutanje i trpljenje smatraju se izrazima snage, a ne slabosti.

OKOVAN, U TAMNICU BAČEN I DUGO MUČEN GLAĐU I ŽEĐU: Danas je Sveti mučenik Terapont
DANAS JE CRVENO SLOVO! Obeležavamo Duhovski ponedeljak!
I DANAS JE CRVENO SLOVO! Srpska pravoslavna crkva obeležava Duhovski utorak!
OVIM ČOVEK SVAKODNEVNO UBIJA SVOJU DUŠU: Prepodobni Simeon Novi Bogoslov o šteti koju stalno sebi pravimo, a da toga i nismo svesni!
Vidovdan zauzima posebno mesto ne samo u crkvenom kalendaru, već i u istoriji, kulturi i kolektivnom sećanju srpskog naroda.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Bila je supruga svetog kneza Lazara, majka svetog despota Stefana i žena koja je u najtežim danima srpske istorije preuzela odgovornost za opstanak države i vere.
Pored glavnog svetitelja dana, Crkva molitveno proslavlja i Svetog Stefana Visokog, sina kneza Lazara, čuvenog despota, viteza, ktitora Manasije i jednog od najvećih srpskih književnika srednjeg veka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Makrinu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenici Makaveji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Alfonsa Marije de Liguorija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Makrinu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenici Makaveji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Alfonsa Marije de Liguorija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna od pouka velikog pravoslavnog duhovnika otkriva zašto čovek često vodi najteže borbe sa sopstvenim mislima, a ne sa onim što se zaista dogodilo.
Najvažnije promene odnose se na sastav zakonodavnog tela, upravljanje državom i organizaciju pravosuđa.