DANAS JE CRNO SLOVO I VELIKI PRAZNIK: Slavimo Treće obretenije glave svetog Jovana Krstitelja!
Jovan Krstitelj je posečen po želji i nagovoru zlobne Irodijade, žene Irodove.
Dogma o Svetoj Trojici je srž hrišćanske vere.
SPC danas proslavlja Duhovski ponedeljak, prvi dan nakon praznika Svete Trojice.
Duhovski ponedeljak je dan posle Pedesetnice.
Praznik je posvećen Svesvetom Životvornom i Svesilnom Duhu, jednom od tri lica Svete Trojice, jednosuštnom i jednako poštovanom i slavljenom sa Ocem i Sinom.
Naime, na Duhovski ponedeljak slavi se Sveti duh i praznikom se označava silazak Svetog duha na apostole koji su prema zapisima primili svete jezike i tako počeli širom sveta da uče ljude o hrišćanstvu.
Dogma o Svetoj Trojici je srž hrišćanske vere. Prema njoj, Bog postoji u tri lica:
- Otac – izvor sveg postojanja, Stvoritelj sveta,
- Sin – Isus Hristos, koji je postao čovek i otkupio ljudski rod,
- Duh Sveti – sila koja osvećuje, prosvetljuje i vodi vernike u istinu.
Sveti duh ili Duh sveti, u hrišćanstvu, treće je lice Svete Trojice, jedna od tri hipostaze u hrišćanskom poimanju Boga. Pojam Svetog duha je proistekao iz grčke reči pneuma (grč. πνεβμα), koja se prevodi kao duh. Prema slovu Novog zaveta, Sveti duh se naziva i Duh istine ili Paraklit (Utešitelj).
Duh Sveti se naziva Gospodom, tj. Istinskim Bogom, isto onako kao i Sin Božiji.
Duh Sveti se naziva Životvornim, što treba shvatiti tako da On zajedno sa Bogom Ocem i Sinom daje život svakom stvorenju, dok ljudima daje i duhovni život. Ako se ko ne rodi vodom i Duhom, ne može ući u Carstvo Božije.
Jovan Krstitelj je posečen po želji i nagovoru zlobne Irodijade, žene Irodove.
U vremenu kada se sve meri rezultatima, ocenama i brzinom napretka, možda najviše vredi podsetiti sebe – dete ne traži savršenog roditelja, već prisutnog.
Na Svete Trojice ispunilo se Hristovo obećanje učenicima da će primiti blagodet duha svetog i progovoriti mnogim jezicima koje do tada nisu znali.
Sveti apostol Karp je bio jedan od Sedamdesetorice apostola, dok je Sveti apostol Alfej bio otac dvojice apostola iz Dvanaestorice i to Jakova Alfejeva i Mateja Jevanđelista.
Na Duhovski ponedeljak, stotine vernika prošle su u molitvenom hodu kroz centar Šapca, dok je vladika Jerotej uputio snažne poruke o identitetu, veri i jedinstvu, ističući da Šapčani imaju čast da istog dana proslavljaju i slavu i duhovni rođendan svoje svete Crkve.
Tri hiljade ljudi na ovaj dan poverovalo je propovedi apostola i krstilo se.
Dok jurimo prečice, planove i "sigurne kombinacije", zaboravljamo ono što ne može da se zameni nijednim trikom: rumunski podvižnik objašnjava zašto se pred Bogom ne pregovara - i kako se stvarno prolazi kroz nevolje.
U otvorenom intervjuu patrijarh carigradski osudio, kako kaže, lažne optužbe i propagandu, optužio protivnike da uništavaju jedinstvo Pravoslavlja i stvorili "hibrid pod kontrolom Rusije".
Život u skladu sa Bogom, prema učenju Svetih otaca, ne oslobađa čoveka od teškoća.
I najverniji hrišćani ponekad se nađu pred dilemom: gde prestaje poverenje, a gde počinje lična odgovornost, a veliki svetitelji pravoslavlja nude trezven, dubok i iznenađujuće savremen odgovor o odnosu prema svešteniku.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Od prvih zajednica iz vremena Habzburške monarhije do današnjih hramova i desetina hiljada vernika - priča o usponu Pravoslavne crkve u zemlji u kojoj skoro svaka porodica iz Srbije ima nekoga svog.
U pravoslavlju se naglašava da Bog ne stvara zlo niti uživa u ljudskoj patnji, ali dopušta iskušenja radi duhovne koristi.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.